ODRŽANO VELIKO SUČELJAVANJE: Pogledajte cijelu snimku i transkript 2 i pol sata dugog sraza predsjedničkih kandidata

U utrci za predsjednika Republike Hrvatske jedanaestero je kandidata. Tko će od njih kao neposredno izabran na Pantovčaku provesti sljedećih pet godina? Svi predsjednički kandidati sučelili su se na HTV-u.

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata na HRT-u Predsjednički kandidati Nedjeljko Babić, Anto Đapić, Kolinda Grabar-Kitarović, Dario Juričan, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Zoran Milanović, Dalija Orešković, Katarina Peović, Ivan Pernar i Miroslav Škoro na početku sučeljavanja ukratko su iznijeli svoj program:

U okvirima ovlasti predsjednika, kako biste se borili s korupcijom?

Nedjeljko Babić kazao je kako je njegov program vratiti 400 milijardi kuna koje su otete u nelegalnoj i nezakonitoj privatizaciji od 90-tih do danas. Treba otvoriti nova radna mjesta, otvoriti mogućnost da se vrate ljudi koji su otišli zbog korupcije i kriminala, poručio je.

– Korupcija je rezultat lošeg sustava koji se u Hrvatskoj već godinama ne mijenja. Loš je izborni sustav koji omogućava političku trgovinu na najvišoj razini. To se sve reflektira na nižim razinama. Treba promijeniti izborni zakon koji trenutno dijeli Hrvatsku na 12 jedinica, kazao je Anto Đapić.

– Ustavne ovlasti predsjednice ili predsjednika su propisane Ustavom. One su u okviru tajnih službi kojima se može djelovati. Ja se već godinama borim s korupcijom u samim službama. Došlo je vrijeme da se zaposle mladi ljudi koji nisu korumpirani, poručila je Kolinda Grabar-Kitarović.

Dario Juričan kazao je kako po ovom pitanju ima problem. “Ne vidim zašto se treba boriti protiv korupcije. Korupcija je prirodno stanje ove države, uveo ju je otac domovine Franjo Tuđman, ja sam nastavljač njegovog lika i djela. Korupcija mora biti dostupna malom čovjeku. Za to sam da uđe u Ustav, da korupcija bude naš izvozni proizvod”, smatra.

– Da je Hrvatska korumpirana smatra više od 90% građana. Nužno je mijenjati Ustav, stvoriti novu državnu antikorupcijsku i poreznu agenciju. Treba utvrditi imovinu svakog građana, pa bio on star i godinu dana. Mnoga djeca su nezamislivo bogata, kazao je Mislav Kolakušić.

Dejan Kovač upozorio je kako u Hrvatskoj “imamo devet tisuća zakona, a po razini korupcije smo uz bok afričkih zemalja”. Smatra kako se korupcija može riješiti političkom odgovornošću i transparentnošću. “Prvi sam i jedini od početka pokazao sve svoje donacije i troškove. Kolinda Grabar-Kitarović je nosila kolače čovjeku koji je oličenje korupcije u RH te spustila dignitet predsjedničke funkcije”, dodao je.

Zoran Milanović kaže kako je “svjestan ograničenja onoga što može učiniti predsjednik: “predsjednik može predložiti predsjednika Vrhovnog suda, treba inzistirati na nepokolebljivoj i nepotkupljivoj osobi. Korupcija je lopovluk, otimačina i pohlepa za tuđim. Znam gdje ona stanuje”.

– Predsjednik može Vladi predložiti da održi sjednicu, a na njoj bi predstavila istraživanje jednog mladog docenta s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a koji je potvrdio da je korupcija glavni razlog iseljavanja. Ja sam svoj nacrt strategija uputila Hrvatskom saboru, kazala je Dalija Orešković.

Katarina Peović rekla je kako se korupcija prodaje kao mit zbog čega naši poduzetnici ili strani poduzetnici ne ulažu svoj novac u ovu zemlju. Nije im smetala privatizacija INA-e, telekoma, ili ulazak velikih trgovačkih centara. Nitko ne traži razloge korupcije, rekla je.

