Ladislav Ilčić (1970.) hrvatski je političar demokršćanske i državotvorne orijentacije. Već više od desetljeća aktivan je u nevladinom sektoru. Kao predsjednik udruge GROZD – Glas roditelja za djecu vodio je kampanju za uvođenje vrijednosno i znanstveno utemeljenog zdravstvenog odgoja u osnovne škole te se borio protiv jednoumlja koje nameću ministar Jovanović i LGBT udruge. Jedan je od osnivača stranke Hrast, a od 2012. je njezin predsjednik. Član je vodstva nove državotvorne koalicije Savez za Hrvatsku i drugi na njezinoj listi za zastupnika u Europskom parlamentu.
Kandidat ste „Saveza za Hrvatsku“ za zastupnika u Europskom parlamentu. Kako ste na visokom drugom mjestu liste, a k tome imate mogućnost izboriti se preferencijskim glasovima velike Hrastove mreže i za vodeći položaj na listi, vrlo je vjerojatno da ćete od idućeg tjedna biti glas konzervativne Hrvatske u europskim ustanovama. Kao takvom, koje bi bile prioritetne teme u vašoj aktivnosti kao europarlamentarca?
Teme kojima ću se baviti su sve teme vezane uz općeljudske vrijednosti. To se tiče i gospodarstva, jer je europsko gospodarstvo dosta pretrpjelo zbog izostavljanja tih općeljudskih vrijednosti, odnosno čovjeka kao takvog. Nije stavljalo čovjeka ispred politike, nego je kao jedini kriterij postavilo novac. Poticalo je često multinacionalne kompanije, koje su vrlo često nakon toga svoju proizvodnju selile na Daleki istok jer im je tamo bila jeftinija radna snaga. U našoj gospodarskoj paradigmi koju Hrast nudi, zajedno s Europskim kršćanskim političkim pokretom, kao kriterij gospodarskog razvoja treba osim rasta BDP-a staviti i rast zaposlenosti i rast vlasništva, odnosno s druge strane pad siromaštva i pad privatnog duga. Ako tako pristupimo gospodarstvu, onda ćemo se sigurno zalagati za rast malih i srednjih poduzeća, jer jedino ona mogu osigurati dugoročnu zaposlenost u Hrvatskoj i EU.
S druge strane, tu su obiteljske teme, s kojima smo se i do sada uspješno bavili. U EP je jak jedan vrlo jak liberalni lobby, koji koristi europske ustanove da državama-članicama nametne svoju ideologiju. Oni se bore protiv braka, obitelji, rađanja, protiv roditelja. Sigurno ću se njima jednako uspješno suprotstaviti kao što sam to činio u Hrvatskoj.
Kojoj grupi zastupnika se planirate priključiti u EP? Čije vrijednosti smatrate najbližima onima Hrasta?
Nama je po programu možda najbliža Europska pučka stranka, no oni imaju vrlo ekskluzivne uvjete pristupa. To će se možda isto mijenjati, uzevši u obzir da će oni dosta izgubiti na ovim izborima. Tako da je najvjerojatnije da ću biti u grupaciji Europskih konzervativaca i reformista. Ipak, mi nismo konzervativna opcija. Postoji veliko polje preklapanja i slaganja u profilu između naše opcije i konzervativaca, ali postoje i neke razlike, u kojima se naša moderna demokršćanska stranka ne poklapa s konzervativcima. No, ta je grupacija najfleksibilnija pa ću najvjerojatnije biti njezinim članom.
Što je stajalište Hrasta po pitanju daljnje federalizacije Europske unije? Treba li, po vama, Republika Hrvatska ići ka postajanju nekakvom njemačkom kolonijom, kako joj to namjenjuje HDZ, ili bi svoju budućnost trebala tražiti u savezu s bliskijim državama srednjoistočne Europe u Višegradskoj skupini ili nekoj sličnoj organizaciji?
Mi se protivimo federalizaciji EU, odnosno stvaranju nekakve nad-države. Jasno smo u svojem programu istaknuli dio u kojem govorimo kako bi Europska unija trebala biti savez suverenih država.
Vaše stavove o spolnom odgoju u hrvatskim školama mnogi su mediji proglašavali „kontroverznima“ i „nazadnima“. Kakva je s time situacija u EU?
Pogrješno je misliti da je Europska unija antikršćanska mašinerija. U EU postoje mnoge snage kao što je Hrast u Hrvatskoj. Smjer u kojem mi vidimo da će se razvijati EU, a to je demokratski smjer, za mišljenje će se pitati većinu građana. A, demokracija je definitivno na našoj strani. Većina građana EU je puno bliže kršćanskim vrijednostima nego nekakvim radikalno liberalnim stavovima.
Što se tiče spolnog odgoja, on će sigurno u budućnosti morati obuhvatiti vrijednosti. Dakle, on će pružati i informacije koje su potrebne, ali u kontekstu i vrijednosti za koje roditelji odgajaju svoju djecu. Ovaj pokušaj preodgoja djece koji su pokušale napraviti LGBT udruge, i koji još i sada pokušavaju progurati u Europskom parlamentu je neodrživ i sigurno će doživjeti poraz.
Dotakli smo se već tema federalizacije EU i spolnog odgoja. Činjenica je da federalizaciju EU, homoseksualne brakove te rodnu ideologiju u ovom trenutku prihvaćaju čak i neke stranke desnog centra okupljene u Europskoj pučkoj stranci, da ne govorimo o lijevim političkim grupacijama u EP. Kako se postaviti prema tomu?
