Na skupu ‘Hrvatsko novčano tržište’ u Opatiji dosadašnji najbliži suradnik Slavka Linića – Miljenko Fičor iznio je podatke o punjenju državnog proračuna u zadnja 4 mjeseca. Manjak prihoda u prvom kvartalu dosegnuo je čak 7,5 milijardi kuna – što je u odnosu na lani više za 900 milijuna. Također je potvrdio kontinuitet vladine politke nakon odlaska Slavka Linića, prenosi HRT.
Fičor je kazao kako će se s novim zaduženjem ići na europskom tržištu. ‘Dana 18. svibnja se kreće na road show i plan je da se izdanje obavi 22. svibnja. Planirani iznos je milijardu eura, a zavisno o ponudama, može biti i nešto veći’, rekao je. Fičor kaže da se, s obzirom na ponude na financijskom tržištu vezane vjerojatno i za događanja na istoku Europe, očekuje povoljna kamatna stopa od 4,5 do 5 posto.
Vujčić: Nužne stotine reformi
Guverner HNB-a Boris Vujčić nije komentirao smjenu ministra financija, no poručio je kako rješenje nije u mijenjanju monetarne politike. Moramo se početi baviti stvarnim strukturnim reformama. I to provesti ne jednu, već stotine. To je dugoročno razdoblje i do 5 godina’, poručio je guverner. Ako ćemo reforme i dalje odgađati, onda nema perspektive rasta u ovoj zemlji, poručio je Vujčić. Istaknuo je kako je krajnje vrijeme da se počnemo baviti stvarnim problemima izostanka dugoročno održivog rasta. Gospodarstvo nam je raslo kad su rasle investicije, pretežno u građevinarstvu, uvelike financirano rastom inozemnog duga. Izvori financiranja investicija kakve smo imali ne osiguravaju dugoročno stabilan ekonomski rast, a javna potrošnja je rasla prebrzo, tako da Hrvatska više nema fiskalnog prostora, jer smo prije imali krivu fiskalnu politiku’, rekao je.
Vujčić je usporedio Hrvatsku s drugim zemljama EU-a. Imamo treću najvišu stopu nezaposlenosti, omjer broja radnika i umirovljenika je gotovo 1:1, a za očekivati je brzo starenje stanovništva. Manje od 60% ljudi u radnoj dobi – radi. Hrvatska je prosječno opterećena javnim dugom, inozemni dug relativno je visok, a rast produktivnosti je niži nego bi trebao biti. Guverner smatra da nije problem u produktivnosti po zaposlenom, nego u činjenici da malo ljuci radi. Ocijenio je da je hrvatski bankarski sustav među naboljima, da je Hrvatska imala najviši rast kredita poduzećima od početka krize, ali i, nakon Grčke, najveći pad BDP-a.
Izvor: HRT
Foto: Politikaplus.com