Brojna istraživanja prostora iznijedrila su pravila supermarketa. Upravo zbog tih pravila iz kupnje se vraćamo sa 5-6 proizvoda više od planiranog. Donosimo vam neka od njih.
Odlazak u trgovinu nekada je bio rutina, no u posljednje vrijeme za taj pothvat potrebne su iznimno velike pripreme, a nerijetko u trgovinu ulazimo s popisom proizvoda koje planiramo kupiti. No koliko god se trudili kupiti samo ono nužno, iz trgovina izlazimo bogatiji za nekoliko proizvoda i namirnica koje se nisu nalazile na našem popisu, niti su nam potrebne. Zašto se to događa?
Iz petnih se žila trudimo biti pametniji od trgovaca, no oni računaju na to. Stoga svakodnevno rade na istraživanjima ne bi li nas ‘zavarali’, te natjerali da potošimo koju kunu više.
Upravo se time bavi takozvani space menagement koji iz dana u dan postaje sve važnija stavka u trgovinskom poslovanju. Njegov je cilj povećati prodaju kao i zadovoljiti potrebu kupaca. Pravilno izlaganje robe unutar trgovine rezultira povećanjem prodaje i profita.
Poznato je da upotreba određene boje, dizajna pločica, rasvjete, klimatizacije i glazbe uvelike utječe na kupnju, no ono o čemu se posebno vodi briga je razmještaj robe. Brojna istraživanja prostora iznijedrila su pravila supermarketa. Upravo zbog tih pravila iz kupnje se vraćamo sa 5-6 proizvoda više od planiranog. Donosimo vam neka od njih.
1. Ljevaci su u blagoj prednosti
Vjerojatno ste primjetili kako je ulaz u većinu trgovina, ili barem u onima koje se drže space menagementa, postavljen s lijeve strane, a potom se trgovina razvija u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu. Sve ima svoje objašnjenje. Oko 90 % ljudi na planeti su dešnjaci, stoga je politika postavljanja proizvoda usmjerena na dešnjake.
Police koje se nalaze s naše lijeve strane postaju nam bliže, lakše ih uočavamo od onih postavljenih na desnoj strani. Zbog toga je iznimno važno za svakog proizvođača poznavati ovo pravilo ne bi li upravo na te police postavio proizvode koje želi prodati.
Gotovo je postalo pravilo da se mliječni proizvodi nalaze u lijevom, gornjem kutu trgovine. Zašto je tome tako? Mliječni proizvodi bez sumnje se nalaze na našem ‘popisu za dućan’, a da bi došli do njih trgovci nas tjeraju da prođemo gotovo cijelu tgovinu. Na tom dalekom putu, tko ne bi pogledao i ostale proizvode koji se nude? Mnoštvo akcija i sniženih cijena, onoga što nam ne treba, natjeraju nas da povjerujemo kako će nam možda, u nekom trenutku, ipak zatrebati. Da bismo došli do kruha, mliječnih proizvoda, mesa i sl. potrebno je proći, i to dvaput, pokraj velikog broja drugih, manje nužnih proizvoda, koji će na kraju zasigurno završiti u našoj košarici.
2. Svaka stvar je na svojem mjestu
Godine istraživanja ponašanja kupaca pridonijele su boljem poznavanju naših potreba, pa zašto ne bi ta silna istraživanja negdje bila upotrebljena? Trgovci točno znaju što nam treba. Ako ste mislili da su slasni keksići punjeni čokoladnim mussom i posipani pistacijom na onom ‘otoku’ usred trgovine postavljeni slučajno, prevarili ste se. Njihova pozicija pomno je isplanirana.
Skuplji proizvodi postavljaju se na police u razini očiju, zbog velike vjerojatnosti da ćemo ih prije zamijetiti. Oni jeftiniji nalaze se na donjim policama, na mjestima gdje nećemo previše gledati i neće biti atraktivno izloženi. Zbog toga ćemo se češće odlučiti za one skuplje. Kada se neki jeftiniji proizvod nađe pred našim očima, njegova ambalaža svojom jednostavnošću ne odskače od onog ‘super pakiranja’ skupljeg proizvoda koji se nalazi pokraj jeftinijeg ne bi li nas namamio da kupio upravo njega.
Proizvodi šarenih i veselih boja nalaze se na razini očiju djece kojima teško možemo odoljeti kada nas zamole da im kupimo čokoladne pahuljice. Još ako je u njima igračka koju svi imaju, moraju je imati i naša djeca. Znate o čemu pričamo.
3. Ono što vidite, to i dobijete
Kada vam prodavačica kaže ‘pogledat ću otraga’, na vaš upit o nekom proizvodu, samo je iznimno ljubazna. Gotovo je postalo pravilo da trgovine naručuju količinu određene robe potrebnju za popunjavanje polica. Sve u cilju izbjegavanja skladištenja ‘tamo otraga’. Zbog toga ono što vidite je i ono što dobijete, odnosno – nema drugog.
4. Impulzivna kupovina najčešća je na blagajni
Kada smo konačno pronašli sve što se nalazilo na našem popisu, plus 5-6 stvari koje nisu bile na njemu, ali dajemo ruku u vatru da se isplate kupiti te da će nam uskoro zatrebati, red dolazi na blagajnu. Brojna istraživanja su potvrdila da se najviše impulzivne kupovine događa kada smo već praktički gotovi s odabirom proizvoda koje želimo kupiti. Upravo u trenucima kada smo najranjiviji, za oko nam zapne preskupa čokoladica, mnoštvo šarenila kojem teško odoljevamo. Pa tko se ne bi, na kraju napornog shoppinga, počastio ukusnom čokoladicom iz ograničene serije? Tko zna oće li se ikada više pojaviti u trgovinama.
5. Vrijeme kao da je stalo
Možete li se sjetiti trgovine u kojoj ste vidjeli zidni sat? Supermarketi ne koriste sat, nemaju čak ni prozore. Jeste li primjetili? Kako bi nas u potpunosti odvojili od vanjskog svijeta i realnosti, trgovci pribjegavaju ovom dobro poznatom triku. U trgovinama vrijeme kao da je stalo. Zbog toga često izgubio pojam o vremenu, zadržimo se duže od planiranog, a onda i kupimo nešto što nismo trebali.
6. Malene pločice tjeraju nas na kupnju
Vjerovali ili ne, veličina pločica postavljenih u supermarketima utječe na naše raspoloženje, točnije, na vrijeme koje provedemo u trgovini. Što manje – to bolje. Zvuk kotačića shopping kolica koji odzvanja trgovinom uvjerava nas da se prebrzo krećemo, da bespotrebno jurimo, te nas navodi da zastanemo i usporimo. Kada usporimo uočit ćemo i snižene proizvode ili neke druge koji će završiti u našim kolicima. Kakva igra!
Stoga sljedeći put kada idete u trgovinu, sjetite se ovih trikova. Iako ćete postupiti upravo na način koji oni žele da postupite, za dizanje samopouzdanja dovoljno vam je da znate da ste ih prokužili. Nasmijte se i uzmite nešto što vam ne treba, nagradite se i uzmite skuplji proizvod. Samo jednom se živi, trgovci će već naći način da zarade.,
Izvor: Dnevnik.hr