Svečanim misnim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici proslavljena je deseta obljetnica beatifikacije Karla Habsburškog, zadnjeg hrvatskog kralja i oca nadvojvode Otta von Habsburga.
Misa koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško održana je u utorak u 18 sati. Relikvije su došle posredstvom Hrvatske udruge za beatifikaciju kraljice Zite koje će se čuvati u katedralnoj riznici. Carsku kuću Habsburg-Lotharingen na misi je predstavljala Njena Carska i Kraljevska visost nadvojvotkinja Anne Gabrielle Austrijska, udovica nadvojvode Rudolfa, najmlađeg sina blaženog Karla Austrijskog i Zite Bourbon-Parme. Euharistijsko slavlje uveličale su i hrvatske povijesne vojne postrojbe poput Zrinske garde, Karlovačke građanska garda, Varaždinska građanska garda, Kliških uskoka, itd.
Austrijski car i Ugarsko-Hrvatski kralj Karlo I. Habsburški posljednji je car Austro-Ugarske Monarhije. Nasljedio je cara Franju Josipa I. na prijestolju 1916. godine u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Nakon raspada Austro-Ugarske izgnan je iz Austrije te mu je zabranjen povratak ukoliko se ne odrekne prava na prijestolje, on je to odbio te se nekoliko puta pokušao vratiti na prijestolje kao mađarski kralj. Nakon dva srčana udara i teške upale pluća Karlo je preminuo sa samo 34 godine od zatajenja dišnog sustava 1. travnja 1922. u Funchalu. Zbog svojih napora za postizanje mira te uzornim obiteljskim i očinskim životom papa Ivan Pavao II. ga je proglasio blaženim 2004. godine. Iza sebe je ostavio osmero djece i suprugu Zitu.
Zanimljivo je spomenuti kako je car Karlo nakon konzultacija sa grupom frankovaca na bečkom dvoru svojim manifestom od 22. listopada 1918. godine, (tjedan dana prije nastanka Države SHS) proglasio ujedinjenje hrvatskih zemalja u posebnu državu unutar trijalističke Austro-Ugarsko-Hrvatske Monarhije, koja je dugo vremena bila model za reorganizaciju do tada dvojne Monarhije. Tim je činom uspostavio Zvonimirovo kraljevstvo. Narodno vijeće SHS nije prihvatilo ovaj kraljev proglas te je nastavilo putem ujedinjenja sa Kraljevnom Srbijom. Na taj je način prekinut tisućljetni institucionalni i državni kontinuitet Hrvatske koja se našla u zajedničkoj državi sa zemljom s kojom je ratovala prethodne četiri godine.
Autor: Marko Raič