Voditelj Velimir Bujanec u Bujici je u petak ugostio predsjednicu Udruge Hrvatski križni put Brunu Esih. Tema je bila lustracija.
U uvodnom prilogu govorio je o lustraciji Roland Jahn, Direktor Njemačkog Ureda za istraživanje Stasija.
“Nismo koristili riječ lustracija, već suočavanje. Suočavat ćemo se s prošlosti zato što želimo oblikovati budućnost. U protivnom bi i dalje izbijali sukobi iz prošlosti, sukobi u društvu i ne bi mogli oblikovati demokratsku zemlju”, rekao je u prilogu.
Uvodni prilog komentirala je i gošća emisije.
“Ne čudi me zbog toga što Jahn govori. Jasno je rečeno i primjenjivo je na našu situaciju, samo ako zamijenimo Njemačku s Hrvatskom. Čovjek govori jednostavnim rječnikom, bio je više puta zatvaran, iz njegovih riječi ne vidimo njegov poriv za osvetom. To što on govori, zalaže se i Udruga Hrvatski križni put. Istaknula bih nekoliko teza o propisanom antifašizmu, jer je unaprijed zadano kako moramo misliti. Druga potreba je suočavanje s prošlošću. Na tom temelju daljnje oblikovanje budućnosti. Treće je shvatiti kako diktatura funkcionira jer se nećemo znati ponašati u skladu sa standardima”, rekla je.
Bujanec je istaknuo potrebu koju je Esih navela kao propisan antifašizam.
“Ne bi mogli i optužuju nas da pokušavamo uvesti nered. Kod nas je situacija potpuno obrnuta, imamo stručnu i javnu raspravu i o tome će se jasno progovoriti”.
Zvao sam vas jer su svi skočili na vas po pitanju lustracije. Zašto nekome smeta da udruga koja ne dobiva ni lipe od države da vi izrađujute zakon o lustraciji?
“Mnogima smeta, međutim na to se ne želimo obazirati. Donijela sam odluku da članovi ne istupaju u javnost. Još imam jednu stvar za reći, došla sam ovdje i drugima odbila i tako se planiram ponašati i dalje otvoreno razgovarati i reći da nismo promijenili mišljenje”.
Na telefonskoj liniji u emisiju se javio predsjednik SDS-a Janez Janša.
Slovenija ima iza sebe iskustvo pokušaja uvođenja lustracije
“U praksi ga skoro nema, samo u zakonu koji govori o službi u pravosuđu. Jedan dio koji kaže da su suci u kršili prava ne bi trebali biti u imenovanju za doživotni mandat, iako i dalje vrijedi u praksi se ne primjenjuje. Ignoriraju ga suci to rekavši da nemaju tu informaciju. Taj zakon, uz one koji su kršili ljudska prava i kao što su bili u organizacijama poput UDBE zabranjeno da se bave državnim poslovima. Imali su pravo dodati u svojim arhivima kako je došlo do suradnje. Taj zakon je ’97. godine bio na raspravi, nekoliko glasova je falilo da bude usvojen.”
Što se događa s naše dvije države? Gdje je zapelo?
“U svim zemljama je situacija bolja nego kod nas. U Sloveniji je možda čak i gore nego u Hrvatskoj. Išli smo u suprotnu stranu. U Sloveniji se događaju situacije gdje se ljudi hvale da su surađivali s UDBA-om. Da je to bila njihova patriotska dužnost. Neki kažu da su ponosni na to. Ima jedna presuda u Sloveniji koja se ne uvažava, prije dvadeset godina piše da je UDBA bila zločinačka organizacija. Na redovnim sudovima u Sloveniji se kaže da je to bila časna služba u komunističkom režimu.”
Ovo otvaranje arhiva bio je važan potez za mnoge, jer je to součavanje s prošlošću; Hasanbegović najavio izmjene o arhivima, ima li povezanosti?
“Ima, ne mogu govoriti što je Hasanbegović mislio pod tim. Ali mogu reći da je potreban određen vremenski rok, barem u simboličnom smislu. U onom drugom smislu, jasno je da bi suočavanje moglo biti objektivno, cjelovito i pravedno, potrebno ih je otvoriti da uđu znanstvenici i istraživači da ti arhivi budu cjeloviti”, rekla je Esih.
Kovač je imao predavanje i susreo se s Jahnom. Hrvatska se još nije suočila sa svojom prošlošću, rekao je tada Kovač.
