Foto: cropix
Nekolicina studenata Hrvatskih studija u Zagrebu, okupljeni u neformalnu inicijativu “Studenti govore”, jučer su objavili otvoreno pismo Senatu Sveučilišta u Zagrebu o kojemu sam još u ponedjeljak ujutro, nakon što sam tijekom vikenda došao u posjed pisma, objavio članak na maxportalu.[1] Pripadnici inicijative silno su se naljutili preuranjenom objavom sadržaja pisma iako su ga, kao što sam kasnije doznao, otprilike 12 sati prije i sami poslali na adrese određenih članova Senata Sveučilišta u Zagrebu za koje su pretpostavili da će im biti skloni. Kao student povijesti na Hrvatskim studijima, dakle “zainteresirana strana”, osjećam obvezu osvrnuti se na ono što se tamo događa.
Na djelu je, ukratko, pokušaj “izvoza revolucije” s Filozofskog fakulteta na Hrvatske studije posredstvom naivnih studenata koji misle da će postojeće probleme na svojemu studiju riješiti ujedinjavanjem s “plenumašima” i javnim prosvjedima protiv rektora Damira Borasa. Da je riječ zaista češće o naivcima, a rjeđe o likovima uigranima u ulogu “malih Lenjina”, svjedoče izjave nekih od zavedenih pripadnika inicijative kojima je teza da su “plenumaši” s Filozofskog fakulteta inicirali pobunu na Hrvatskim studijima zapravo “teorija zavjere”, a ukazivanje na ideološku pozadinu širih studentskih prosvjeda na sveučilištu tek “ideologiziranje”. No, je li zaista tako?
“Širenje područja borbe”
Inicijativa “Studenti govore” u javnost izlazi 8. studenoga, tri tjedna nakon što je 18. listopada “plenum” Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG) izglasovao osnivanje šire studentske platforme na sveučilišnoj razini s ciljem zajedničkog nastupa prema Rektoratu i Senatu Sveučilišta. Istodobno, “plenum” je dao u zadatak svojoj vlastitoj radnoj grupi za vanjsku suradnju da krene u organiziranje takve platforme.[2]
U subotu 5. studenoga na službenim Facebook stranicama “plenuma” objavljen je poziv studentskim udrugama i zborovima da se uključe u njihovu platformu “koja će svoje snage usmjeriti i artikulirati prema borbi protiv svih negativnih pojavnosti na Sveučilištu u Zagrebu i koja će raditi na širem studentskom organiziranju”.[3] Već sljedeći dan inicijativa s Hrvatskih studija na svojoj Facebook stranici (izrađenoj 4. studenoga) objavljuje isti taj proglas o osnivanju “Sveučilišne platforme” koju su dan prije objavili “plenumaši”[4], a slijedi ih i organizacija mladih jedne političke stranke, pogađate, SDP-a.[5]
Dakle, da ponovimo za skeptike, inicijativa “Studenti govore” pojavljuje se dva i pol tjedna nakon što je “plenum” Filozofskog odlučio da proširi svoje djelovanje onkraj zagrebačkog Trnja, a na svojoj Facebook stranici dijeli poziv na zajedničko djelovanje studenata protiv rektorata koji je studentskoj javnosti uputio “plenum”. Inače bih rekao da nije potrebno biti povjesničar kako bi se prepoznala očita kauzalnost u ovih nekoliko događaja, ali kolege sa sociologije, filozofije, psihologije i komunikologije toj se vještini, čini se, ipak nisu naučili tijekom svojega studija.
“Plenum” nije studentsko tijelo nego politički pokret
“U redu, ali u čemu je problem da surađujemo sa studentima Filozofskog?”, upitat će zatim zbunjeni buntovnik uz dodatak par neizostavnih patetičnih fraza o “studentskoj solidarnosti”, “besplatnom obrazovanju” i Damiru Borasu kao ovozemaljskoj inkarnaciji Nečastivog. Osim što je, kao što sam pokazao u prethodnim odlomcima, to nazvati “suradnjom” otprilike jednako ispravno kao i odnos Plenkovićeve vlade s Europskom komisijom označiti kao “partnerstvo”, potrebno je također posvijestiti činjenicu da s druge strane ne stoje službeni predstavnici studenata Filozofskog fakulteta, na kojemu studira 7000 ljudi. Inicijator studentske pobune na Hrvatskim studijima zapravo je neformalna organizacija zvana “Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu” koja okuplja oko 200-tinjak studenata, što čini otprilike 3% ukupne studentske populacije na FFZG.
