Objavljujemo hrvatski prijevod analize grčkih izbora čiji je autor Dimitrios Papageorgiu, grčki novinar i urednik časopisa Patria.
Izborni trijumf Syrize u Grčkoj ispunio je svjetske naslove: radikalno lijeva stranka uspjela je dobiti dojmljivih 36.3%, ostavljajući iza sebe Novu demokraciju, vladajuću stranku desnog centra koja je dobila 27.8%. Zlatna zora, nova protu-useljenička stranka, inače prokazivana kao neo-nacistička, završila je na trećem mjestu sa 6.28%. Grčka, središte ponovne europske krize, učinila je radikalni zaokret.
Syriza je prva radikalno lijeva stranka koja će preuzeti vlast u Europi još od sloma Sovjetskog saveza. Ime stranke je kratica koja u grčkom jeziku stoji za Koaliciju radikalne ljevice.
Kako bismo razumjeli važnost ovoga, moramo pogledati što je zapravo Syriza. Grčki izborni zakon daje dodatnih 50 zastupničkih mandata stranci koja pridobije najveći broj glasova. No, taj prijeko potrebni bonus ne dobivaju koalicije stranaka. Sve do nedavno – do prije nekoliko godina – Syriza je bila takva koalicija sačinjena od mnogo ljevičarskih stranaka različitih tendencija, uključujući maoiste, trockiste, lenjiniste te čak neke s anarhističkim uvjerenjima. Svi oni, uz glasače koji su napustili propadajuću socijalističku stranku PASOK, ujedinili su se nominalno u jednu stranku, ali i dalje se žestoko drže svojih različitih pogleda. To znači da nekoliko agenda dolazi u igru tijekom sljedećih godina: internacionalističke, komunističke, protu-vojne. I, naravno, pro-useljeničke – mnoge od tih malih političkih skupina pokušavaju prodrijeti u useljeničke zajednice u Grčkoj. Drugi se poistovjećuju s ljevičarskim latino-američkim vladama, posebno onima Venezuele i Kube. Veleposlanik Venezuele nedavno je zadobio status zvijezde na skupovima Syrize.
Syriza će sada gurati projekte poput razoružanja policijskih postrojbi, proširenja biračkog prava i državljanstva na useljenike, izgradnju džamija u Ateni i, naravno, strože zakone protiv „ksenofobije“ i „rasizma“ (što uključuje misaoni zločin). Ali ti projekti nisu bili šire raspravljani u Grčkoj jer su sve predizborne debate bile usredotočene na ekonomiju.
Prije nekoliko godina, Syriza je bila mala stranka koja je na svakim izborima patila oko toga hoće li prijeći prag od 3% glasova potrebnih za ulazak u parlament. Koje su promjene u grčkoj politici nju dovele na desetpostotnu prednost nad starom strankom kao što je Nova demokracija?
Uspon Syrize na vlast može se pripisati dvama različitim čimbenicima:
1. Oštre mjere štednje koje je nametnula „trojka“ – Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska unija – u bitnome nužne za zadržavanje Grčke u eurozoni.
2. Grčki desni centar pucao si je u nogu.
Vladajuća Nova demokracija potrošila je mnogo političkog kapitala pokušavajući izmaknuti izazovu Zlatne zore, s kojom se natječe za glasove grčkih domoljuba. Izgubila je, dijelom (poput Republikanaca u SAD-u) zbog toga što očito nije bila ozbiljna u zaustavljanju masovnog useljavanja. Kada je potpora Zlatne zore u anketama porasla do 10%, vlada se 2013. okrenula posebnim mjerama označavanja Zlatne zore kao „zločinačke organizacije“ i zatvaranja njezinog vodstva. Vlada je izravno kontaktirala članove navodno nepristranog sudstva kako bi zamolila za zatvaranje članova Zlatne zore. (Jedan dužnosnik Nove demokracije bio je naknadno prisiljen podnijeti ostavku nakon što je snimljen kako priznaje tu zavjeru. – Greek far-right Golden Dawn topples PM aide amid police crackdown, RT.com, 3. travnja 2014.) Nezamislivo u tobožnjoj demokraciji, čelnici Zlatne zore morali su sudjelovati na ovim izborima iz zatvora.
Učinak toga bio je da mnogi nezadovoljni glasači koji ne bi glasovali za Novu demokraciju zbog njezinih mjera štednje, nisu glasovali ni za Zlatnu zoru nego za Syrizu. Zapravo, preokret glasača s Nove demokracije na Syrizu je najveći viđen u novijoj političkoj povijesti – procijenjeno je da je 12% glasača konzervativne stranke prešlo na Syrizu. Od umjerenog konzervatizma do radikalne ljevice put je koji je teško objasniti. U biti, Nova demokracija odlučila je gurnuti svoje birače Syrizi – uvećavajući tako Syrizinu pobjedu, učinivši ju arbitrom grčke politike u sljedećim godinama i omogućujući preobrazbu grčke države u ljevičarsku i multikulturalnu.
Da Zlatna zora nije bila označena kao „zločinačka organizacija“, da njezino vodstvo nije bilo zatvoreno, da njezini članovi nisu bili klevetani i zastrašivani na dnevnoj razini, vjerojatno je da bi ishod ovih izbora bio drugačiji – ne u smislu da bi Nova demokracija nužno dobila mnogo više glasova, nego da bi Syriza definitivno imala manje glasova. Na taj način, ona ne bi bila u mogućnosti sastaviti vladu bez okretanja koalicijama koje bi razbjesnile njezine radikalne sljedbenike, umjesto prilično malih kompromisa koje mora učiniti sada.
Ipak, čak i uz ovakvu nevjerojatnu represiju, bez vodstva i sačinjena od neiskusnih političkih početnika, Zlatna zora uspjela ostvariti rezultat s izbora iz 2012. godine (6.9%), izgubivši samo manji dio glasova i samo jedno zastupničko mjesto. (To zapravo znači i osvajanje dva dodatna mjesta, jer su tri njezina zastupnika još prije napustili stranku nakon što se policija na nju obrušila.)
Vođa Zlatne zore Nicholaos Michaloliakos naglasio je u poruci snimljenoj u atenskom zatvoru Korydallos, gdje je držan, kako je „ova velika pobjeda postignuta iako mi nismo imali jednak i demokratski, kako establishment to voli nazivati, tretman… Mi smo birani jer se mi odupiremo, jer se ne prilagođavamo u ovim teškim vremenima. Mi smo birani jer još uvijek stojimo u svijetu ruševina.“
Zaista je jedino ispravno reći da u tim okolnostima Zlatna zora zbilja može govoriti o „pobjedi“. Što je još važnije od njezina postotka, činjenica je da je sada po drugi put ona treća najjača stranka u grčkom parlamentu – veliki podvig.
Zlatna zora sada se suočava ne samo s vjerojatnošću novog napada od strane ljevičarske vlade, nego i ponovnog natjecanja s Novom demokracijom, koja će također biti u oporbi i time u mogućnosti da promijeni svoju retoriku. Priželjkivani scenarij Zlatne zore – vlada u kojoj bi zajedno radili Nova demokracija i Syriza – čini se da je izblijedio na neko vrijeme. Stranka je još uvijek zaglavljena i izolirana od strane sanitarnog kordona koji je protiv nje nametnuo establishment. Hoće li ga moći nadići? Možemo sa sigurnošću reći samo da je Zlatna zora pokazala svoje korijene u grčkom društvu i ne može više biti označavana kao prosvjedni pokret.
Autor: Dimitrios Papageorgiu
Prijevod: L. M.