Bronisław Komorowski (lijevo) i Andrzej Duda (desno)
Naš dopisnik iz Poljske Maurycy Mietelski analizira poljske predsjedničke izbore, razloge poraza aktualnog liberalnog predsjednika Bronisława Komorowskog nakon jednoga mandata i pobjedu oporbenog konzervativnog kandidata Andrzeja Dude.
Do pred nekoliko mjeseci poraz Bronisława Komorowskog na predsjedničkim izborima činio se nemogućim. No ipak, Komorowskog, favorita liberalnih elita u Poljskoj, porazio je s 51.5% glasova Andrzej Duda, malo poznat bivši europarlamentarac najveće konzervativne oporbene stranke.
Poljski ustav propisuje da se predsjednika bira svakih 5 godina. Njegove ovlasti odnose se prvenstveno na predstavljanje zemlje u međunarodnoj areni, ali u vanjskoj politici mora djelovati sporazumno s vladom. On je također vrhovni zapovjednik oružanih snaga, potpisuje međunarodne ugovore i ima pravo veta koji, pak, može biti odbijen od Senata. Posljednjih pet godina kao predsjednik, Bronisław Komorowski držao se liberalne Građanske platforme (Platforma Obywatelska, PO). Izbori na kojima je postao predsjednik imali su najposebniju predsjedničku kampanju u povijesti jer su se odvijali nakon smrti Lecha Kaczyńskog u padu zrakoplova kod Smolenska 10. travnja 2010.
Poljski „predsjednik fikus“?
Komorowski je rođen 1952., a tijekom komunističke vladavine bio je aktivist demokratske oporbe. Nakon sloma komunističkog sustava bio je članom više liberalnih i konzervativnih stranaka, obavljajući među ostalim i ulogu ministra obrane. Taj dio njegove karijere otvara mnoga pitanja jer je u to vrijeme uspostavljena kontroverzna suradnja s Vojnom obavještajnom službom (Wojskowe Służby Informacyjne, WSI), koju su stvorili bivši časnici vojne obavještajne službe iz komunističkih vremena. Nakon pada zrakoplova kod Smolenska, Komorowski je kao predsjednik Sejma (poljskog parlamenta, op.prev.) preuzeo dužnost privremenog predsjednika. Na predsjedničkim izborima koji su slijedili, pobijedio je Jaroslawa Kaczynskog, brata poginulog Lecza Kaczynskog i vođu oporbene konzervativne stranke Pravo i pravednost (Prawo i Sprawiedliwość, PiS). Tijekom pet godina predsjedničkog mandata, Komorowski nije učinio ništa posebnoga, potvrđujući zakone predložene od strane vlade Donalda Tuska i Ewe Kopacz te sastajući se sa stranim državnicima. Provodio je zadaću koju mu je zadao premijer Donald Tusk kada ga je prozvao „čuvarom lustera u Predsjedničkoj palači“.
Komorowski je bio siguran u svoju ponovnu pobjedu jer je oporbeni PiS odlučio na izbore gurnuti malo poznatog euro-parlamentarca Andrzeja Dudu, a ankete su pokazivale da aktualni predsjednik pobjeđuje u prvome krugu. Problemi su nastali kada je započela izborna kampanja. Iako je Komorowski tijekom svojeg predsjedništva imao mnogih nezgoda na sastancima s državnicima kao što su Barack Obama ili Angela Merkel, iako je jednom čak zaspao tijekom državne proslave, tek ovoga puta Internet je bio nemilosrdan. Ogromnu popularnost na mrežama je zadobio video njegova državničkog posjeta Japanu u ožujku ove godine, kada je prilikom dolaska za govornicu japanskog parlamenta pozvao svojega suradnika „dođi ‘vamo Šogun“. Do toga je došlo zbog lošega vođenja službenog twitter profila, nepromišljenih govora i neuravnoteženih napada Komorowskoga na svoje protivnike tijekom predizbornih sučeljavanja. Oporbeni kandidat Andrzej Duda prošao je puno bolje, održavši mnoge susrete s biračima diljem zemlje i vodeći manje ponižavajuću kampanju, iako ga je izborni stožer Komorowskog otvoreno optužio da je kandidat „radikalne Poljske“.