“Plenum” nije studentsko predstavničko tijelo, nego organizacija koja, osim što ima svoju viziju ustroja i funkcioniranja Filozofskog fakulteta, također ima i specifičnu viziju politike i ekonomije. Na službenim mrežnim stranicama “plenuma” pod nazivom “Slobodni Filozofski” otvoreno se zastupaju vrlo jasni ideološki stavovi: kritika slobodnotržišnog kapitalizma, parlamentarne demokracije i tradicionalnog koncepta obitelji. Plenumaši na svojim mrežnim stranicama objavljuju tekstove u kojima zagovaraju uspostavu “demokratskog socijalizma” i direktne demokracije (naravno, ne kada većina stoji na drugačijim pozicijama, kao prilikom referenduma o ustavnoj definiciji braka), ozakonjenje homoseksualnih “brakova”, itd. Kroz brojne intervjue daju riječ različitim europskim radikalno lijevim političarima, marksističkim i anarhističkim teoretičarima te povjesničarima koji pod krinkom protivljenja povijesnom revizionizmu pokušavaju reafirmirati baštinu jugoslavenske komunističke pseudo-historiografije.[6]
Naravno, posve je legitimno da studenti imaju svoja ideološka stajališta te u skladu s njima pokušavaju promijeniti svijet u kojemu živimo. Kao što je Zlatko Hasanbegović rekao, “sveučilište je bilo, i trebalo bi biti u krajnjoj liniji jedna vrsta žarišta studentskoga bunta”.[7] No, studentski ideološki projekti trebaju biti istaknuti kao takvi, a ne biti skrivani pod frazama poput one o “borbi protiv svih negativnih pojavnosti na Sveučilištu”. Doduše, “plenumašima” se zaista ne može prigovoriti izostanak transparentnosti: svoje ideje vrlo otvoreno i učestalo iznose na svima dostupnim mrežnim stranicama. Možda bi se zato studenti sociologije, filozofije i komunikologije trebali radije pobuniti protiv lošeg nastavnog programa, koji ih nije naučio raspoznavati temeljne političke kategorije?
Samostalni igrači ili ‘lutke na koncu’?
Promoviranje radikalno-lijevih ideja nije jedini kontroverzni aspekt “plenuma”. Naime, problematične su i naznake da je “plenum” tek kanal za instrumentalizaciju studenata od strane lijevih političkih opcija u zemlji.
Potporu za tu tezu možemo naći ako, kao što je rekao bivši predsjednik Stjepan Mesić, “slijedimo trag novca”, ali i identificiranjem dijelova nastavnog kadra FFZG koji je 2009. odnosno 2016. podupirao prosvjede. Pa, krenimo redom.
Prema iskazima tadašnjih studenata Filozofskog fakulteta, među najistaknutijim organizatorima prvih studentskih prosvjeda 2009. godine, kada je ustrojen “plenum”, bili su Mislav Žitko, Andrea Milat, Stipe Ćurković i Nikola Vukobratović. Žitko je kasnije dobio posao asistenta na Odsjeku za filozofiju FFZG, no sudbina drugih troje je zanimljivija. Naime, nakon promjene vlasti u prosincu 2011., ministrica kulture postaje Andrea Zlatar-Violić, profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost FFZG koja je također izrazila podršku studentskim prosvjedima 2009. godine. Njezino je ministarstvo u ožujku 2013. dodijelilo 300.000 kuna hrvatskom izdanju časopisa “Le Monde diplomatique”,[8] iako je prvi broj časopisa izašao tek dva mjeseca prije, dakle nakon roka za prijavu projekta za natječaj (rujan 2012.), a vjerojatno i nakon evaluacije projekata. Hrvatsko izdanje u potpunosti slijedi uredničku politiku francuskog originala u kritici Europske unije, američke globalne politike, kapitalizma i konzervativnih ideja te u potpori socijalističkim autoritarnim režimima u “trećemu svijetu” i provedbi lijevo-socijalističkih projekata u Europi. Ono što cijeli slučaj povezuje s našom pričom jesu podatci iz impressuma: za izdavača je potpisana Andrea Milat, glavni urednik je Nikola Vukobratović, a među članovima uredništva nalazimo i ime Stipe Ćurkovića.[9] Upitana za razloge tolike financijske potpore Ministarstva kulture novopokrenutome časopisu, Andrea Zlatar-Violić izjavila je tek kako LMD “podiže razinu medijske kulture”.[10] Slične je iznose LMD nastavio dobivati i sljedećih godina na natječajima Ministarstva kulture.
