Samo sedam posto novopridošlih tražitelja azila u Švedskoj namjerava se vratiti svojih domovima, čak i ako se situacija u njihovima matičnim zemljama znatno poboljša.
Unatoč činjenici da svi oni tvrde kako bježe od rata, istraživanje koje je provedeno među tražiteljima azila u 18 centara diljem Švedske, pokazalo je da većina njih ima namjeru ostati trajno u toj zemlji. Većina ih se pritom žali da su uzrujani zbog „loše hrane i nedovoljnih isplata socijalne pomoći“.
U istraživanju koje je objavio novinski list Expressen, ispitan je 1.691 tražitelj azila.
Unatoč naporima europskih političara i dužnosnika da uvjere narod kako su ljudi koji dolaze u Europu, izbjeglice koje bježe od rata, istraživanje je pokazalo da 84 posto „izbjeglica“ bira Švedsku kao trajni boravak.
Upitani bi li se vratili u svoje zemlje kad bi se stanje u njima znatno poboljšalo, bilo je očito da se većina ne bi ni tada vratila, iako je odgovor varirao s obzirom na zemlje odakle dolaze.
Glede Iranaca, njih trinaest posto je reklo da bi se vratilo, u usporedbi sa jedanaest posto Sirijaca, četiri posto Afganistanaca i Iračana, također četiri posto Eritrejaca, te zapanjujućih nula posto Somalijaca.
Ispitanicima je također postavljeno pitanje što ih najviše trenutno muči i radi čega su nezadovoljni. 55 posto njih izjavilo je da su nezadovoljni zbog dugačkog čekanja na odluku o svojem statusu.
37 posto njih je pak izjavilo da smatraju kako je novac koji dobivaju od švedske službe za migracije nedovoljan, dok se 34 posto požalilo da su nezadovoljni sa prehranom, a njih 20 posto smatra da nemaju dovoljno aktivnosti na raspolaganju.