Foto: Snimka zaslona
Gost emisije “Bujica” voditelja Velimir Bujanca u ponedjeljak je bio urednik portala Sloboda.hr Frano Čirko.
Kao predstavnik Inicijative hrvatsko-mađarskog prijateljstva koja je u subotu u organizirala 5. Mimohod hrvatsko-mađarskog bratstva i komemoraciju u Laslovu povodom 25. obljetnice okupacije, Čirko je opisao sudbnu tog malog slavonskog sela s pretežito mađarskim stanovništvom kojeg su u Domovinskom ratu od agresora zajedno branili Hrvati i Mađari.
Na početku emisije prikazan je i prilog s mimohoda i komemoracije u Laslovu u kojem je, osim Čirka, govorio i Szalay Szabolcs, predstavnik najjače mađarske oporbene stranke Jobbik, čije članstvo već tradicionalno petu godinu zaredom hodočasti u Laslovo odati počast hrvatskim braniteljima.
Čirko je i demantirao napise ljevičarskih medija o tome kako Jobbik zagovara pripojenje dijelove Hrvatske Mađarskoj. “To je apsolutna laž. Oni ne da se ne zalažu za nekakvo pripojenje Međimurja i Baranje Mađarskoj, već Hrvatsku vide kao glavnog mađarskog partnera, a hrvatski narod kao najvećeg prijatelja mađarskog naroda. Radi se o klasičnoj demagogiji ljevičarskih medija u nedostatku ikakvih argumenata, a u strahu od stranke Jobbik zbog njihove nacionalne, suverenističke i konzervativne politike koja među mladima u Mađarskoj ima 53% potpore”, rekao je Čirko.
Nakon teme o Laslovu i hrvatsko-mađarskim odnosima, tema je bila napad na predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i kanadske Hrvate koji su se s njom u Torontu slikali ispred hrvatske zastave s hrvatskim povijesnim grbom.
Tim povodom, Čirko je održao kratku lekciju svima onima koji su sudjelovali u pokušaju kriminalizacije hrvatskog povijesnog grba. “25. srpnja 1990. godine Hrvatski sabor je donio amandman na Ustav, koji kaže: ‘Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb, osnovice kojeg se sastoje od 25 crvenih i bijelih polja’. Radi se baš o grbu s prvim bijelim poljem. Dakle, prvi službeni grb RH bio je povijesni hrvatski grb. On je službeno istaknut i prije srpnja, 30. svibnja 1990. godine, na Trgu bana Jelačića, povodom konstituiranja prvog demokratskog i višestranačkog sabora koji se nekad slavio kao Dan državnosti. Na trgu je tada bilo na stotine zastava s takvim grbom, a i predsjednik Tuđman imao je lentu s grbom s prvim bijelim poljem. Hrvatski povijesni grb je bio službeni u RH od 25. srpnja do 21. prosinca 1990. kada je donešen Zakon o grbu, zastavi i himni. I od tada se koristi današnji službeni grb. Ja se osobno ne sjećam tog 30. svibnja 1990. godine jer sam rođen tri dana nakon toga, ali je sramota da o ovome znam više od Vrdoljaka ili Vidovića koji su tada imali već dovoljno godina! Ili se možda oni toga ipak sjećaju, no taj im je dan ostao u negativnom sjećanju”, rekao je Čirko.
U Bujicu se iz Toronta ekskluzivno javio dr. Tihomir Janjiček, povjerenik HSP-a za Sjevernu Ameriku i profesor na Humber Collegu, inače doktor ekonomskih znanosti koji se tijekom posjeta predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović Kanadi, s predsjednicom i grupom kanadskih Hrvata slikao ispred povijesnog hrvatskog stijega i to stavio na Facebook. Uslijedili su napadi s Indexa i iz Srbije da je riječ o “ustaškoj” zastavi, nastala je “afera”, a ugledni iseljenik i profesor dobio je prijetnje smrću:
“Dobio sam vrlo ozbiljne, anonimne telefonske prijetnje. Smrću su prijetili meni i mojoj obitelji. Broj se nije mogao vidjeti… Ne znam tko ih je slao, ali sam ih prijavio kanadskoj policiji. Istraga će pokazati o čemu se radi. Šokiran sam spoznajom da je ta krvožedna udbaška zmija još uvijek živa i aktivna! Očito je, oni stoje iza toga. Fotografija s predsjednicom je nastala spontano. Ponio sam taj hrvatski stijeg jer je s njime branjen vodotoranj u Vukovaru, a mi smo se u Kanadi okupili upravo da skupimo sredstva za obnovu vodotornja. U svim našim crkvama i domovima u Kanadi imamo i službeni stijeg s prvim crvenim poljem i povijesni, s prvim bijelim. Nitko to ne promatra kao ovaj ili onaj grb, nego jednostavno kao – hrvatski grb”.