– Jedini sam za razliku od mojih protukandidata predložio da se usvoji zakon o ispitivanju imovine, a što je vladajuća većina odbila. Jedini sam zatražio da se digitaliziraju sudski spisi, poručio je Ivan Pernar.

Miroslav Škoro kazao je kako je jedini od svih kandidata iz realnog sektora, “jedini čovjek poduzetnik” koji se susreće sa situacijama u kojima korupcija otežava posao malim i srednjim poduzetnicima. Najveći problem je zakonodavstvo koje je toliko komplicirano te generira tu korupciju, smatra.

Potom su uslijedile replike.

Ivan Pernar upitao je Kolindu Grabar-Kitarović kako može reći da je protiv korupcije, kada svi znamo da se HDZ-u sudi baš za korupciju. Bila je dio Vlade čiji je tadašnji predsjednik trenutno na izdržavanju pravomoćne sudske kazne za korupciju, a pomilovala je Leona Sulića i spasila ga? Na to se nadovezala Katarina Peović i dodala kako je pomilovala i Darka Sajtera, člana Uprave Karlovačke banke.

Anto Đapić komentirao je Daria Juričana, koji je po njegovim riječima “grubo povrijedio dostojanstvo predsjednika Franje Tuđmana”. Kolinda Grabar-Kitarović podsjetila je da se govori o borbi protiv korupcije i ovlastima predsjednika, a da su sva ostala obećanja – zavaravanje naroda. Za Juričanove navode upitala je “Kako će ona pomoći Hrvatskoj?” te ponovila da je svatko nevin dok mu se pravomoćnim postupkom ne dokaže krivnja.

Mislav Kolakušić je kazao kako uz ovakve ovlasti predsjednika biramo “najskuplju hostesu na svijetu, najskupljeg maturanta koji putuje na račun građana”. Dario Juričan je kazao kako je potpuna neistina da je nešto negativno rekao o Franji Tuđmanu. Dao mu je, kaže “veličinu koja ga ide”.

Treba li zbog migrantske krize na granicu postaviti vojsku?

– Trebali bi imati model Višegradske skupine, odnosno model Mađarske kojim se pokazalo kako se štite granice. Fizičke prepreke, vojska, policija, treba napraviti sve što je potrebno kako bi se zaštitila RH, ali se treba i voditi računa o položaju Hrvata u BiH, rekao je Anto Đapić.

– 2016. smo omogućili promjenu zakona i vojska može doći u pomoć policiji u nadzoru granice, no o tome odlučuje policija. Njihova procjena u ovom trenutku je da to nije potrebno. Policija uspješno štiti granicu Hrvatske i EU-a za što su nam EU i Merkel zahvalni. Treba kupiti dodatnu opremu za ljudima koji čuvaju granice. Nemojmo zaboraviti i ljude koji žive na područjima kojima prolaze ilegalni migranti, rekla Kolinda Grabar-Kitarović.

– Umirovio bih sve generale HV-a tako da se King ICT popuni s radnim mjestima. Vratio bih u aktivnu službu Damira Krstičevića i stavio bih ga u odjel vojnog kapelana. Vozač bi mu bio Ljubo Ćesić Rojs. Njih dvojica spasili bi hrvatsku granicu. Ostatak HV-a koji ne bi bio na granici poslao bi na Sjeverni pol. Sebi bi napravio 20-ak uniformica za svako doba dana. To bi puno pomoglo migrantskoj krizi, rekao je Dario Juričan.

– Hrvatska ima 9600 propisa kojih je većina potpuna katastrofa. Primjenjujmo zakone RH i garantiram vam da za mjesec dana više nećemo imati pokušaje ilegalnih ulazaka. Tko to dopušta da se propisi RH krše i da se migrantima koji prelaze granicu izvan obilježenih graničnih prijelaza bez dokumenata ne izriče zakonom propisana kazna, upitao je Mislav Kolakušić.

