‘Voda i održivi razvoj’ tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, 22. ožujka, koji se u cijelome svijetu obilježava radi skretanja pozornosti na važnost pitke vode i radi promoviranja održivog upravljanja vodnim resursima.
Odlukom Opće skupštine UN-a, dan proslave slatkih voda prvi put je obilježen 1993. i od tada se svake godine Svjetskim danom voda naglašava određeni aspekt slatkih voda. Hrvatska se obilježavanju priključila od samoga početka.
Hrvatska se ubraja u vodom relativno bogate zemlje. Problemi s vodom u Hrvatskoj nisu zaoštreni i vodni resursi zasad nisu ograničavajući čimbenik razvoja.
Prema istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Obnovljive zalihe podzemnih voda u Hrvatskoj procjenjuju se na oko 9 milijardi prostornih metara godišnje. Koristi se oko 4,5 posto zaliha, to jest oko 400 milijuna prostornih metara godišnje.
Voda i održivi razvoj su povezani – racionalnim korištenjem vode, smanjivanjem onečišćenja i brigom o prirodnim resursima, čuvamo sebe i buduće generacije, poručio je generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić u povodu Svjetskog dana voda, objavio je časopis Hrvatska vodoprivreda.
Voda je neophodna u mnogim procesima, primjerice, u industriji i proizvodnji energije koristimo alternativne izvore vode kao što su otpadne vode. S obzirom na to da se sve više koristi voda koja se pročišćena vraća kroz tehnološki proces, sve je manje zagađenja vode, kaže Plišić i ističe da je to važno za održivost.
Hrvatski građani troše 120 litara vode dnevno
Ističe i kako Hrvatske vode nadograđuju postojeće objekte za otpadne vode u namjeri maksimalne priključenosti stanovništva, te kako planiraju izgraditi uređaje za pročišćavanje otpadnih voda na 294 mjesta u Hrvatskoj, a izdvojeni mulj iz otpadne vode koji je obrađen i pripremljen, koristit će se u energetske svrhe.
Najveći potrošač vode je poljoprivreda, na koju ide oko 70 posto svjetske ukupne potrošnje vode, navodi Plišić i ističe da u Hrvatskoj povećanje potrošnje vode za obradive površine neće imati znatnog utjecaja jer se većina poljoprivrednih površina koristi za proizvodnju pšenice i kukuruza, koji mogu sazrijevati bez intenzivnog navodnjavanja.
Da bi se osigurala osnovna higijena te zdravstveno ispravna pitka voda, u Hrvatskoj se koristi 120 litara vode na dan po stanovniku, što je, ističe, više nego dovoljno kada znamo da oko 700 milijuna ljudi u svijetu nema pristup zaštićenom izvoru pitke vode, a 2,5 milijardi ne koristi sigurne sustave odvodnje.
Istaknuo je da se u Hrvatskoj 94 posto stanovništva može priključiti na sustav vodoopskrbe. No vodoopskrbni sustavi u Hrvatskoj imaju visoke gubitke zbog starosti i dio značajnih financijskih sredstava za tu namjenu očekuje se iz EU fondova. Također, kaže da će se za naselja s više od 50 stanovnika osigurati dovoljna količina zdravstveno ispravne vode, a naseljima s više od 2000 stanovnika, kanalizacijski sustav.
Plišić smatra i kako je jedan od najčišćih izvora energije hidroenergija, s čime se međutim ne slaže svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF.
WWF skreće pozornost na očuvanje prirodnog stanja rijeka
U povodu Svjetskog dana voda, svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) skreće pozornost na važnost očuvanja prirodnog stanja rijeka u Hrvatskoj.
‘Rijeka je živa i treba poštovati njen prirodan ciklus te joj dati prostora. U blizini prirodnih rijeka možemo pronaći močvarna područja, mrtvaje i rukavce dok u samom koritu možemo pronaći pješćane i šljunčane sprudove i otoke. Sva ta područja su ujedno i staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Ugrožavanjem prirodne rijeke ugrožavamo i uslugu koju ona kao ekosustav pruža čovjeku. Ugrožavamo pitku vodu, poljoprivredu, riblji fond, prirodnu zaštitu od poplava itd.’, izjavila je za Hinu Ivana Korn Varga iz WWF Adria.
Poručila je kako se WWF zalaže za prirodne rijeke i protivi se izgradnji hidroelektrana koje bi mogle utjecati na zaštićene dijelove prirode, prenosi Tportal.