Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva. U Hrvatskoj nas živi 3.888.529. U odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto, odnosno Hrvatska je u jednom desetljeću izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika, što su gotovo četiri grada veličine Osijeka. Sve županije bilježe smanjenje broja stanovnika. Najveći pad je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji. Najmanji pad bilježe Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.

Ništa iznenađujuće, kaže demograf Nenad Pokos za HRT. Broj stanovnika smanjio se za 9,25% u posljednjih 10 godina i riječ je o dramatičnom padu, ocjenjuje Pokos i dodaje kako Hrvatska već desetljećima ima izuzetno loše demografske trendove.

– Mi spadamo u krug 10 svjetskih zemalja koje imaju najnepovoljnija demografska kretanja. To upravo pokazuje i ovaj popis. Jer gubitak od 400 tisuća stanovnika u 10 godina je enorman pad, komentirao je Pokos, dodavši kako su demografi u posljednjih 10 godina, prema pouzdanim podacima koje se prati po maticama rođenih i umrlih, zabilježili da nas je – prirodnim putem – manje 150 tisuća, odnosno da je između 2011. i 2021. rođeno 150 tisuća manje stanovnika nego što ih je umrlo.

“Hrvatska bilježi i intenzivno iseljavanje”

– Govorili smo da bi ta negativna migracijska bilanca iznosila oko 250 tisuća stanovnika i upravo ovaj podatak kazuje da smo iseljavanjem između dva popisa izgubili oko 250 tisuća stanovnika – rekao je te dodao kako su upozoravali da podaci kojima se koristi Državni zavod za statistiku, a koje preuzima od Ministarstva unutarnjih poslova, nisu pouzdani i vjerodostojni.

– Po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku mi smo u tih 10 godina imali negativnu migracijsku bilancu od oko 112 tisuća stanovnika. Ovo je više nego dvostruko. Svatko tko ovo prati, onda prati i strane statistike, koje su pouzdanije od naših, gdje se vidi koliko je naših stanovnika u kojoj europskoj i izvaneuropskoj zemlji. I to nam nisu vjerovali, mnogi su nas proglašavali pesimistima, defetistima, katastrofičarima itd. – objasnio je.

“Imamo više zdravstvenih osiguranika, nego što imamo stanovništva”

Kaže i kako niz godina imamo više birača nego punoljetnih stanovnika.

– Imamo, evo sad je prije nekoliko dana pisalo, znatno više zdravstvenih osiguranika nego što imamo stanovnika. Sad će oni početi “čistiti” ove stanovnike koji žive u inozemstvu – nastavio je te dodao kako se to moglo učiniti i prije.

– Mi još uvijek nemamo registar kuća i stambenih jedinica i to je glavni razlog zašto nemamo registar stanovništva. Dakle, svaka kuća i stan u Hrvatskoj bi trebali dobiti identifikacijski broj po čemu bi se lociralo, a mi to nemamo – kaže Pokos.

Ovakvog popisa neće biti 2031. jer ćemo, kaže, morati pod pritiskom Europske unije napokon uvesti registar stanovništva.

– Po zadnjim procjenama DZS-a, Zagreb ima nešto više od 809 tisuća stanovnika. Ispada da je i Zagreb zabilježio smanjenje od 2,5%. Nakon Zagreba nam dolaze Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. To su dvije primorske županije koje također privlače brojne stanovnike mlađe dobi, zbog turizma ponajprije. No, ovdje imamo još jedan problem koji se ponavlja iz popisa u popis. Mnogi stanovnici koji ustvari ne žive u primorskim mjestima gdje je razvijen turizam, prijavljuju se u ta mjesta da bi izbjegli plaćanje poreza za svoje vikendice i apartmane ili da bi dobili neke beneficije, kao što je npr. otočna iskaznica s kojom imaju povlašten prijevoz trajektom ili nekim drugim brodićima – dodaje.

Vukovarsko-srijemska županija ima najveću stopu iseljavanja

Komentirao je i porast broja stanova, kazavši da bi razlog mogao biti bolji obuhvat.

– Mnogi su prije izbjegavali popisivati svoje vikendice i apartmane, upravo zbog ovih razloga – objašnjava.

Vukovarsko-srijemska županija ima najveće stope iseljavanja posljednjih godina, pogotovo nakon što smo ušli u Europsku uniju, kaže. Posebno se, nastavlja, ističu Županja i okolica.

– Tu se događa nešto strašno. Tu su ogromne mase mladih ljudi koji odlaze i u Njemačku, a najveći broj zadnjih godina i u Irsku – dodaje. Odlaze, kaže, i u Austriju, a čeka nas i iseljavanje u Švicarsku.

Što se tiče doseljenika, mi smo im često samo prolazna točka prema zapadnoeuropskim zemljama ili se u Hrvatskoj zadrže nekoliko godina, kaže Pokos.

Izvor: Sloboda.hr/HRT.hr