Foto: Snimka zaslona
Slovenski publicist Roman Leljak, poznat po publikacijama s temama iz udbaških arhiva i otkrićima vezanim uz masovne grobnice iz vremena poraća, izjavio je kako radi na pripremama za film o Jasenovcu kao partizanskom logoru koji je po njegovim riječima zatvoren tek 1948. godine na osnovi zapovjedi samog Josipa Broza Tita.
U razgovoru za privatnu televizijsku postaju TOP-TV, Leljak je kazao da u dogovoru sa suradnicima u Hrvatskoj priprema snimanje posebnog filma o Jasenovcu kao partizanskom logoru.
To će biti film prvenstveno za hrvatsko tržište, kazao je Leljak, dodavši da je Jasenovac kao ustaški logor za Hrvatsku “bolna točka”, ali da postoje dokazi da je zatvoren tek 1948. godine, tri godine nakon rata.
Film će se po njegovim riječima baviti jasenovačkim logorom od 9. svibnja 1945. godine, pa do do 21. kolovoza 1948. godine, kada je kako tvrdi Leljak, Tito naredio njegovo zatvaranje.
“Jasenovac je tri godine djelovao kao partizanski logor, od 9. svibnja pa do 21. kolovoza 1948. kad je Tito zapovjedio njegovo zatvaranje. O tome postoji Titova naredba”, kazao je Leljak, ne iznoseći detalje.
Video snimku prekjučerašnjeg intervjua s Leljakom za televiziju TOP-TV u petak je na svom portalu objavio tjednik “Reporter” blizak desnoj oporbi.
Leljak je zadnjih godina objavio niz knjiga s tematikom djelovanja tajnih službi iz vremena komunizma, te o ratnim i poratnim likvidacijama i masovnim grobištima iz tog perioda u Sloveniji, a nedavno je izdao i knjigu te dokumentarni film “Huda jama – strogo čuvana tajna” koji je na nekoliko projekcija prikazan i u Hrvatskoj.
Leljak je kazao kako se s HTV-om dogovara o emitiranju jedne verzije tog filma na javnoj televiziji, te da će njegov film o stratištu Huda jama idućih mjeseci biti prikazan na 50-ak projekcija u Austriji, Njemačkoj, Australiji i Kanadi.
Osim toga, dodao je kako radi na projektu dokumentarnog filma u kojemu će obraditi djelovanje nekadašnje Udbe među hrvatskom i jugoslavenskom političkom i ekonomskom emigracijom, posebno u Njamačkoj i Austriji, u čijim su akcijama djelovali i neki agenti Slovenci, poput Milana Doriča Hanzija koji i danas živi u Njemačkoj.
Leljakovo djelovanje na otkrivanju “tajni prošlosti” u Sloveniji podržavaju desne stranke i udruge koje su za lustraciju i distanciranje od totalističkog bivšeg režima, dok ljevica, te antifašističke i partizanske udruge navode kako on o događajima iz poraća piše kao “amater” odnosno nestručnjak, ne uvažavajući povijesni kontekst i bez evaluiranja činjenica.
Izvor: Sloboda.hr/Hina