Ministar kulture Zlatko Hasanbegović gostujući u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’ izjavio je da sastanak premijera Tihomira Oreškovića s potpredsjednicima Vlade Tomislavom Karamarkom i Božom Petrovom smatra pokušajem da se pronađe razumnije rješenje.
Jučer ste iz Bruxellesa poručili kako HDZ želi da Vlada opstane, ali i da je spreman za izbore?
Mogu samo još jednom ponoviti poziv našim kolegama iz Mosta da preispitaju svoje stajalište, da se vode činjenicama, a ne medijskom kampanjom i u tom smislu da Vlada nastavi s radom, za što je dobila povjerenje Hrvatskog sabora i naroda. Odluka je na našim kolegama iz Mosta, odluka je na zastupnicima iz Sabora, ne treba mistificirati, svi scenariji su mogući – od opstanka Vlade do stvaranja nove saborske većine, do novih izbora. HDZ je središnja stožerna stranka u Vladi, ona je iznjedrila i predsjednika Vlade, ona snosi najveću odgovornost i prema svojim članovima i prema biračima, znat će se postaviti neovisno o razvitku budućih događaja.
Može li ovaj sastanak koji je Orešković najavio nešto promijeniti?
Taj je sastanak jedan od pokušaja da se pronađe najrazumnije rješenje, a ono je, po mom mišljenju, da Vlada nastavi s radom.
Da Most promijeni svoje mišljenje?
Da, to znači da još jednom preispita stavove i da se ne vodi glasinama i harangom. To je bila i izvorna pozicija Mosta da će sačekati pravorijek Povjerenstva za sukob interesa.
Trenutno je mišljenje da se Most neće predomisliti, jesu li nakon toga mogući samo novi izbori? Jeste li spremni na ustupke onima koji bi se pridružili Domoljubnoj koaliciji?
Doći će do političkih razgovora u toj situaciji. To je sastavni dio političkog života. Tek nakon izglasavanje ili neizglasavanja opoziva znat ćemo daljnji razvitak.
Treba li to staviti prije na dnevni red?
To je stvar Predsjedništva i predsjednika Hrvatskog sabora koji će u konzultaciji sa zastupničkim klubovima odlučiti kada to staviti na dnevni red.
Osvojili ste najviše glasova na općem saboru HDZ-a, mediji su vas titulirali kao zvijezdu, jeste li očekivali takvu potporu?
Postojalo je raspoloženje među članovima HDZ-a i shvatio sam to kao potporu svom radu, ali i kao poruku članstva HDZ-a kakvu politiku i načela očekuju od vodstva HDZ-a.
Što je poruka članstva?
Tumačim kao potporu dosljednosti i načelima političkim na kojima je nastao HDZ.
Niste u stranci dugo?
Nisam, ali riječ je o jednoj vrsti smjene generacija što je sasvim normalno.
Prvi put ste sudjelovali u radu Vijeća za obrazovanje mladih, kulture i sporta EU. Koje su bile teme i zaključci?
Upoznao sam se s ministrima kulture iz EU. Dvije su teme bile: europeana, europski kulturni projekt digitalizacije kulturne baštine u kojem sudjeluje RH i jedna od strateških intecncija ministarstva je potpora tom projektu kako bi i hrvatska kulturna baština bila vidljiva na internetu i dostupna Europi i svijetu. Drugo je bilo izmjena audiovizualne direktive, razgovaralo se o proizvodnji, predstavljanju i vidljivosti europskih audiovizualnih proizvoda. Ključno je bilo, zastupao sam to, posebna zaštita hrvatskih audiovizualnih proizvoda i zaštita hrvatskog jezika na audiovizualnom tržištu. Sastao sam se i s europskim povjerenikom, gospodinom Navračićem, uglednim mađarskim političarom, s kojim smo razgovarali o položaju RH u kontekstu kulturnih politika u EU, a kojeg sam na njegov zahtjev izvijestio o političkom stanju u RH. I naravno, susreo sam se s dijelom hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. Gospodin Navračić je veliki prijatelj RH i kao istaknuti mađarski državnik dao je veliki obol ulasku Hrvatske u EU.