Prilikom prvih studentskih prosvjeda na Filozofskom 2009., kao i onih započetih na proljeće ove godine, među ključnim profesorima koji su javno poduprli prosvjede stoji ime Nevena Budaka, bivšeg dekana Filozofskog. Budak je 2009. izrazio zadovoljstvo studentskim prosvjedima, negodujući ipak zbog određenih studentskih ciljeva i kasnije blokade nastave.[11] 2012. godine Budaka je Zoran Milanović postavio za svojeg savjetnika za znanost[12], a prije posljednih parlamentarnih izbora slovio je kao SDP-ov kandidat za ministra znanosti, obrazovanja i športa.[13] Iznova je uputio potporu studentskim prosvjedima u rujnu ove godine.
No, osim Budaka, svoju potporu aktualnim studentskim prosvjedima na Filozofskom izrazili su i političari koji nisu dio akademske zajednice: bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac i partijska disidentkinja Aleksandra Kolarić.[14] U opširnoj analizi političke pozadine studentskih prosvjeda na Filozofskom 2016. koju je objavio portal hrsvijet.net, primjećeno je da su studentski prosvjedi eskalirali uvijek tijekom vladavine HDZ-a. “Premda se na prvi pogled može činiti kako je studentski prosvjed na FF-u iz lipnja ponovno pokrenut u rujnu zbog ljetnih praznika, razlozi su sasvim drugačiji. U lipnju se dogodio pad Vlade pod vodstvom HDZ-a i Mosta te se očekivala pobjeda SDP-a na prijevremenim parlamentarnim izborima u rujnu. Nakon što je, usprkos anketama koje su predviđale suprotno, SDP teško poražen a njegov predsjednik javno ponudio ostavku, dan kasnije prosvjed na FF-u je obnovljen, s obzirom na to da je postalo očito da će novi ministar obrazovanja biti iz HDZ-a ili Mosta, a ne iz SDP-a”, tvrdi se u analizi.[15]
Kako se iz svega može zaključiti, “plenumaši” su više ili manje uspješno korišteni od strane SDP-a i HNS-a za destabilizaciju HDZ-ovih vlada u posljednjih nekoliko godina, vjerojatno uz znanje uskog kruga ljudi koji rukovodi organizacijom “plenuma”. Kada je SDP-ova koalicija preuzela vlast 2011., odnosno kada se činilo da će preuzeti vlast u ljeto 2016., prosvjednici su se pasivizirali.
Koji su, dakle, razlozi studenata Hrvatskih studija da sudjeluju nekakvim prosvjedima koje organizira radikalno-lijeva organizacija s Filozofskog fakulteta uz potporu SDP-a?
Autor: Leo Marić, student povijesti na Hrvatskim studijima
P.S.
Kako je na djelu pokušaj proizvodnje kaosa na Hrvatskim studijima, idemo onda do kraja: u sljedećem nastavku objavljujemo imena profesora na Hrvatskim studijima koji stoje iza inicijative “Studenti govore”, uz slikovne i audio dokaze da su sudjelovali u pripremi materijala za otvoreno pismo i nagovarali studente na pobunu protiv nove uprave.
