Udruga kreditnih dužnika KREDA oštro je reagirala na tvrdnje ministra financija Zdravka Marića da su banke pretrpjele velike gubitke na konverziji kredita u švicarcima te da zato planira otvoriti razgovore s predstavnicima banka kako bi se “našlo rješenje za cijelu problematiku”.
Ministar financija Zdravko Marić u u subotnjem intervjuu Jutarnjem listu upozorio je kako će proračun ove godine izgubiti oko 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit jer su banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eurske na gubitku.
“Kako sam bio spreman razgovarati s Udrugom Franak, tako sam spreman razgovarati s predstavnicima banaka kako bismo našli rješenja za cijelu problematiku. U najmanju ruku treba ponovno otvoriti dijalog”, rekao je Marić.
Reagirajući na izjave ministra Marića, Udruga Kreda podsjeća da su banke nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka nezakonito uprihodile i iz Hrvatske iznijele 12 milijardi kuna ne plativši državi porez na dobit.
Reakciju prenosimo u cijelosti:
Ministra Marića, u Jutarnjem listu od 20. 2. 2016., ‘brinu’ posljedice konverzije i ‘suosjeća’ s moćnim bankama jer će država imati manje prihode od poreza na dobit banaka, kako on procjenjuje u iznosu od 700 milijuna kuna što znači manji prihod banka u iznosu od 3,5 milijarde kuna. Taj ‘gubitak’ po njemu nastaje zbog smanjenja obveza građana proizašlih iz izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju. Zaključujemo da je po ministru Mariću takav prihod države kroz porez izgleda jedini zdrav izvor prihoda državnog proračuna.
Napominjemo da su banke nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, nezakonito uprihodile i iz Hrvatske iznijele 12 milijardi kuna ne plativši državi porez na dobit.
I sada, nakon nezakonito provedenih konverzija, jer su kamatne stope kod konverzije opet samovoljno određene od strane banka, odnosno u konverziji su korištene kamatne stope koje su presudom Vrhovnog suda proglašene ništetnima, banke državi neće plaćati porez na dobit, pa će banke na konverziji opet zaraditi. Osim toga HNB će im otpustiti dio rezervacija zbog smanjenog rizika nakon konverzije kredita te će im također i troškovi rezervacija biti manji.
Ministre Mariću, za Vašu informaciju, banke i dalje posluju s ekstra dobiti, koja u prvih šest mjeseci 2015. iznosi 1,5 milijardi kuna. Banke su u posljednje tri godine iz RH izvukle oko 50 milijardi kuna (što kroz izvlačenje dobiti, što kroz razduživanje prema maticama, što je jednako izvlačenju dobiti). Kako na to gledate, Ministre Mariću, mislite li da bankama treba pružiti još jednu šansu da nezakonito uzimaju od građana i države?
Da taj novac nije ukraden građanima i da je ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bio bi manji za približno 3 posto i bilo bi na tisuće više zaposlenih. No ministar Marić izgleda da ne žali što su banke nezakonito podizale kamate i što su iznijele silan novac građana iz Hrvatske, njega brine što država nema više u tom nezakonitom poslu svoj dio kolača.
Iz Udruge KREDA podsjećamo kako je potez njegovog prethodnika kroz smanjenje poreznih stopa i povećanje neoporezive osnovice povećao priljev novca u državnu blagajnu kroz povećanu potrošnju iz čega proizlaze pozitivne prognoze o rastu BDP-a, a čime se nezasluženo diče mnogi političari pa i nedodirljivi HNB.
Pučkoškolska matematika ukazuje na to da platežno sposoban pojedinac kroz osobnu potrošnju puni proračun kroz razne vidove poreza koji su sadržani u cijeni svakog proizvoda i usluge osim bankarskih koje su oslobođene PDV-a. Oslobađanjem dijela kućnih budžeta kreditnih dužnika otvara se mogućnost potrošnje i na druga dobra, a ne samo na bankarske proizvode.
Dakle, gospodine ministre, ako ste izgubili na mostu, možete to dobiti na ćupriji, pa gledajte malo šire ili kako bi se reklo, od drveta ne vidite šumu.
Naposljetku, pitamo se pripremaju li neki političari i moćnici već odavno put da banke od poreznih obveznika naplate sve ono što nisu (opet nezakonito) uprihodile zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju.
Umjesto da Vlada Republike Hrvatske, ministar Marić i HNB implementiraju Direktivu/2014/17/EU o potrošačkom kreditiranju i zaštite građane Hrvatske, umjesto da nađu način da zakonom odrede metodologiju za određivanje početne fiksne marže u svim kreditima bez ugovorenih marži, oni žale što nema prihoda od nezakonitog poslovanja banaka i čini se traže put kako pomoći jadnim bankama.
Udruga Franak: Od konverzije će korist imati i banke i država
Na intervju ministra financija reagirala je i Udruga Franak otvorenim pismom u kojem izražava uvjerenje da će konverzija kredita u ‘švicarcima’ imati višestruku korist kako za banke, koje će izbjeći mnogobrojne pojedinačne sudske procese, tako i za državu, kroz porast potrošnje i u konačnici rast BDP-a.
Iz Udruge navode kako se ne slažu s ministrom financija te ističu da je donošenje zakona o konverziji “rezultat nezakonitog i nepoštenog poslovanja osam najvećih hrvatskih banaka u stranome vlasništvu, a vezano uz toksične kredite u švicarskim francima”.
“Iako efekt donošenja zakona na državni proračun postoji, ne slažemo se da se radi o teretu konverzije. Dapače, efekt konverzije potpuno je pozitivan za državu jer će dugoročne posljedice konverzije biti rast potrošnje, rast BDP-a, povećanje dobiti hrvatskih tvrtki, povećanje zapošljavanja, a posredno i veći priljev sredstava u državni proračun te kao krajnji rezultat deseci tisuća hrvatskih obitelji neće postati novim socijalnim slučajevima”, ističu iz Franka.
Izvor: Sloboda.hr/tportal