– Ono što je problematičnije da se hrvatsku policiju sudi za upotrebu prekomjerne sile. Ako je bilo prekomjerne uporabe sile postoje neovisne institucije koje to trebaju istražiti jer ja prvi neću niti jednog građanina, a posebno policiju koja nas štiti suditi po medijskim natpisima, rekao je u svojoj minuti Dejan Kovač.

– Nazivati operaciju hrvatske države iz jeseni 2015. kaosom može samo um koji je navikao na represiju. Naravno da bih u svakom trenutku 2015. reagirao da je bilo što bilo ugroženo u Hrvatskoj. 500.000 ljudi je prošlo da niti jedna taraba u Hrvatskoj nije nakrivljena, sve to zato što smo htjeli biti ljudi, ali isto tako lukavi u zaštiti nacionalnih interesa. (…) Danas policiji treba pomoći, a trgovcima mržnjom, poručujem da u RH u kojoj ću ja biti predsjednik to neće proći, rekao Zoran Milanović.

Dalija Orešković smatra kako treba više porazgovarati o sumnjama da se prema migrantima ne postupa na zakonit i human način. To RH ne služi na čast, ne trebamo se prikazivati u takvom svjetlu niti građane trebamo plašiti s ugrozama kojih u ovome trenutku nema, smatra.

– Sramotan je stav aktualne predsjednice i kriminalne politike pljeskanja mađarskoj vladi, huškačkoj politici prema ljudima koji ne predstavljaju nikakvu ugrozu, smatra Katarina Peović. S druge strane Ivan Pernar želi zaustaviti ilegalne migrante uz pomoć vojske, ali vojsku želi povući iz Afganistana i s granice Rusija-Litva. Izbjeglička kriza, prema njemu – posljedica je miješanja NATO-a u politike drugih država. Vlada podržava stvara politiku stvaranja izbjeglica i ekonomskog siromaštva jer podržava kreditni sustav i zapravo je jedan globalni ekonomski poredak koji se svodi na izrabljivanje siromašnih, kazao je Pernar.

Granica svake zemlje pa tako i Hrvatske je svetinja. Granica nije švicarski sir. Postoji zakon o boravku i kretanju stranaca i ne znam je li netko od vas pokušao priječi njemačku granicu koju čuvaju duge cijevi. Granicu treba čuvati, ona čuva mir i sigurnost naših građana, poručio je Miroslav Škoro. Smatra da postoje ljudi koji traže politički azil i prema njima se treba odnositi s dostojnim dignitetom. Zašto nitko ne postavlja pitanje gdje smo mi. Jesmo li mi članica EU? Ti migranti koji stoje na granici BiH i RH nisu slučajno ovdje. Sve se odvija od Merkelice i ostalih u EU. To je za mene umjetna tvorevina u kojoj vladaju velike korporacije, kazao je Nedjeljko Babić.

Izdvajanje 2 posto BDP-a za obranu i o eskadrili borbenih zrakoplova?

Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da će Hrvatska dostići to izdvajanje, ne zato što NATO to traži, nego zato što je to naša obveza prema narodu. Dario Juričan je izjavio da je platio misu da Damir Krstičević bude taj koji će voditi Hrvatsku vojsku, da bude u svim nabavama vojnih aviona te da će mu u tome pomoći King ICT.

NATO je mrtav, smatra Mislav Kolakušić. Kao dokaz navodi situaciju u Siriji. Hrvatski građani i građani EU-a nemaju što raditi u ratovima po svijetu. Potrebno je stvoriti vojsku EU-a, to ima smisla, kaže. Dejan Kovač je istaknuo da nas povijest uči da je cijena slobode visoka kada zemlja nema vojnu dostatnost. Smatra da se potpisani međunarodni ugovori moraju poštivati, a da se Hrvatska u ovom nestabilnom okruženju mora postaviti kao vojni lider.