Ova napetost između HDZ-a i Mosta, koliko utječe na rad Vlade?
Naravno da ovakvo političko ozračje ne ide na ruku radu u Vladi, no svi ministri su predani izvršavanju svih ključnih zadaća koje su preuzeli. Razvitak događaja i provedba svih reformskih mjera i zakona ovisi i o sudbini Hrvatske vlade. Ne možemo nojevski stavljati glavu u pijesak.
Koji su ključni zakoni koje pripremate u vašem resoru?
Ključna točka kulturne politike u mom mandatu je korjenita legislativna reforma i pristupanje izmjenama ili donošenje potpuno novih zakona, sistemskih zakona, kojima je uređena hrvatska kultura. Upravo je u proceduri izmjena zakona o kulturnim vijećima. Sve je spremno za donošenje novog zakona o arhivskoj djelatnosti koji ima ključnu stratešku važnost, budući da je njegova intencija i konačno omogućavanje svim zainteresiranim uvid u arhivsko gradivo nastalo do 1990. godine. Tu je i riječ o izmjenama zakona muzejskoj djelatnosti, kazališnoj djelatnosti, pripremama na donošenju novog zakona o kulturnim ustanovama. Riječ je o jednoj dalekosežnoj zakonodavnoj inicijativi kakve nije bilo još od sredine 2000-ih godina, kada su i doneseni zakoni koje je u velikoj mjeri pregazilo vrijeme.
Tko radi na ovim zakonima?
Rade stručne službe ministarstva i svi zainteresirani stručnjaci kompetentni na određenim područjima.
Strategija kulturne politike?
Brzo će se donijeti. Nisam pristaša dalekosežnih kulturnih strategija. Znamo iz iskustva prethodnih Vlada da su takve ostajale mrtvo slovo na papiru. Podsjećam samo na znamenitu strategiju medijskog razvitka na kojoj se godinama radilo u Ministarstvu kulture, iza koje su ostale stotine stranica teksta, a sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.
Što će biti s tom strategijom?
Jedna od zadaća Ministarstva kulture je i donošenje odgovarajućeg zakonskog okvira za cijeli medijski prostor. Mi ga imamo. Treba ga doslovno primjenjivati i otkloniti sve ono što se pokazalo kao jedna vrsta zapreke daljnjem razvitku medijskog života. To su ozbiljna pitanja, ne mogu se prelomiti preko koljena. Potrebno je pokrenuti niz javnih rasprava sa svim zainteresiranim dionicima medijskog prostora, uključujući i one koji su dosad pokazivali najviše nezadovoljstva mojim radom, a isticao sam od prvog dana da su svima koji su zainteresirani za dijalog, a ne harangu – vrata Ministarstva kulture uvijek otvorena.
Jesu li oni zatražili razgovor s vama ili se sve svodi na prosvjede i medije?
S nekima sam razgovarao ili ću razgovarati, no ključni akteri te vrste javnog aktivizma s političkom pozadinom – nisu bili ni zainteresirani za razgovor sa mnom. Oni nastupaju s apriorističkih pozicija, zainteresirani su za jednu vrstu javne difamacije i, budimo otvoreni, za jednu vrstu moje političke, moralne, pa i građanske likvidacije.
Koji su to ključni akteri?
Inicijativa Kulturnjaci 2016., neki među njima, ali koji su i poznati kao aktivisti opće prakse, sudionici svih prosvjeda o bilo kojim temama u proteklih deset godina. Javnosti prepuštam prosudbu je li riječ o nositeljima ozbiljnih inicijativa ili jednoj vrsti profesionalnih aktivista opće prakse.
Jesu li tu i ovi koji su potpisali otvoreno pismo koje su objavile francuske novine? Kako ste to protumačili?
Kao prenošenje difamacijske kampanje na međunarodno područje. Žao mi je što su se ispod tog pisama našli potpisi ljudi koji ne znaju apsolutno ništa ni o našim domaćim prilikama, niti išta o mom političkom ili historiografskom znanstvenom radu. Pouzdano to znam, nisu nikad pročitali nijedan moj članak, knjigu ili javnu izjavu, već su o tome čuli iz druge ruke dobro poznatih posrednika.