Bilješke:
[1] Leo Marić, “HRVATSKI STUDIJI: “Plenumaši” s Filozofskog fakulteta iniciraju pobunu protiv novog voditelja”, Maxportal, 7. 11. 2016. (http://www.maxportal.hr/hrvatski-studiji-plenumasi-s-filozofskog- fakulteta-iniciraju- pobunu-protiv-novog-voditelja/)
[2] “Plenum Filozofskog podupro osnivanje platforme sveučilišnih sastavnica”, Hrvatska radiotelevizija, 19.10. 2016. (http://vijesti.hrt.hr/356836/plenum-filozofskog-podrzao-osnivanje-platforme-sveucilisnih-sastavnica)
[3] https://www.facebook.com/plenumffzg/posts/1129914897101506
[4] https://www.facebook.com/studentigovore/posts/1141046712598835
[5] https://www.facebook.com/ForummladihSDPZagreb/posts/1199033243495032
[6] Količina članaka s eksplicitno iznesenim radikalno-lijevim ideološkim stajalištima na stranici Slobodni Filozofski (http://slobodnifilozofski.com/) takva je da je referiranje na neki pojedini primjer posve suvišno.
[7] “HASANBEGOVIĆ O SITUACIJI NA FILOZOFSKOM: ‘To je studentski aktivizam jedne ideološke provenijencije’”, Jutarnji list, 27.9.2016. (http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hasanbegovic-o-situaciji-na- filozofskom-to-je-studentski-aktivizam-jedne-ideoloske-provenijencije/4733552/)
[8] “Časopisi – Pregled programa”, Ministarstvo kulture, Zagreb, 18.3.2013. (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Odobreni%20programi%20u%202013.%20godini/%C4%8Casopisi%20i%20el.%20publikacije%202013_odobreno%2018.03.2013.pdf)
[9] Le Monde diplomatique – hrvatsko izdanje (http://lemondediplomatique.hr/) Usput bih spomenuo da hrvatsko izdanje LMD-a pratim od prvoga broja, i činjenica jest da je riječ o jednom od najkvalitetnijih listova u Hrvatskoj, ali to nije izlika za netransparentno financiranje iz državnog proračuna po političkim zaslugama.
[10] Adriana Piteša, “INTERVJU S MINISTRICOM KULTURE: ‘Znam da je cijena sukoba oko HNK 48 milijuna kuna, ali ne mislim odustati’”, Jutarnji list, 2.3.2013. (cijeli tekst je dostupan na http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=8619)
[11] “Studentski bunt se proširio na Zadar”, Tportal, 21.4.2009. (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/18088/ Zakljucane-ucionice-na-Filozofskom-fakultetu.html)
[12] “Goldstein, Budak i Petrović novi su Milanovićevi savjetnici”, Tportal, 16.1.2012. (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/170667/Goldstein-Budak-i-Petrovic-novi-su-Milanovicevi-savjetnici.html)
[13] Željka Godeč, “Neven Budak: ‘Spreman sam preuzeti dužnost ministra obrazovanja’”, Jutarnji list, 10.8.2016. (http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-politika/neven-budak-spreman-sam-preuzeti-duznost-ministra-obrazovanja/4603250/); “Jovanović vidi Budaka kao novog ministra obrazovanja”, Tportal, 7.9.2016. (http://www.tportal.hr/vijesti/parlamentarni-izbori-2016/443486/Jovanovic-vidi-Budaka-kao-novog-ministra-obrazovanja.html)
[14] “ZAKLJUČAN FILOZOFSKI FAKULTET, DEKAN ZABRANIO PLENUM: Studenti se okupili na otvorenom, dekanu dali rok do 3. listopada za ostavku ili kreću u blokadu”, Jutarnji list, 21.9.2016. (http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/zakljucan-filozofski-fakultet-dekan-zabranio-plenum-studenti-se-okupili-na-otvorenom-dekanu-dali-rok-do-3.-listopada-za-ostavku-ili-krecu-u-blokadu/4716719/)
[15] Tomislav Bilić, “Prosvjed na FIlozofskom je djelo SDP-a i Radničke fronte”, hrsvijet.net, 7.11.2016. (http://www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/44917-prosvjed-na-filozofskom-je-djelo-sdp-a-i-radnicke-fronte)