Zoran Milanović je rekao da Hrvatskoj trebaju brodovi i zrakoplovi: “Kao i ovi iz Ukrajine koji lete. Tražiti od DORH-a nekoliko puta da provodi istrage protiv tih ljudi, to se zove zlouporaba ovlasti, to kao predsjednik to neću raditi”, ističe. Dalija Orešković je naglasila da Hrvatska mora sudjelovati u sustavima međunarodne sigurnosti te da treba vidjeti da se sredstva usmjere na razvoj našeg gospodarstva.

Katarina Peović smatra da 2% izdvajanja izgleda prihvatljivo, ali i da ulaskom u NATO postajemo nesigurnija zemlja. Ni Austrija ni Švicarska nisu u NATO-u. Treba treba reći da se za vojsku izdvaja 10 milijardi kuna, a za kulturu samo 1%. Ivan Pernar kaže da Hrvatskoj ne treba skupo vojno naoružanje te da sigurnost naše zemlje ugrožavaju ilegalni imigranti. Taj novac bilo bi pametnije uložiti u veće plaće naših vojnika, policajaca. Prestao bih koristiti HV kao potrčko tog zločinačkog saveza, kaže.

Nedjeljko Babić je rekao da mu je smiješno zašto nitko ne postavlja pitanje što dobivamo ulaskom u NATO. Ovo je sve samo ne obrana, više nitko ne zna kako se Hrvatska brani, kazao je. Anto Đapić ističe da članstvo u NATO-u nema alternative, da treba jačati pričuvni sastav Hrvatskih oružanih snaga, moramo imati snažnu Hrvatsku vojsku kao jamac stabilnosti i sigurnosti. Mora se jasno definirati naš odnos unutar NATO-a, rekao je.

Ivan Pernar je replicirao na ideju Kolakušića o uspostavi europske vojske, rekavši da je to vjetar u leđa birokratskom čudovištu zvanom Bruxellesu. Dario Juričan je u replici istaknuo da je NATO robno-novčana razmjena te da tamo možemo maznuti puno novaca. Mislav Kolakušić je u replici ponovio da je jedini način da imate samostalnost vlastita vojska.

Treba li Hrvatska blokirati Srbiji ulazak u EU dok se ne riješi pitanje nestalih?

Dario Juričan smatra kako Hrvatska sa Srbijom treba razviti gospodarske veze tako da i Srbija i BiH uđu u “robno-novčani savez EU” u kojemu se “krade i daje se mito” a u čemu je “obitelj Vučić u vrhu”. Mislav Kolakušić smatra da ne ovisi o Hrvatskoj – hoće li Srbija ući u EU, već da će o tome odlučiti Njemačka i Francuska. Dejan Kovač je za dijalog, pitanje nestalih se mora riješiti, prošlost zatvoriti a potom gledati prema budućnosti.

– Srbiju ne treba blokirati. Ljude se ovdje plaši “regionom” a mi s tim “regionom” imamo 30 posto izvoza, više pojedinačno nego u Italiju i Njemačku. Jedno je beogradska čaršija i Vučić, a drugo je Srbija, kazao je Zoran Milanović. Ivan Pernar kazao je kako Srbiju i Srbe, smatra našim bratskim narodom, te da smo od 1. svjetskog rata “uvučeni kao marionete u sukob”. Protivi se ulasku Srbije, ali ne iz negativnih emocija, već iz ljubavi. “Itekako će se Hrvatsku pitati kada će Srbija ući u EU. Jedan je od uvjeta vladavina prava, izgradnja demokratskih institucija”, kazala je Dalija Orešković.

– To je sitnoburžoaska politika kojom se svaka zemlja u regiji, hvali, da tako kažem “samozadovoljava”. To je politika koja nije korisna i dobra. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti. Ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore. Hrvatska i Srbija skončat će isto, kazala je Katarina Peović. Miroslav Škoro upozorio je da se zna tko je kriv za razaranje Vukovara, Škabrnje i Hrvatske. Pitanje nestalih, pitanje granice te kulturnog blaga i arhiva, naglasio je – treba riješiti. Za Nedjeljka Babića bitno je razmišljati o “o milijun ljudi i tristo tisuća ljudi koji gladni idu spavati” i “kako zadržati Hrvate u ovoj državi”.

– Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskoj još od rata naovamo. Pioniri četničkih vojvoda na čelu su Srbije. Mi možda nećemo moći spriječiti ulazak, ali možemo jako puno otežati. O tome treba odlučivati hrvatski narod na referendumu, smatra Anto Đapić. Kolinda Grabar-Kitarović pozdravila je riječi Nedjeljka Babića kako se trea razgovarati o egzistenciji hrvatskih državljana, a posebno mladih. Naglasila je kako će vezano za članstvo Srbije u EU, apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija.

Potom su uslijedile replike.

– Veliki rodoljubi Grabar-Kitarović i Škoro, pa njihovi su programi Mamić, Bandić. S druge strane Škoro, jedino što narodno ima jest imovina koju je opljačkao zadnjih 30 godina. Bio je Sanaderov gradonačelnički kandidat u Osijeku, kazala je Katarina Peović. Mislav Kolakušić ponovio je kako Hrvatska ima najgore pravosuđe u Europi. Miroslav Škoro kazao je kako je “žalosno da u vremenu poraća nismo napravili više po pitanju nestalih”, “ništa nije napravljeno u pet godina mandata gospođe Grabar-Kitarović. Bio je u posjeti Vučić, ali vidjeli ste kako je to prošlo”, dodao je.

Kakvu politiku Hrvatska treba voditi prema BiH?

Mislav Kolakušić smatra kako Hrvatska treba voditi gospodarsku politiku i pod istim uvjetima uvoziti iz susjednih zemalja i tamo izvoziti. Ne možete naš proizvod tako kvalitetno plasirati u Dansku i Norvešku kao što ga možete u susjedne zemlje, kazao je. U politici prema BiH, smatra Dejan Kovač, vidi se totalni poraz vanjske politike. Politika prema BiH za Zorana Milanovića je “nakon 30 godina saplitanja i preplitanja – uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Kazao je kako nikad tamo nije išao po glasove i novac kao HDZ-ovci. Bit će za Hrvate i jedinstvenu BiH.

– I nas i njih je sve manje. Onoga trena kada uvedemo da se objavljuje za što se troši proračunski novac, onda ćemo reći da smo bili odgovorni i prema sebi i prema njima, kazala je Dalija Orešković. Katarina Peović upzorila je da “nacionalističke i huškačke politike najmanje koriste samom narodu, to se vidi u BiH”, a da je “jugoslavenski socijalizam davao BiH okvir u kojem nije bilo takvih politika”. Za Ivana Pernara odnos Hrvatske prema BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara kada se gasio Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio Dragan Čović, a masa je skandirala “lopove, lopove”.

– BiH je država hrvatskoga naroda, ona je vitalni i strateški interes RH. Status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Hrvati u BiH trenutno nisu suvereni, a Željka Komšića nije izabrao hrvatski narod, kazao je Miroslav Škoro. Za Nedjeljka Babića BiH nije dijaspora, a Hrvati su konstitutivni narod. Za Antu Đapića “situacija s Hrvatima u BiH nije nikad bila dramatičnija”. Zalaže se za formiranje hrvatske republike u BiH.

– BiH je druga domovina hrvatskoga naroda. Želim politiku dobrosusjedstva, želim da se beskompromisno borimo za prava hrvatskog naroda. BiH je i naša strateška dimenzija. Podržavam ulazak BiH u EU, a htjela bih reći da Hrvatska nikako nije prva postaja Balkana već je u Srednjoj Europi u koju sam je odvela putem Inicijative triju mora, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović. Dario Juričan kazao je kako su Zdravko Mamić i Miroslav Kutle “naša gospodarska diplomacija. Njih treba samo malo aktivirati i to će spasiti BiH”.

Postavljanje ćiriličnih ploča u Vukovaru, da ili ne i zašto?