U Europskom parlamentu su naše, kršćanske snage prije nekoliko godina odustale od toga da se lobira po deklarativnom izričaju određenih snaga. Uvidjeli su da su neke stranke koje same sebe zovu demokršćanskima glasale potpuno suprotno kršćanskim vrijednostima. Te naše snage zapravo su se prebacile na konkretnu politiku. Kad je u pitanju neka konkretna tema, traži se stajališta svih političkih subjekata. Više nema deklarativnog nazivanja demokršćanima, nego se to kroz djela i stavove treba pokazati. Taj se pristup pokazao vrlo uspješnim jer je natjerao zastupnike i stranke da se profiliraju, da kroz konkretne političke odluke pokažu svoj profil. U zadnjem razdoblju zapravo bilježimo više uspjeha nego poraza. Izvještaji Estrella i Zuber su pali. Njihova prvotna namjera nametanja liberalne ideologije državama-članicama je propao. Doduše, doživjeli smo i jedan poraz u slučaju izvještaja Lunaček. Ukupno, mislim da je situacija sve bolja i da su kršćani u Europskom parlamentu sve aktivniji i bolje organizirani.
Vrlo ste razumno nastupili na subotnjem skupu Saveza za Hrvatsku s, da uporabim vaš izraz, „viješću“ da Savez ne će pobijediti na predstojećim izborima za EP. Pretpostavimo li da ni na parlamentarnim izborima sljedeće godine ne će biti najveća, pobjednička stranka – kako vidite post-izbornu situaciju? Kakve bi uvjete postavili potencijalnom koalicijskom partneru za potpisivanje sporazuma?
Građani i birači Republike Hrvatske moraju shvatiti da je Savez za Hrvatsku realna politička snaga koja zna realno ocjenjivati svoj položaj u političkom spektru. Moraju znati da ćemo mi sigurno utjecati na donošenje odluka u sljedećem sazivu Hrvatskog sabora. Mi ćemo jasno postavljati programske uvjete bez kojih buduća vladajuća koalicija ne će dobiti našu potporu. To je nešto što je izrazito važno. Nerealno je razmišljati isključivo o pobjedi. Politika je stvar u kojoj se povjerenje stječe s vremenom. Mi ćemo sve više utjecati na političke odluke i ispravljati one koji će biti na vlasti. Odnosno, vjerojatno ćemo i sami biti dio nekakve vladajuće koalicije nakon sljedećih parlamentarnih izbora. U tom smislu ćemo mi postavljati jasne programske zahtjeve. Vjerojatno ne ćemo niti sve uspjeti ispuniti, ali dosta toga hoćemo i učinit ćemo buduću vladu kvalitetnijom nego što su bile dosadašnje.
Na kraju, možete li nam kao političar dati par predizbornih obećanja? Kakve bi društvene i strukturne promjene bile provedene u našoj zemlji u slučaju dolaska Saveza za Hrvatsku na vlast?
Bit ću vrlo konkretan. Krenut ću od tema kojima smo se i do sada najviše bavili. Prvenstveno, riječ je o zadovoljavanju roditeljskih prava. Odgojno-obrazovni sustav mora biti učinkovit, a učinkovit će biti samo ako se uspostavi suradnički odnos između roditelja i škola te ako se roditelje počne više poštovati. Ne može biti slučaja kao današnjeg da škola služi za nametanje određene ideologije ministra Jovanovića, koji se pokazao potpuno nesposobnim. To se odnosi i na zdravstveni odgoj, građanski odgoj, spolni odgoj. Roditeljske odluke će biti ispoštovane. Biti će to jedan normalan, sustav koji poštuje činjenicu da je hrvatsko društvo pluralno. Dakle, mi ne ćemo nametati svoju ideologiju, pa reći da svi moraju ići na naš program. Kada kažemo da cijenimo pluralnost, mislimo zaista roditeljima dati da biraju ono što oni smatraju najboljim za svoju djecu. Naravno, svi programi će morati poštivati jednu znanstvenu razinu, što znači da programi koji promoviraju rodnu ideologiju ne će moći ući u školu jer su znanstveno neutemeljeni.
Ustrajat ćemo na reformi državne uprave, i to ne samo na riječima. Želimo konkretne promjene. Npr. da jedna državna ustanova ne može od građana tražiti dokumente koje može dobiti od druge državne ustanove. Državna uprava mora služiti građanima i gospodarstvenicima.
Nadalje, važna nam je i izmjena izbornog zakona, jer iz toga proizlaze svi problemi u politici. Želimo preferencijski sustav i na izborima za Hrvatski sabor i na lokalnim izborima, jer kroz njega dolazi do izražaja osobna odgovornost političara. S druge strane, sadašnji izborni zakon pogoduje stranačkoj podobnosti i negativnoj selekciji. Tu redovito napreduju manje dobri kandidati, koje stranački vrh stavlja na prva mjesta. Oni nezasluženo dolaze na predstavnička mjesta, a onda su dužni svojim stranačkim šefovima za sljedeća dva života, pa su onda uvijek podobni i poslušni.
Zatim, svakako ćemo napraviti jedan oblik lustracije. Barem mađarski model objavljivanja svih sudionika komunističkog režima. Hrvatski građani imaju pravo saznati tko je bio u tijelima koja su zatirala slobodu i hrvatske interese za vrijeme komunističke Jugoslavije.
Hvala vam na razgovoru i sve najbolje na izborima koji vas očekuju za nekoliko dana.
Autor: Leo Marić