Zbog izostanka odlučne i ispravne reakcije u samom početku, Talijani su našli krivce za invaziju ilegalnih imigranata u Švedskoj. Otkrivena je tako kriminalna mreža krijumčara sačinjena od imigranata koji, osim što žive u Švedskoj, tamo imaju i bankovne račune koje koriste za ilegalne aktivnosti.
“Švedska je kriva za smrt tisuća ljudi posljednjih tjedana u Mediteranu“, tvrdnja je talijanske policije.
Glasnogovornik policije, Renato Cortese, rekao je na konferenciji za novinare, da je ilegalni prelazak imigranata preko Mediterana organiziran od strane kriminalne mreže imigranata u Švedskoj i drugdje. Također je izjavio kako je ostao duboko iznenađen činjenicom da se banke ne miješaju u posao, ali da dopuštaju ovim kriminalnim bandama da otvaraju račune u švedskim bankama za svoje ilegalne aktivnosti.
No, Švedska nije okrivljena za problem samo na ovaj način. Tijekom saslušanja, Cortese je rekao da nije Italija ta koja privlači Arape i Afrikance, već zemlje poput Britanije, Njemačke, Norveške i Švedske. Švedska imigrante privlači velikodušnim doprinosima i porezom financiranu doživotnu potporu za one koji ne mogu i ne žele raditi.
“Krajnji cilj za imigrante je često Švedska, Norveška, Njemačka i V. Britanija”, rekao je Cortese, dok je za Italiju naveo kako je „najnepoželjnija zemlja za ostanak.“
Od četiri navedene zemlje, Švedska je spomenuta kako ona u koju je dolazak najskuplji – cijena je tri puta veća za krijumčarenje imigranata u Švedsku, od one za Njemačku ili Britaniju. Jedan od razloga je i taj, da je manje vjerojatno da će imigranti biti deportirani iz Švedske.
“Neki imigranti plaćaju između 500 i 1000 eura da dođu u Njemačku, drugi između 1000 i 1500 da dođu u skandinavske zemlje”, navodi Cortese.
Zanimljiva je činjenica da je navode Cortesea potvrdila i Švedska policijia.
“Znamo da mnogi krijumčari imaju veze u Švedskoj, nije čudno da oni imaju račune u Švedskoj”, rekao je policijski izvor za list Dagens Nyheter.
Ove činjenice dovoljno govore o tome na kakvoj razini je politika u Švedskoj i do kojih granica seže tzv “tolerancija”. Ipak, Italija bi mogla biti ta koja bi odlučnim djelovanjem mogla i trebala biti primjer ostalima, kada je u pitanju imigracija, međutim, lakše je okriviti druge za vlastite propuste.
Švedska, sama po sebi, odavno je izgubila i najmanji trag zdravog razuma. Tek pojedinačni pokreti otpora još su kakav takav znak i nada da se nešto za ovu propalu zemlju možda može promijeniti.