Predsjednik SDP-a Zoran Milanović potvrdio je nakon sjednice Glavnog odbora stranke u subotu da je to tijelo imenovalo izborni stožer za predstojeće parlamentarne izbore i definiralo partnere u Narodnoj koaliciji – HNS, HSS i HSU.
“Izborni stožer je isti kao i zadnji puta, priprema za izbore, koalicijski partneri su definirani i to je to. Nastavljamo posao nakon jednog čudnog intermezza”, kazao je Milanović novinarima.
Laburisti ovoga puta neće biti dio koalicije
Potvrdio je da Hrvatski laburisti ovoga puta neće biti dio koalicije, koja će se zvati Narodna koalicija. “Ovo je, kao što sam rekao, narodna koalicija. U stvari je velika koalicija jer okuplja ljevicu, centar i desni centar, a desnica je ostala vani. HDZ je desnica”, tumači Milanović.
Očekuje da će nova koalicija polučiti bolji izborni rezultat od koalicije Hrvatska raste na izborima u studenome, a na pitanje o rasporedu mjesta u budućoj vladi uzvratio je kako se o tome još ne razgovara, ali i kako će odgovornost u Vladi morati preuzeti i HNS i HSS koji je, kaže, svoje predsjednike do sada “držao u rezervatu”. “Svi će se morati dokazati”, poručio je.
Milanović očekuje i da će se o listama i eventualnom kandidiranju osoba koje su na dužnostima nespojivima sa zastupničkom odlučiti u naredna dva tjedna, te da će o toj temi Glavni odbor raspravljati krajem srpnja. Naglasio je kako su liste praktično gotove te kako neće, poput nekih drugih stranaka, liste sastavljati zadnji dan za predaju Državnom izbornom povjerenstvu.
Podsjetio je da su svi dosadašnji predsjednici države izbore raspisivali odmah nakon raspuštanja Sabora, a na pitanje pomaže li predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović HDZ-u odgađanjem stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora kazao je kako je to autonomna odluka predsjednice, ali i dodao da će produljenje rokova za predaju lista “biti poruka”.
O suradnji s Bandićem: Teško ili nikako
Na pitanje o mogućoj suradnji sa strankom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića odgovorio je – “teško ili nikako”. “Vi znate što nas dijeli, znate povijest odnosa njega i SDP-a, takva vrsta podrške nam ne treba”, poručio je Milanović.
Kazao je i kako se veseli mirnijoj kampanji koju očekuje nakon izbora Andreja Plenkovića za predsjednika HDZ-a. “Izgleda da ćemo konačno imati priliku razgovarati o politikama, o sadržaju, a ne galamiti i buditi duhove prošlosti. Mi smo imali mnogo politika i provodili ih. Sada ćemo to nastaviti raditi, tu smo mnogo jači od HDZ-a”, rekao je Milanović.
Dodao je i kako ne zna kako će HDZ-ovi birači reagirati na “strahovit zaokret” u politici stranke. “Meni se čini da je prividan, jer predsjednik je samo jedan u stranci, ali to je na njima, to nije naš posao”, kazao je.
Milanović tvrdi kako HDZ “zadnjih godina nije mogao bez grube, huškačke tenzije”. “Toga sada nema, kako će motivirati ljude koji inače glasaju za njih, ne znam”, dodao je.
Spreman sam za sučeljavanje s Plenkovićem, konačno je netko pristao na debatu
Potvrdio je kako je spreman na sučeljavanje s Plenkovićem te poručio kako mu je “drago da je nakon devet godina konačno netko pristao na debatu.
Plenkovićev program nije želio komentirati jer je to, kaže, unutarnja stvar HDZ-a. “Tamo piše dobri odnosi sa SAD-om, to imamo. To su kompleksni odnosi o kojima će se morati izjasniti kada izaberu predsjednika i slože izborni program, kada vidimo tko su im partneri, koje su to vrijednosti, koja su odstupanja od onoga što smo zadnjih godinu dana slušali od tzv. Domoljubne koalicije. Sada smo mi narodna koalicija, oni nisu”, rekao je Milanović.
Komentirao je i upozorenje Europske komisije, koja je Zakon o potrošačkom kreditiranju ocijenila nesuglasnim s europskim pravom. Milanović je kazao kako su u tijeku stotine sličnih procedura sa članicama EU. “Argumenti EK koje smo do sada čuli su opća logika, da je to nepravedno prema bankama. U redu, naravno da ćemo razgovarati, pregovarati, imati vlastitu poziciju jer što je to pravedno? Mi smatramo da je to bilo nepravedno i opasno prema hrvatskom društvu i ljudima i zato smo i inicirali takvu mjeru i dobili podršku čak i HDZ-a, pod pritiskom, doduše i u zadnjem tjednu rada Hrvatskog sabora”, podsjetio je Milanović.
