Kome će bageri Ministarstva graditeljstva za deset dana doći sravniti bespravno izgrađene kuće? Hoće li prva rušenja početi u Zagrebu ili na Jadranu? Kako napreduje obnova domova poplavljenima u Županjskoj Posavini? Hoće li ljudi prezimiti u kontejnerima i štagljevima?
U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Mislav Togonal i njegovi gosti: ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš, saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić,načelnik općine Gunja Hrvoje Lucić, građanski aktivist Mladen Đaković te Rajka Bunjevac iz Hrvatske komore arhitekata.
“Imamo pet ugovornih izvođača. Mogu rušiti i na kopnu i na moru. Dio će za desetak dana rušiti u Zadarskoj županiji, a dio u gradu Zagrebu. Ne želim znati podatak što se točno ruši sve do jednog dana prije rušenja kako se ne bi dovela u situaciju da nakon četiri-pet uzastopnih pitanja ne kažem. Kada ne znam ne mogu niti reći. Kada su predavani zahtjevi za legalizaciju rok je bio 30.6.2013. Bilo je kompletirano 200.000 zahtjeva, a 600.000 su bila prazne košuljice papira. Sada i one dolaze na red. Još se može nadopuniti. Prvo se rješavaju kompletirane košuljice odnosno kompletirane dokumentacije zahjeva za legalizaciju, a onda ostale. Tri su grupe. Nešto se može legalizirati, nešto se ne može se legalizirati i treća grupa su oni koji su mislili da su sve riješili predajom zahtjeva. No mora se nadopuniti dokumentacija. Šalju se požurnice po nekoliko puta i ako se ne odazove od legalizacije ništa”, rekla je ministrica Mrak Taritaš.
“Imamo 2500 kuća u Županjskoj Posavini. Oko 1800 je u nekoj fazi. Oko 900 će biti gotovo do Božića. Ovaj čas je gotovo 500 kuća, što je obnavljala država ili su građani uzeli novac da sami obnove. Neke kuće se još ne mogu žbukati jer još niti sada nisu zidovi suhi. Mnogo ovisi i o vremenskim prilikama, a i ljeto je bilo kišno. Zadovoljna sam tempom obnove”, rekla je ministrica.
“Oko 30% ljudi će dočekati Božić u svojoj kući. To je puno manje nego što je obećano – obećano je većina, a zasigurno većina nije 30%. Mi smo inicijativa koja traži istinu o puknuću nasipa. Podnijeli smo prijavu protiv nepoznatog počinitelja. Pucane nasipa se nije dogodilo slučajno. Dogodilo se puknuće zbog ljudskog nemara. Moglo je stati iza nasipa još metar vode, a nasip je puknuo u podnuožju”, rekao je Đaković.
“Ne slažem se s ovom tezom. Smatram da je uzrok puknuća silna kiša koja je pala, voda koja je došla. Za desetak dana nasip će biti potpuno obnovljen i neće biti problema sa nadolazećim kišama. U kontejnerskim naseljima u Gunji imamo 99 obitelji. Klime mogu grijati do -5°C. Ministar gospodarstva je obećao iz robnih rezervi 97 grijalica na struju koje rade bez obzira na nisku temperaturu”, rekao je načelnik Lucić.
“Na poziv naših članova iz područnog odbora Osijek mi smo već 29. svibnja održali sastanak na kojem se razgovaralo o modalitetima suradnje na poplavljenim područjima. Početkom lipna mjeseca počeli smo raditi na izradi tipskih arhitektonskih projekata za zamjenske kuće. Arhitekti su donirali idejna rješenja tradicijske slavonske zgrade. Bio je veliki odaziv – 29 timova sa 60 projekata, a odabrali smo pet idejnih rješenja”, rekla je Bunjevac.
“Nakon tri godine nakon Vlada i resorno ministarstvo polako ubrzavaju legalizaciju. Ne bih se složio s ministricom oko rušenja objekata koji se mogu legalizirati, a nisu upotpunili zahtjeve za legaliziranje. Treba uzeti u obzir teško stanje građana jer se sve to mora plaćati, zajedno s naknadama. Neki su i gradili bez dokumentacije zbog nedostatka novca, pa nemaju niti sada za kompletiranje legalizacije. Trebalo bi polako raditi na kompletiranju dokumentacije i ne bi trebalo rušiti objekte vlasnika koji nisu kompletirali zahtjeve, a mogu se legalizirati”, smatra Bačić.
“Ne mogu se složiti s time. Zvali smo, molili, nije riječ o hiru i socijalnoj neosjetljivosti. Zahtjevi onih koji su zamolili odgodu roka za dopunu zahtjeva stoje sa strane, no morate znati da su ljudi predali zahtjev, a nisu dopunili. Neki od njih su već imali rješenje za rušenje, imali su mogućnost za legalizaciju, neki nisu niti predali zahtjev, a neki predali prazan papir i nisu ga dopunili niti zatražili odgodu dopunjavanja”, rekla je Mrak-Taritaš.
Odgovorila je i na optužbe Pavla Kalinića u jednoj od emisija Otvoreno koji je rekao da je upravo ona potpisala dokument zbog kojeg je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u zatvoru. “Imam karakternu osobinu da čuvam papire. Bila sam od 2003. do 2005. godine pročelnica u gradskom zavodu. Za mog mandata niti jedna jedina ispravka Generalnog urbanističkog plana nije bila potpisana od mene. Za vrijeme moga mandata je bila jedna službena bilješka koja se odnosila na detaljni plan uređenja Hoto tornja. Detaljni plan je bio tada jednako lokacijska dozvola. Taj plan je u javnoj raspravi bio sa 22 kata. Kroz javnu raspravu je smanjen sa 22 kata na 17 katova. U provedbenim odredbama koje su bile osnova za izdavanje građevinske dozvole, jer se tada nisu izdavala lokacijska dozvola, u tri ili četiri članka je ostalo 22 kata umjesto 17 katova. Dakle, taj ispravak je bio kao ispravak službene bilješkee. Za to smo tražili i mišljenje resornog ministarstva i u mišljenu je jasno, nedvojbeno stajalo da se to može napraviti samo na taj način”, odgovorila je Mrak-Taritaš na optužbe.
Snimku cijele emisije Otvoreno pogledajte ovdje.