Dejan Kovač je podsjetio na riječi Tuđmana da Hrvati kao pobjednički narod ne mogu graditi budućnost na mržnji. Bio sam dijete rata, ali skoro 30 godina poslije kao otac dvoje male djece želim da se priča o budućnosti, bit ću kao legalist i poštivat ću sve odredbe, rekao je. Zoran Milanović kaže da je to idealan premijer za trgovce mržnjom. Ovo nije pitanje ploče, nego zakona, vladavine prava, zakon zemlje, koji je HDZ donio. Oni koji su prvi puta bili u koloni u Vukovaru 2014., to teško mogu razumjeti, kazao je Milanović.

Dalija Orešković je za postavljanje ploča, jer to proizlazi iz Ustava, zakona i odluka Gradskog vijeća Vukovara. Smatra da će se tako uspostaviti drugačiji odnos između građana koje muče njihovi egzistencijalni problemi, mlađe generacije će naučiti da uvažavaju jedni druge. Katarina Peović kaže da svaki puta kada Škoro, Đapić, Penava ili Grabar-Kitarović govore o rodoljublju i da ne bismo trebali uvesti ćirilicu u Vukovar – iza toga stoji nekakva korist. Milanoviću je poručila da “nije baš dobar reprezentant politički korektnih politika”.

Ivan Pernar pitanje ćirilice smatra bijednim pokušajem bijega od stvarnih pitanja poput onoga “kada će HDZ vratiti 24 mil. kuna koje je pokrao preko Fimi-medije” ili zašto je “Grabar-Kitarović pomilovala Leona Sulića koji je z Croatia busa izvukao 15 mil. kuna”. Miroslav Škoro je kazao kako već dugo na jednom mjestu nije čuo toliko govora mržnje. Hrvatska ima visoke standarde kada su u pitanju nacionalne manjine, ali Vukovar je poseban grad čiji građani moraju imati minimum prava da odluče žele li ćirilicu ili ne. Nedjeljko Babić je rekao kako ne može zamisliti ćirilicu u Vukovaru.

Anto Đapić ćirilicu u Vukovaru gleda kao na paradigmu problema koji naziva djelovanje političkog srpstva u Hrvatskoj. Kaže da će promjena Ustava kojom se Hrvatska definira kao nacionalna država hrvatskog naroda i primjena izbornog sustava u kome je Hrvatska jedna izborna jedinica razriješiti ovaj problem. “Zašto forsiramo ćirilicu prije nego što završimo ono što je pretpostavka pomirenju i suživotu a to je pravda, kažnjavanje ratnih zločinaca, upitala je Kolinda Grabar-Kitarović.

Dario Juričan ističe da su u Istri natpisi dvojezični te da to nikome ne smeta, ali da se zakoni u Vukovaru primjenjuju parcijalno. Što se mene osobno tiče, ja sam kriminalac, smeće i prodana duša, i glasat ću za onu odluku o ćirilici prema tome tko mi ponudi više, kaže. Mislav Kolakušić je istaknuo da je pitanje ćirilice određeno zakonom i da je pitanje može li Hrvatska biti država kojoj vlada vladavina prava ili ne.

Uslijedile su replike.

Katarina Peović se obratila Škori rekavši da govori o govoru mržnje, a rekao je da bi pomilovao čovjeka koji je osuđen za ubojstvo 43 civila, zbog zločina. Kovač je poručio Grabar-Kitarović i Škori da su Vukovar i Knin povijesno bili spomenici HDZ-u i korišteni samo za promicanje mržnje te da to i to mora prestati. Milanović je istaknuo da je HDZ stvorio zakonski okvir u Vukovaru, i to iz čiste političke trgovine sa strankom vukovarskih Srba. Đapić je kazao da su brojni zakoni i ustupci koje je Hrvatska napravila u doba stvaranja hrvatske države došli u moment kada se to mora radikalno promijeniti.

