Na izvanrednoj sjednici Saeima, latvijskog parlamenta, potvrđena je nova vlada Latvije. Uslijedilo je to mjesec dana nakon što su 4. listopada održani redovni parlamentarni izbori u toj baltičkoj državi. Vladu nastavlja voditi Laimdota Straujuma iz stranke „Jedinstvo“ (desni liberali), a ministarski položaji pripast će također predstavnicima Nacionalnog saveza (latvijski nacionalisti) te Saveza zelenih i zemljoposjednika.
Straujuma stoji na čelu latvijske vlade od siječnja 2014., kada je na tom položaju naslijedila stranačkog kolegu Valdisa Dombrovskisa. Dombrovskisova vlada zemlju je u četiri godine korjenitih reformi izvukla iz teške gospodarske krize među prvima u EU, a sam Dobrovskis upravo je imenovan europskim povjerenikom za euro i društveni dijalog u novoj Europskoj komisiji.
26% Rusa – ruski jezik bez zakonske zaštite
Osim gospodarskih problema, vlada se bez problema nosi i s velikom ruskom manjinom i političkim pritiscima iz susjedne Rusije. Prema statističkim podatcima iz 2014., Rusi čine čak 26% stanovništva Latvije, dok se s ostalim govornicima ruskog kao prvog jezika taj broj penje do 37%. Unatoč tome, ruski je jezik u Latviji zakonski smatran stranim jezikom te zato nema nikakav manjinski status ni zakonsku zaštitu. Na referendumu o poboljšanju ustavnog položaja ruskog jezika 2012. čak 75% birača javno se usprotivilo takvim ustavnim promjenama. Također, oko trećina Rusa u Latviji – oni doseljeni nakon sovjetske okupacije 1940. – nemaju državljanstvo, što im onemogućava sudjelovanje na izborima te rad u državnoj upravi i javnim poduzećima.
Mimohod za latvijske legionare iz Drugog svjetskog rata
Nacionalisti u vladi
Nesumnjivo je da važnu ulogu u derusifikaciji i obrani latvijskih nacionalnih interesa imaju latvijski nacionalisti i državotvorne snage okupljene u Nacionalnom savezu (Nacionālā apvienība, NA). Nacionalni savez nastao je 2010. kao koalicija dvaju stranaka: nacionalno konzervativne Za Domovinu i Slobodu/LNNK te radikalno nacionalističke Sve za Latviju. Očigledno, ujedinjenje se za obje stranke pokazalo plodonosnim jer su na izborima 2010. ostvarili 7.8% glasova i 8 mandata. Stranku vode Gaidis Bērziņš i Raivis Dzintars, dok je njezin bivši čelnik Roberts Zīle trenutno euro-zastupnik, član skupine Europski konzervativci i reformisti. U međuvremenu, već na izborima 2011. udvostručuju popularnost na 13.9%, a na prošlomjesečnim izborima dobivaju 16.6% glasova. Kao četvrta stranka po snazi u državi, Nacionalni savez ima tri ministra u vladi: Dzintars Rasnačs ministar je pravosuđa, Dace Melbarde ministrica kulture, a Kaspars Gerhards je ministar zaštite okoliša i regionalnog razvoja.
Uz nacionaliste na takvim položajima u vladi, zaista nema mogućnosti da bivši komunisti drmaju sudstvom, ćirilićna manjina i homoseksualni aktivisti nameću manjinsku kulturu te da neodgovorni tehnokrati grade spalionice otpada na tek nekoliko kilometara od centra…Rige. Nameće se pitanje: može li i Hrvatska izabrati nacionaliste u vladu?
Autor: Leo Marić