Danas je održana jedna od najavljenih komemoracija u Jasenovcu za žrtve tamošnjeg logora iz vremena 2. svjetskog rata koju organizira Koordinacija židovskih općina.
Nakon molitve i polaganja vijenaca novinarima se prvi obratio Ognjen Kraus.
“Koordinacija židovskih općina je organizirala ovu komemoraciju i pridružile su se i sve druge židovske organizacije. Došli smo komemorirati sve žrtve Jasenovca, ali i sve Židove koji su stradali u u ustaškom logoru po rasnim zakonima tzv. NDH. Došli smo jer je u Hrvatskoj, koliko je svima poznato prisutna revitalizacija ustaštva i potpuna negacija, osim nekoliko iznimnih izjava koje su pale nakon naše odluke. Našu odluku nismo htjeli mijenjati. Da bismo je promijenili mora se nešto dogoditi u društvu. Ovo je lavina koja se kotrlja već godinu dana. Podsjeća nas na ono što se događalo u NDH 41′, a počelo je Njemačkoj”, kazao je Kraus, piše N1.
Upitan da komentira poruku predsjednice kojom je osudila ustaštvo Kraus kaže da je ona došla nakon njihove odluke.
“Došla je onda kada smo mi odlučili i došla je znamo na koji dan. Karamarko nikad nije osudio ovaj logor. On u potpunosti relativizira stvari i nije spomenuo rasne zakone ni ustaštvo. Ono što se događa u vladajućoj koaliciji je to da ekstremna desnica, koja dosad nije imala nikakav značaj, sada preuzima ulogu glasnogovornika vladajućih”, kazao je Kraus dodavši kako neće ići na komemoraciju koju organiziraju antifašisti jer je u vrijeme Pesaha.
Počast žrtvama ustaškog logora došli su, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca, dati i predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac i saborski zastupnik SDSS-a Mile Horvat, bivši hrvatski predsjednik, čelnik stranke Naprijed Hrvatska! – progresivni savez Ivo Josipović te Zoran Pusić u ime Antifašističke lige RH. U Jasenovac je počast žrtvama došao dati i predsjednik Narodne stranke – Reformista Radimir Čačić, kao i nezavisni saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin.
Pupovac: U Hrvatskoj je počelo oživljavanje ustaških vrijednosti
“Ovdje sam zato što trebam biti sa zajednicama naroda žrtava ovog koncentracijskog logora smrti. Tako da da smo od prvog dana odlučili da budemo s našom braćom u stradanju, Židovima i antifašistima i sa svima drugima koji su ovdje stradavali. Što se tiče komemoracije srpskim žrtvama, to će biti 22. travnja ujutro u lokalnoj crkvi u Malki i gdje će SPC održati liturgiju pobijenima u logoru. Tada će se Židovi i antifašisti naći s nama kao i 24. travnja kada antifašisti organiziraju komemoraciju pod cvijetom”, rekao je Pupovac koji se nenajavljeno pojavio na komemoraciji te održao oštar govor u kojem je prozvao vladajuće jer toleriraju povratak ustaštva.
“Razlog za gestu odvajanja od državne komemoracije je da se shvati i da se zaustavi relativizacija ustaškog zločina koji je počinjen. Da se shvati da je počelo oživljavanje ustaških vrijednosti u Hrvatskoj. Mnogo stvari je prelilo čašu, samo su se nizali događaji. Marš tisuća ljudi u Zagrebu i rušenje državne institucije i smjenjivanje ljudi zbog etničke pripadnosti i slanje nacističkih poruka kakve su slane Mirjani Rakić. Zatim skandiranje na utakmici Hrvatska – Izrael uz državni vrh koji je imao potrebu samo slikati selfije, zatim oni koji uz podršku dijelova Crkve indoktriniraju po školama kako ovdje nije bio osobit logor. I konačno film na čiju projekciju naš ministar dolazi – film koji je sramota za umjetnike i sramota za naciju jer je laž – i onda kaže ministar da je to prilog utvrđivanju istine. A riječ je o potjernici protiv ljudi koji upozoravaju na porast desnih proustaških ideja. To je gnjusna laž”, upozorio je Pupovac.
Upitan što država mora napraviti da druge godine bude samo jedna komemoracija, Pupovac je poručio da treba osuđivati pojave koje su na djelu: “Treba primjenjivati zakone, raditi na obrazovanju, ukloniti one koji u školske klupe donose tzv. istine, a aboliraju zločince”. Istaknuo je i da konstatira činjenice umjesto da one budu razumljive: “Očekujemo da institucije ne osuđuju nas da dijelimo društvo, da ne osuđuju nas da nanosimo štetu ugledu Hrvatske, nego one koji se oblače u ustaške odore i viču ‘Za dom spremni’. To želimo, i kad se počne primjenjivati zakon onda ćemo reći da se poduzima neophodno. Umjesto priče o dijalogu, neka nas pozovu na razgovor. Ministru smo uputili pismo, ali s nama nije imao potrebu razgovarati i da nam pojasni kakvu komemoraciju želi on, a kakvu mi mislimo da treba imati”.
Počast su odali i vijence položili i austrijski veleposlanik u RH Andreas Wiedenhoff, izraelska veleposlanica u RH Zina Kalay Kleitman te predstavnici veleposlanstava Nizozemske, Njemačke, Francuske, Kanade, SAD-a i Srbije.
Službena komemoracija žrtvama jasenovačkog logora, koju organizira Javna ustanova spomen-područje (JUSP) Jasenovac, održat će se za tjedan dana, no Koordinacija židovskih općina odbila je na njoj sudjelovati te danas održava svoju komemoraciju.
Bojkot službene komemoracije objasnili su neslaganjem s politikom nečinjenja u odnosu na izmjene postava muzeja, odgađanjem imenovanja Savjeta JUSP Jasenovac te dnevnopolitičkim događanjima vezanima uz relativizaciju i revitalizaciju ustaštva.
Objasnivši odluku Koordinacije, njezin predsjednik Kraus prije desetak dana kazao je kako je to reakcija na nečinjenje države u pogledu ustaških povika na ulicama gradova i nogometnim utakmicama, kao i govora mržnje u medijima, posebice na internetu. Smatra i da postav muzeja u Jasenovcu “ne prikazuje punu istinu o holokaustu i strahotama NDH te da ublažava istinu o ustaškom režimu”.
Koordinaciju čine židovske općine Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Slavonski Brod, Split i Zagreb.
Službenoj komemoraciji 22. travnja neće nazočiti ni Savez antifašističkih boraca Hrvatske koji će zasebnu komemoraciju za jasenovačke žrtve održati 24. travnja.
Ravnateljica Javne ustanove spomen-područje (JUSP) Jasenovac Nataša Jovičić ne nazoči današnjoj komemoraciji, a iz JUSP-a je novinarima rečeno da je ravnateljica u Požegi, na sastanku s požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.
Jasenovac je od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti. Najviše je stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.