Babić je upitao Milanovića i Grabar-Kitarović zašto se do sada nije nijednom provela revizija pretvorbe i privatizacije od 90-ih do danas, a dobro se zna da je Račanova vlada 200. dobila vlast na obećanju da će napraviti reviziju. Grabar-Kitarović odgovorila je da revizija provedbe nije u ustavnim ovlastima predsjednika. Škoro je izjavio da mu je neugodno što večeras sudjeluje na ovakvoj razini diskusije. Objasnio je i da bi Merčepa pomilovao iz humanih razloga, jer je bolestan i u lošem psihofizičkom stanju. Orešković je Grabar-Kitarović poručila da je njen osnovni problem to što je svoju dužnost predsjednice koristila tako da pogoduje HDZ-u te da je ona uzrok svih podjela koje danas gledamo.

Podupirete li pravo na pobačaj i što mislite o institutu priziva savjesti?

– To je pravo na izbor. Uređeno je 1977. u socijalističkom mraku. Ljudi rade puno više djece u mraku tako da je u tome mraku nastalo najviše Hrvata, Srba i Slovenaca. To je uredno riješeno, to je pravo žene na izbor, to je situacija oko koje ne treba nikada likovati nego biti ženi od pomoći, ali to je prije svega izbor žene. Oni koji žele uređivati koliko ćemo imati djece i kako ćemo ih odgajati moje građansko ne, kazao je Zoran Milanović.

– Treba štiti i promicati život, ali isto tako i pravo žene na odabir. Ne trebamo se vraćati unatrag nego poštivati standarde koji vrijede u razvijenome modernom svijetu. Ženama koje se nađu u velikoj životnoj dilemi, ne trebamo nabijati grižnju savjesti niti im nametati tuđe svjetonazore i stavove, smatra Dalija Orešković. Katarina Peović smatra kako je odbijanje pobačaja – odbijanje zdravstvene zaštite koje ide ruku pod ruku s privatizacijom zdravstvenog sustava. Oni koji su jako liberalni svjetonazorski su tu itekako kumovali na razne načine od Vatikanskih ugovora naovamo, dodala je.

– Ja sam za zaštitu života od začeća do smrti. Ja sam protiv pobačaja. Međutim, Ustavni sud je donio odluku da bi zabrana bila protuustavna. Na Ustavnom sudu i Saboru je da donesu zakon koji će to regulirati, Osobno sam protiv pobačaja, rekao je Miroslav Škoro. Ivanu Pernaru je zanimljivo kako se brine za pitanje nerođene djece a ne govori se o smrti vojnika Josipa Briškog koji je poginuo u Afganistanu, gdje HV nije trebao biti. Nedjeljko Babić se pozvao na svoj program prema kojemu bi svaka majka trebala dobivati mjesečno po 400 kuna za svako dijete.

– U mom programu se zalažem za ugradnju kršćanstva u temelje hrvatskog Ustava, a onda proizlazi sve ostalo, rekao je Anto Đapić. Za Kolindu Grabar-Kitarović život počinje od začeća do prirodne smrti. Međutim, nije za zabranu pobačaja jer smatra da to ne bi riješilo stvari nego izazvalo još više zdravstvenih problema. Više je za edukaciju, posebno mladih, i žena i muškaraca, za olakšavanje posvajanja i druge mjere kojima će se smanjiti broj pobačaja u RH.

– Nemam baš što puno reći, uvijek sam na strani žena, rekao je Dario Juričan. Dejan Kovač smatra kako država treba dopustiti ženama pravo izbora i pravo liječnicima, ali mora svima omogućiti da imaju zdravstvenu uslugu unutar javnih ustanova. Za Mislava Kolakušića ovo pitanje nemaju apsolutno nikakve veze s funkcijom predsjednika RH. Smatra da je to osobno stajalište.

Je li vjeronauku mjesto školama?

Dalija Orešković je odgovorila da nije. Ustavom je propisano da je crkva odvojena od države, da su vjerske zajednice ravnopravne i da svaka može osnovati svoju školu, svoja učilišta, pa ne vidi razlog zašto je ovakav model na snazi. Ono što im duhovna obnova može dati naučit će u sakralnim objektima, a ne u školi, rekla je. Katarina Peović smatra da vjeronauku nije mjesto u školi. To je posljedica opasnih Vatikanskih ugovora koje smo potpisali i njih treba raskinuti, smatra.

