Foto: HRT
Deklaracija o zajedničkom jeziku u Sarajevu će biti potpisana sutra. Tom deklaracijom potpisnici žele progurati tezu da srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski imaju zajednički korijen. U Hrvatskoj se puno prašine oko toga diglo, poglavito što su neki jedva dočekali potpisati Deklaraciju.
U Hrvatskoj se puno prašine oko toga diglo, poglavito što su neki jedva dočekali potpisati Deklaraciju.
Potpisnici Deklaracije među ostalima su Boris Dežulović, Dragan Markovina, Rade Šerbedžija, Rajko Grlić, Damir Karakaš, Edo Popović, Roman Simić, Vedrana Rudan, Zdravko Zima, Daša Drndić i drugi.
U Hrvatskoj je tek nedavno obilježeno pola stoljeća od objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a sada će hrvatska javnost uskoro doznati i što se nalazi u ovoj ‘regionalnoj Deklaraciji’.
Obuljen: Pretpostavljam da se radi o političkoj inicijativi
Oglasili su se ministrica Nina Koržinek Obuljen te jedan od najglasnijih SDP-ovaca, Bojan Glavašević.
“Pretpostavljam da se radi o političkoj inicijativi koja je vjerojatno povezana i s činjenicom da u Hrvatskoj ovih dana obilježavamo 50 godina od potpisivanja Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnoga jezika. Probiematiziranje pitanja postojanja četiriju političkih jezika na prostoru nekadašnje hrvatsko-srpske/srpsko-hrvatske jezične prakse, što se nameće kao osnovna namjera ovoga projekta, klasično je izvrtanje teza jer je srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski jezik zapravo politički konstrukt, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realiziran.
Klikni LIKE ako si protiv ove “deklaracije”!
Među tim jezicima postoje velike sličnosti (ali i strukturne i leksičke razlike koje posljednjih 25 godina sve više divergiraju) i govornici se u vrlo velikoj mjeri razumiju i mogu više ili manje nesmetano komunicirati. I to je ona dodana vrijednost koju uživaju zemlje u susjedstvu, vrijednost koja omogućuje čitanje literature na izvornim jezicima pisaca, komunikaciju i razvijanje dobrih susjedskih odnosa”, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a prenosi Večernji list.
Glavašević: Hrvatski pripada južnoslavenskom dijalekatskom kontinuumu
Deklaraciju je komentirao i SDP-ov Bojan Glavašević koji Deklaraciju nije potpisao, ali je sudjelovao na konferenciji Jezik i nacionalizam u Podgorici.
“Nisam je potpisao budući da obnašam političku dužnost. Na konferenciji sam sudjelovao kao znanstvenik. I pripremne konferencije i sama Deklaracija prije svega su poziv na odvajanje nacionalizma i politike od znanosti. Da sam kao dužnosnik potpisao Deklaraciju, ona bi dobila dimenziju političkog programa, a to je nešto što nikada nije bio cilj ni poanta. Da je ikako drugačije, ne bih sudjelovao u tome. Smatram da je neupitna posebnost hrvatskog jezika i da on ničime, pa ni ovom Deklaracijom nije i ne može biti ugrožen. On je službeni jezik RH, jedan od službenih jezika EU, ima svoju gramatiku, pravopis i rječnik i time mu je status osiguran sada i za sva buduća vremena”, poručio je Bojan Glavašević.
Ipak, Glavašević smatra da je ovakva Deklaracija o zajedničkom jeziku ima svoje uporište.
“Činjenica je da hrvatski pripada južnoslavenskom dijalekatskom kontinuuumu, zajedno s mnogim dijalektima i jezicima i lingvistički (ne politički) možemo legitimno govoriti o jednom policentričnom jeziku s više standarda. Tu nema kontroverze, niti političke, niti prijetnje hrvatskom jeziku, suverenitetu ni identitetu. U tom, smislu, možemo i trebamo biti ponosni i na naš hrvatski jezik i na činjenicu da s gotovo svim zemljama koje nas okružuju možemo komunicirati baš na njemu, a ne na, primjerice, engleskom”, dodao je Glavašević