Finska će se u utorak pridružiti NATO-u, proširujući obrambeni savez na 31 članicu nakon što je prevladala protivljenje Turske.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg najavio je da će savez obilježiti pristupanje ceremonijom podizanja zastave u “dobrom danu za sigurnost Finske, nordijsku sigurnost i za sigurnost NATO-a u cjelini”.
Ministri vanjskih poslova NATO-a okupit će se u Bruxellesu na dvodnevnom sastanku u sjedištu saveza kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini.
Sastanak se poklapa sa 74. godišnjicom formiranja saveza.
Finska je zajedno sa Švedskom podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali je njezin zahtjev naišao na protivljenje Ankare kao i ulazak Švedske.
Turska i dalje blokira zahtjev Švedske za članstvo zbog niza spornih pitanja, među kojima je zabrinutost Ankare zbog, kako kaže, nedostatka suradnje u borbi protiv terorizma.
Članice NATO-a moraju se jednoglasno suglasiti s primanjem novih zemalja.
Nakon višemjesečnih pregovora u kojima je posredovao savez, Turska je na kraju popustila i glasala za prijem Finske u NATO prošli tjedan, ali još nije održala glasovanje o Švedskoj.
Svečanost pristupanja Finske u utorak bit će popraćena sastankom Povjerenstva NATO-Ukrajina, forumom na visokoj razini za ministre saveza koji će raspravljati o suradnji s Kijevom.
Sudjelovat će ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Sastanak Povjerenstva NATO-Ukrajina održava se zbog prigovora Mađarske.
Budimpešta je optužila Ukrajinu da ne poštuje prava na mađarski jezik te etničke manjine u zemlji.
Mađarska, poput Turske, još nije ratificirala članstvo Švedske u NATO-u zbog spora oko proračunskih sredstava EU-a.
Iz Kremlja poručuju: Rusija će morati odgovoriti na ulazak Finske u NATO
Kremlj je u utorak obećao poduzeti “protumjere” nakon što se NATO pridruži Finskoj, nazivajući širenje zapadnog saveza “sigurnosnim napadom” na Rusiju.
“Ovo je daljnje pogoršanje situacije. Proširenje NATO-a napad je na našu sigurnost i na ruske nacionalne interese”, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov.
“To nas prisiljava da poduzmemo protumjere”, nastavio je.
Rusija i Finska dijele granicu dugu 1300 km, a Moskva je već rekla da će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu zemlje.
Finska se službeno pridružuje vojnom savezu kasnije u utorak.
“Pažljivo ćemo pratiti što se događa u Finskoj, (…) što nam prijeti. U skladu s tim bit će poduzete mjere. Naša vojska će izvijestiti u dogledno vrijeme”, dodao je Peskov.
“Finska nikada nije bila antiruski raspoložena i nismo bili u sukobu” s njom, dodao je Peskov.
Njezino članstvo u NATO-u “može samo utjecati na prirodu naših odnosa”, jer je Savez “neprijateljska organizacija”.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio je u utorak da su pristupanje Finske vojnom savezu NATO-a i potez NATO-a da poveća vlastitu borbenu spremnost povećali rizik od sukoba.
Šojgu je također rekao da su neki bjeloruski vojni zrakoplovi sada sposobni nositi nuklearne bojeve glave i da su raketni sustavi Iskander prebačeni u Bjelorusiju. Oni se mogu koristiti za nošenje konvencionalnih ili nuklearnih projektila.
Izvor: Sloboda.hr/Hina
foto: EPA/OLIVIER MATTHYS