Pojava anti-sistemskih kandidata
Prije prvoga kruga izbora, mnogo medijskog prostora posvećeno je suparnicima Komorowskog i Dude, jer 5 od 11 kandidata su bili glasnici propasti trenutnog parlamentarnog sustava. Među njima je najviše glasova uzeo Paweł Kukiz, završivši na trećem mjestu s 20% potpore. Poznati rock glazbenik godinama je podupirao Građansku platformu, no počeo je kritizirati stranku zbog neispunjenih obećanja, jer je Kukiz bio zagovornik uvođenja većinskog izbornog sustava po uzoru na britanski model. Osim toga, poznati glazbenik nije ponudio nikakav poseban program, pa je glas za njega bio izraz neslaganja s trenutnog političkom elitom i zamorenosti svađama između dviju najvećih stranaka.
Paweł Kukiz, nezavisni populistički kandidat
Ispod 5% dobivenih glasova završili su predstavnici manjih libertarijanskih, konzervativnih i nacionalističkih stranaka: Janusz Korwin-Mikke (3.26%), Grzegorz Braun (0.83%), Marian Kowalski (0.52%) i Jacek Wilk (0.46%). S druge strane, izbori su pokazali potpuni krah ljevice, čija su dva kandidata podbacila ispod svakog očekivanja. Magdalena Ogórek, kandidatkinja post-komunističkog Saveza demokratske ljevice (Sojusz Lwicy Demokratycznej, SLD) dobila je samo 2.4% glasova. Teolog aktivan u njezinoj izbornoj kampanji savjetovao joj je da pokaže fotografiju svojega prisustvovanja misi u crkvi, što zasigurno nije uvjerilo lijevo izborno tijelo da glasuje za nju. Manje od 1.5% glasova dobio je Janusz Palikot, koji je na parlamentarnim izborima 2011. osvojio treće mjesto osiguravajući time parlamentarni mandat prvoj trans-seksualnoj osobi u povijesti Poljske.
Komorowski agresivniji od Dude
U prvome krugu pobijedio je Andrzej Duda, osvojivši 34.76% glasova, nasuprot 33.77% za aktualnog predsjednika. Komorowski je brzo odgovorio populističkim prijedlogom održavanja referenduma o promijeni izbornog sustava kako bi preuzeo Kukizovo biračko tijelo. Također je najavio izmjenu zakona o mirovinskom sustavu kojega je prethodno podupirao te iznio još nekoliko obećanja suprotnih trenutnoj politici vladajuće Građanske platforme. U dva televizijska sučeljavanja prije drugoga kruga, Duda je jednostavno prigovorio Komorowskom kako stalno mijenja svoja gledišta, ostavivši značajan utisak na publiku. Komorowski je u drugome dijelu kampanje bio i poprilično agresivniji, negirajući svoje izborno geslo „Sloga i sigurnost“ („Zgoda i bezpieczeństwo“), zbog čega je doživio nove nezgode. Tijekom susreta s narodom (što nije bilo uopće organizirano tijekom petogodišnjeg predsjedništva), kada ga je dječak pitao kako njegova sestra može preživjeti s minimalnom plaćom, Komorowski je odgovorio da bi „ona trebala promijeniti posao i dignuti kredit“. Istovremeno, Duda je nastavljao turneju po zemlji kritizirajući aroganciju Komorowskog i vlade Građanske platforme. Svoju pobjedu Duda, stoga, može zahvaliti posebno glasovima mladih birača koji su lišeni svoje budućnosti i koji se već nekoliko godina masovno iseljavaju iz Poljske. Kandidat Prava i pravednosti imao je također susrete s čelnicima sindikata i najavio oporezivanje stranih kompanija.
Što će se promijeniti?
Pitanje koliko promijene će donijeti predsjednički mandat Andrzeja Dude ostaje otvoreno. Kao dobar govornik stranih jezika, 43-godišnji doktor pravnih znanosti zasigurno će se pokazati boljim u susretima sa stranim državnicima, kao što će i smanjiti troškove ureda predsjednika. Duda najavljuje da će uložiti veto na svaki zakon koji bi snižavao socijalna davanja za Poljake, koji bi bio protivan kršćanskim vrijednostima ili koji bi išao za prodajom ostataka nacionalne imovine. S druge strane, teško je očekivati promjenu u vanjskoj i obrambenoj politici. U tom polju Duda i Komorowski se malo razlikuju. Obojica podupiru oštar odnos prema Rusiji i žele smještanje američkih trupa na poljskom teritoriju. Kako bilo, glavni zadatak u nadolazećim mjesecima Dudinog predsjedništva bit će vođenje konzervativne oporbe u pobjedu na parlamentarnim izborima koji će se održati na jesen.
Autor: Maurycy Mietelski
Prijevod: L. M.