Spominje se revizionizam? Smeta li vas to? Trebate li se jasno ograditi?
To je apsurd. Prvi dan sam rekao, ukoliko se pojave optužbe da sam primjerice ubio ili sudjelovao u atentatu na predsjednika Kennedya, ja mogu jednom reći da nisam, ali postoje ljudi koje ne možete uvjeriti niti jednim razumnim argumentom.
Padaju li vaši projekti onda u sjenu?
Padaju u sjenu, ali svi koji su zainteresirani za konkretne projekte dobro znaju da se na njima radi. Pitanje Hrvatskog povijesnog muzeja je jedan od ključnih projekata koji se vuče već deset godina. Javnosti su manje poznate sve okolnosti koje su dovele do toga da je istekla građevinska dozvola, da se iz nejasnih razloga išlo u promjenu već prihvaćenog projekta, da su za to utrošena ozbiljna financijska sredstva koja su se sad pokazala kao potpuno bačen novac. Mi sad u ovoj dimnoj zavjesi koju stvaraju određeni akteri ozbiljno pristupamo ostvarenju konkretnih projekata. Dakle, obnovi građevinske dozvole i da se do kraja godine počne s izgradnjom. Ako bi se tome ozbiljno pristupilo, mogao biti gotov za dvije do tri godine.
Rad HAVC-a? Branitelji traže smjenu Hribara?
HAVC svakako snosi odgovornost za taj film, koji je jedna vrsta protuhrvatskog pamfleta. Uostalom, HAVC je i financirao taj film i to je samo jedan od problema u djelovanju HAVC-a. Bilo kakva rasprava treba krenuti sa stajališta da je jedno audiovizualna djelatnost, jedno je HAVC, jedno je sustav i zakonski okvir, a drugo je osobe koje to vode.
Je li očitovanje Hribara stiglo?
Ono je stiglo. Ministarstvo je uputilo u upravni nadzor. Nadzor je gotov. Zatražili smo očitovanja. Ministarstvo kulture, osim osiguravanja financijskih sredstava, nema izravan utjecaj na HAVC. O tome odlučuju tijela i Upravno vijeće. Jasno smo prenijeli poruku nadležnim tijelima HAVC-a da od njih očekujemo odgovorno postupanje.
Vaša odluka vezana za potpore nezavisnim medijima izazvala je burne reakcije. Jučer ponovno kritika da ste nastavili praksu vaše prethodnice?
To je miješanje krušaka i jabuka. Slučaj Andreje Zlatar-Violić i slučaj raspodjele sredstava nemaju nikakve međusobne veze. Kulturna vijeća su savjetodavna tijela, konačnu odluku donosi ministar sukladno kulturnoj politici koju zastupa. Članovi Vijeća su postavljeni prije četiri godine po određenom političko-određenom ključu, po tom ključu su i raspodjeljivali sredstva. Ja sam potpuno legitimno donio određene korekcije.
Koliko su odluke odstupale od njihovih?
Uvijek su odstupale jer ministar ima pravo donijeti konačnu odluku. U ovom slučaju sukoba interesa, on je bio vezan uz dodjelu sredstava neprofitnim medijima putem Povjerenstva koje sam ja ukinuo. Riječ je i o dodjeli sredstava tjednicima koji su bili i u suvlasništvu Zlatar-Violić, kao i dodjeljivanju dodatnih sredstava mimo bilo kojih procedura pojedinim neprofitnim medijima ili internetskim portalima za što je pravorijek donijelo i Povjerenstvo za sukob interesa. A da ne govorim uopće o djelovanju Ministarstva u tom razdoblju, zašto se vode istrage, istraga USKOK-a, podizanje optužnih prijedloga. Zato je bilo povezivanje mog rada sa radom gospođe Zlatar-Violić potpuno neumjesno i neutemeljeno u bilo kojoj činjenici.
Izvor: Sloboda.hr/HRT
Foto: HRT