Izloženost trudnica i djece zagađenom zraku u velikim gradovima kod djece povećava vjerojatnost problema u ponašanju koji su poznati kao poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ADHD, pokazalo je novo istraživanje.
U studiji znanstvenika iz Columbia Center for Children’s Environmental Health na Mailman School of Public Health u New Yorku praćene su 233 trudnice koje nisu bile izložene dimu cigareta te njihova djeca od trudnoće do djetinjstva, donosi tportal. Rezultati su pokazali da je kod devetogodišnje djece majki koje su bile izložene visokim razinama policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAU) ADHD bio peterostruko češći, a simptomi peterostruko snažniji nego kod djece čije majke nisu bile izložene ovim kemikalijama.
Ovo je prva studija koja je istražila povezanost zagađenja u zraku i ADHD-a kod školske djece.
PAU su otrovi koje stvaraju brojni izvori od automobila, preko toplana, termoelektrana i grijanja na fosilna goriva do cigareta. Glavni izvori PAU u gradovima u kojima nema industrije su promet i kućna ložišta, posebno ako se kao gorivo koriste drva i ugljen. Nastaju pri nepotpunom sagorijevanju fosilnih goriva i drugih organskih materijala.
Procjenjuje se da oko šest posto školske djece i mladih ljudi u Hrvatskoj ima jedan od tri tipa ADHD-a – poremećaj pozornosti zbog kojeg djeca imaju problema s koncentracijom te lako postaju neorganizirana, ADHD koji karakteriziraju hiperaktivnost i impulzivnosti ili kombinaciju oba. U SAD-u je taj postotak nešto veći – oko 10 posto. Smatra se da ga uzrokuju geni, ali i čimbenici u okolišu.
U novoj studiji znanstvenici su izloženost majki i djece PAU mjerili na temelju koncentracija metabolita u krvi ili u urinu.
Rezultati novog istraživanja potvrdili su ranije nalaze o štetnosti PAU. Naime, Centar je utvrdio da su ove kemikalije povezane sa zastojem u razvoju djece u dobi od tri godine, sa smanjenim kvocijentom inteligencije u dobi od pet godina te simptomima tjeskobe i depresije u dobi od šest i sedam godina.
Mehanizam štetnog djelovanja PAU još nije u potpunosti razjašnjen, međutim znanstvenici smatraju da bi mogao oštećivati DNK, djelovati na sustav žlijezda s unutrašnjim lučenjem, izazivati oksidativni stres te interferirati s čimbenicima razvoja posteljice što može uzrokovati smanjenu razmjenu kisika i hranjivih tvari.
Zagreb zagađeniji od Rima
Prema podacima našeg Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada najviše koncentracije sastavnog dijela PAU – benzoapirena (BaP) u Hrvatskoj izmjerene su tijekom zime u Zagrebu. Srednja utvrđena vrijednost u gradskom području iznosila je 1,87 ng m-3, dok je u seoskom području iznosila 1,55 ng m-3. Koncentracije na gradskom području Zagreba nešto su više nego u Rimu mjerene od 1993. (1,47 ng m-3) do 1998. (1,22 ng m-3) godine.
Istraživanja su pokazala da su glavni izvori PAU u Zagrebu kućna ložišta i promet. No srednje godišnje koncentracije svih PAU u Zagrebu ipak pokazuju blagu tendenciju pada. Srednje godišnje vrijednosti BaP u razdoblju 2000.- 2009. kretale su se između 0,703 ng m-3 i 1,798 ng m-3.
Općenito najzagađeniji zrak u Hrvatskoj ima Slavonski Brod. No cijela nizinska kontinentalna Hrvatska zimi je izložena višim rahinama zagađenja, osobito kada nema vjetra i kada je maglovito. Zanimljivo je da mjerenja pokazuju da je zrak u Plominu prilično čist, čišći nego primjerice u Rijeci ili Zagrebu.
Zagađenje utječe i na IQ
Mada su potrebna dodatna istraživanja, autori ističu da je ovo ozbiljan razlog za zabrinutost jer je ADHD povezan s rizičnim ponašanjem, slabijim akademskim uspjehom i slabijom zaradom. Osim toga, predstavlja golem trošak za društvo i pojedince.