Janjiček je komentirao i reakcije iz Hrvatske na tzv. aferu: “Reakcije oporbene Hrvatske i njihovih portala me ne iznenađuju. Znamo da su i u Domovinskom ratu bili skupa i crveni i četnici, ta suradnja nije isključena ni u mom slučaju. Ivan Vrdoljak i Franko Vidović ponašaju se kao u doba komunizma, oni bi zabranjivali hrvatski grb! U demokratskom svijetu kao što je Kanada sve je dopušteno, osim onoga što je zabranjeno. Nigdje ne postoji zabrana isticanja hrvatskog grba s prvim bijelim poljem. Tuđman je uveo novu zastavu u uporabu u prosincu 1990., ali zabrana stare zastave ne postoji. To nije nikakav fašistički, nacistički niti bilo koji takav grb. U konačnici, zar i grb na crkvi sv. Marka simbolizira fašizam?!”
Čirko se složio s voditeljem Bujancem da je “istočni grijeh” Predsjednice Republike to što je iz predsjedničkih dvora na Pantovčaku izbacila bistu Josipa Broza Tita: “Josip Broz Tito je simbol totalne suprotnosti hrvatske države i bilo bi apsurdno držati njegovu bistu u Uredu predsjednice. No, to je još daleko od potpunog sučavanja s prošlošću u Hrvatskoj. Dok god nam glavni trgovi kao što je to slučaj u Zagrebu ili ulice kao što je slučaj u Zaprešiću, gdje je na vlasti gradonačelnik iz HDZ-a, nose ime po zločincu i masovnom ubojici Josipu Brozu, nema suočavanja s prošlošću. Još će dosta godina proći dok se ne riješimo tog problema”.
Još kao srednjoškolac, Frano Čirko napravio je zanimljivo istraživanje o povijesnom hrvatskom grbu. Prezentirao ga je u Bujici i gledatelje ostavio “paf”: “Pronašao sam zaista troznamenkasti broj primjera hrvatskog povijesnog grba s prvim bijelim poljem, u korištenju tijekom povijesti. Takav grb stoji u fojničkom grbovniku koji datira iz 17. stoljeća, no sadrži i stare obiteljske grbove iz 14. stoljeća koji također počinju s prvim bijelim poljem… Pronašao sam i hrvatski grb iz 1491. koji je korišten nakon ulaska Hrvatske u Habsburšku monarhiju, to sam pronašao u službenom austrijskom grbovniku. Hrvatski grb s prvim bijelim poljem nalazi se i na vitraju zborne crkve Sainte-Wodru u Monsu, u Belgiji i napravljen je 1511. godine. Kralj Ludovik I pozirao je pored povijesnog hrvatskog grba slikaru Hansu Burgkmairu 1520., a 1530. godine naš grb s prvim bijelim poljem naslikan je na zgradi u centru Freiburga. I na češkoj katerdrali “St. Vitus” u Pragu, postoji takav grb iz 16. stoljeća… Hrvatski grb s prvim bijelim poljem pronašao sam i na slici starog tornja Wappenturm, kraljevske palače u Beču. Tornja na žalost više nema, maknut je 1770. godine, ali su ostale slike… Hrvatski grb s prvim bijelim poljem postoji i na grbu bratovštine Svetog Jeronima u Rimu iz 1585. godine, kao i na Maksimilijanovom prozoru crkve sv. Sabalda u Nuembergu iz 1514. godine. Pronašao sam i dvije hrvatske zastave s Mohačkog polja, gdje smo se 1526. tukli zajedno sa Mađarima protiv Turaka i koje imaju grb sa prvim bijelim poljem… Hrvatski povijesni grbovi krase i plafon gradske sudnice u Insbrucku, gdje su naslikani još 1495. godine, a grb s prvim bijelim poljem službeno je korišten od 1527. godine, nakon što su hrvatski staleži na saboru u Cetinu, izabrali nadvojvodu Ferdinanda I Habsburškog za hrvatskog kralja. Tko zna, možda su i u grbovnicima iz 15. stoljeća ‘ustaški’ grbovi!”.
“Pronašao sam čak i primjere da su se u komunističkoj Jugoslaviji koristili grbovi s prvim bijelim poljem, naravno, uz socijalistička obilježja”, nastavio je Čirko i zaključio: “Sve ove primjere nisam naveo da bih rekao da je grb s prvim bijelim poljem pravi, a s crvenim nije. Svaki naš grb, bio on s 25 ili 16 polja, bilo da počinje s bijelim ili crvenim poljem – to je znakovlje hrvatskog naroda i države. Meni je neizmjerno draga i hrvatska povijesna zastava i hrvatski povijesni grb. Isto tako mi je neizmjerno draga i naša službena zastava i službeni grb. To su naša znakovlja koja predstavljaju naš narod i našu državu. Mi trebamo ponosno isticati naše znakovlje, a ne ga se sramiti.”
Izvor: Sloboda.hr/Bujica