“Jasno je da će interesi krupnog kapitala, jakih i silnih pokušati prevladati nad interesima obitelji. E, tako mi štitimo obitelj, ne na način da im se petljamo u privatni život, kako će živjeti, što će jesti i kako će moliti, oni su na kraju krajeva potrošači. Gospodarski rast jako ovisi o tome hoće li mladi ili ljudi srednjih godina imati mjesečno 1500 kuna na raspolaganju kao nekakav ekstra novac koji će potrošiti, a ne dati zadnju lipu za otplatu kredita i stana koji je u vrijednosti pao 30 posto, a moraju ga otplaćivati 20 godina. To je pitanje pravde, a o pravdi sam uvijek jako motiviran govoriti, pogotovo s EK”, dodao je.
Napomenuo je da je procedura dugotrajna te da treba utvrditi što znači da banke nisu trebale snositi sav trošak konverzije i koji su dio trebale snositi. “Držimo do vladavine prava i u proceduri ćemo sudjelovati, ali mi smo demokratski izabrana vlast, a ono tamo su masno plaćeni birokrati i oni moraju voditi računa da ne pretjeruju, da ne uzimaju previše stranu silnika, jer takav gard je doveo u dobroj mjeri do brexita. Nigdje u osnivačkim dokumentima i ugovorima ne piše da je ovo što smo napravili u neskladu s osnivačkim dokumentima. To je pitanje tumačenja”, uvjeren je.
Nema smisla više sazivati Sabor
Milanović ne vjeruje da je moguće preslagivanje u Saboru prije raspuštanja 15. srpnja, a najavio je kako neće sudjelovati ni u eventualnoj sjednici Sabora. “Naša želja je bila da se Sabor raspusti 18. lipnja, a na kraju će biti najranije 15. srpnja zbog interesa HDZ-a i Mosta, to je bio njihov zadnji koordinirani čin. Nema smisla više sazivati Sabor”, kazao je.
Ponovio je da SDP ustrajava na provedbi kurikularne reforme, a na pitanje bi li na čelu tog tima ponovo trebao biti Boris Jokić uzvratio je: “Zašto ne?”. Kazao je kako su kurikularna reforma, doprinosi za zdravstveno i mirovinska prava teme za sučeljavanje. “O tome se s Karamarkom i HDZ-om godinama nije dalo razgovarati, nego ste imali odvojene kolone u Vukovaru, urlikanje u Kninu, sada je toga konačno dosta, hvala ti Bože”, dodao je Milanović.
SDP-ov Glavni odbor raspustio stranačku organizaciju u Splitu
Glavni odbor SDP-a u subotu je potvrdio prijedlog Predsjedništva stranke o raspuštanju stranačkih organizacija u Splitu, Grubišnom Polju, Poreču, Dugom Selu i Gračacu, doznaje se neslužbeno u toj stranci.
Tijela u Ražancu i Višnjanu raspuštena su još ranije, pa nije bilo potrebe da o tome danas odlučuje Glavno odbor, objašnjavaju u SDP-u.
Protiv raspuštanja ogranaka na sjednici je, kako se doznaje, govorio primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je upozorio da su birači uvijek nagrađivali demokratičnost u SDP-u, za razliku od HDZ-a, te pozvao predsjednika da povuče taj prijedlog, no njegove argumente Glavni odbor nije prihvatio.
Odluku o raspuštanju organizacija Predsjedništvo je donijelo još u svibnju, što je u dijelu stranke i javnosti protumačeno kao obračun predsjednika SDP-a Zorana Milanovića s onima koji su na unutarstranačkim izborima stali iza njegova protukandidata Zlatka Komadinu.
Iz vrha SDP-a uzvratili su, međutim, kako se Predsjedništvo vodilo isključivo namjerom da što kvalitetnije stranku pripremi za izbore, a kad je riječ o splitskom ogranku, koji je do tada vodio gradonačelnik Ivo Baldasar, spominjale su se i “vrijednosno-svjetonazorske razlike i nepovratno narušeni međuljudski odnosi”.
Nezadovoljstvo raspuštanjem ogranaka Komadina je pokazao i prije sjednice Glavnog odbora. “Vidimo da je prva točka sjednice okupljanje, a već druga raspuštanje. Okupljamo druge, a raspuštamo sebe”, kazao je novinarima.
Ponovio je kako je spreman pomoći stranci na izborima, ali kako to od njega još nitko nije zatražio. Komadina očekuje da će u narednom razdoblju razgovarati s Milanovićem o tome treba li se angažirati kao kandidat na izbornoj listi.
Glavni odbor imenovao je i koordinatore po izbornim jedinicama u Hrvatskoj, a to su Zoran Milanović, Gordan Maras, Siniša Hajdaš Dončić, Domagoj Hajduković, Zdravko Ronko, Mirando Mrsić, Milanka Opačić, Željko Jovanović, Ranko Ostojić i Boris Lalovac.
Izvor: Sloboda.hr/Hina
Foto: HRT