“Maloprije smo rekli da se kod nas sasvim suprotno odvija nego u normalnim državama, kod nas su samo pokušaji bavljenja tim. Doživljavamo jednu medijsku hajku. Da, pratila sam što je Kovač rekao nakon povratka u Hrvatsku. Vjerujem da tako i razmišlja. Vezano uz sudbinu lustracijskog zakona ne bi ulazila. Smatram da dok nemamo okvir o kojem ne možemo razgovarati, a to je prijedlog ovog zakona, nemamo referentnu točku na koju se možemo pozivati. Kad taj okvir bude poznat i provedena javna rasprava, onda ćemo vidjeti da se oko toga izraze i onda ćemo znati točno nečije pozicije”, rekla je i dodala:
“Ne mogu govoriti hoće lit to biti po uzoru na Njemačku, bitno je da pričekamo zadnju fazu nacrta jer prije tog ima puno pripremnih radnji. Nismo u stanju ući u cijelu akciju, imamo problem s kadrovima, imamo materijalni problem. Mi jesmo prikupili puno materijala, dio smo Europe i tako se moramo ponašati. Ono što je važno naglasiti na osnovu svega prikupljenog, ne samo u Njemačkoj nego i u ostalim zemljama, bitno je sagledati ne samo način, nego i vidjeti gdje su bile bolne točke. Najvažnije je da sutra taj prijedlog može postati primjenjiv ako nije tako onda radimo uzaludan posao”, istaknula je.
Uslijedio je drugi prilog održanog predavanja gospodina Jahna u organizaciji Večernjeg.
Bujanec je komentirao rekavši da je Jahna ‘cinkao’ njegov prijatelj i da je zbog toga zavšrio u zatvoru.
“Zanimljivo je jer govorimo o ljudskim pravima. To mi često puta gledamo vrlo usko. Ovdje se radilo o slučajevima dopingiranja u sportu. Oni su kasnije dobili zabranu da pedagoški djeluju, kad je riječ o ljudskim pravima štiti se njihovo pravo na zdravlje”, komentirala je Esih.
Ono što je također zanimljivo, Jahnov ured godišnje dobije 100 milijuna eura za rad, a GONG, kako je rekao Bujanec, koji ništa ne radi, ima veći fond od Državnog odvjetništva.
“I jedna Udruga Hrvatskog križnog puta koji godišnje dobije nula kuna”, ubacila je Esih.
Imate li potporu lijevih i desnih?
“Sam spomen lustracije već 25 godina izaziva različite konotacije. Uvijek je prikazivana neprikladnom. Vjerujem kad ovo bude u fazi da se o tome normalno u okviru akademske rasprave i govoriti sudjelovati, svaki odgovorni građanin će znati potrebno”, rekla je.
U emisiju se javila Željka Markić.
Možete li komentirati ulogu medija, imali ste negativna iskustva, uspjeli ste pobijediti na reforendumu, kako komentirate medije u odnosu zakonskog prijedloga?
“Hrvati imaju sposobnost kritičkog razmišljanja. To je jako pozitivno, a negativno je da mediji predstavljaju krivo. Mi vidimo da su oni potpuno i suprotno prikazuju stvar nego kako ljudi vide i žive. To stvaranje novinarskih kadrova bio jedan jako važan proces, a veliki dio ljudi koji su služili partiji i formirali javno mijenje u demokratskoj hrvatskoj i bili su na visokim uredničkim pozicijama”, rekala je i dodala:
“Zemlje koje su to provele te procese su omogućile ekonomski rast jer u doba komunizma dobivali važne pozicije, ne na temelju znanja, već sposobnosti.”
Bujanec se na kraju razgovora ispričao zbog nesporazuma kojeg su imali u prošlosti i otvoreno ju pozvao u emisiju.
Pred sam kraj emisije prikazan je i treći prilog s već navedenog predavanja.
Bujanec je istaknuo današnji komentar u Večernjem gospodina Ivkošića u kojem piše o lustraciji.
“Ja bih morala izraziti neslaganje. To je da su ipak sve do sada bila nagađanja i komentari različite konstrukcije. Rekla sam da se strpimo i da vidimo kakve su čije pozicije. Gospodin Karamarko meni nije bio upitan. Pričekajmo i s Petrovim, i s ljevičarima, mnogo se stvari može promjeniti jednim razgovoru”, zaključila je Esih u emisiji.
Izvor: Sloboda.hr/Bujica/Direktno