Ivan Pernar kaže da se vjeronauk može odvijati u školama, ali na teret vjerskih zajednica. Smatra da bi i ostalim vjeroispovijestima trebalo omogućiti vjeronauke u školama, ali da to bude prvi ili zadnji sat. Miroslav Škoro kaže da je crkva duboko ukorijenjena u hrvatskom biću, 87-88% je katolika, ne vidi problem da vjeronauk u školama. Tamo se ne uči ništa loše, vjeronauku je mjesto u školi, kao i građanskom odgoju, kaže.

Nedjeljko Babić je protiv toga jer mu je smiješno da djeca ne nauče skoro ništa o vjeronauku. Kršćanstvo je temeljni identitet hrvatskog naroda i vjeronauk u školama je dobrodošao, kaže Anto Đapić. Za snažno je podupiranje Vatikanskih ugovora. Kolinda Grabar-Kitarović ne vidi problem, vjeronauk je izborni predmet, a jedine države koje nemaju ponuđeni vjeronauk su Francuska i Slovenija. Smatra i da je to stvar opće kulture.

Dario Juričan se slaže da je vjeronauk stvar opće kulture. Zalaže se za vjeronauk u kojem bi korupcija bila religija. Misli da se korupcija treba podučavati od najmanje dobi, u školama, na fakultetima, da uđe u sve institucije. Mislav Kolakušić je rekao da će se kao predsjednik, nakon izmjene Ustava, baviti isključivo propisima koji se tiču gospodarstva, poreza i pravosuđa. Dejan Kovač je rekao da će se kao predsjednik zalagati za meritokraciju, da se duhovnost ostavi crkvi, a politika politici.

Zoran Milanović smatra da vjeronauk mora biti na kraju nastave. Kao predsjednik inzistirat će na jačanju svijesti u obrazovanju mladih ljudi koje su im dužnosti, prava i što mogu postići. Vatikanski ugovor ima veći problem imovinski dio, gdje se crkvi vraća ogromna imovina koja je predana hrvatskom narodu nakon 2. svjetskog rata, rekao je. Peović u replici podsjeća Milanovića da je njegova vlada mogla riješiti Vatikanske ugovore, a nije, iako je obećavala. Miroslav Škoro kaže da je crkvena imovina nakon 2. sv. rata oteta crkvi, a ne predana. Orešković je pitala kome je oteta država i kome je želi vratiti. Pitanje vjeronauka je pitanje vrijednosti, a nema građanskih vrijednosti, nema vrijednosti uopće, kazala je.

Biste li sudjelovali u Povorci ponosa ili Hodu za život?

– Naravno da bih sudjelovala u Povorci ponosa. Ljudi imaju pravo javno izražavati svoje seksualno opredjeljenje. Huškanje protiv manjina je pravan ili crvena krpa kojim se ljudi međusobno suprotstavljaju da bi tajkunske elite izvukle korist, rekla je Katarina Peović. I Ivan Pernar smatra da su “hodovi” nešto što odvraća fokus s monetarnog sustava i novca koji je privatiziran, dok “kraljevi novca upravljaju politikom i medijima”. Miroslav Škoro smatra da je seksualna orijentacija svakog čovjeka njegova privatna stvar i ne vidi razloga da se “time maše javno”, a Hodu za život će se rado odazvati. Nedjeljko Babić nije želio o ovome govoriti.

Anto Đapić smatra da su homoseksualci i istospolne zajednice u Hrvatskoj postignule visoku razinu prava. Smeta ga “afirmacija te devijacije”. Na gay paradi ne bi sudjelovao, “a 20 godina prije Hoda za život” imao je prijedlog zakona o pobačaju. Dario Juričan je upitao: “Tko sam ja da nekome nešto branim”. Moje je pitanje može li se tamo krasti. Ako može ja idem svuda, rekao je. Mislav Kolakušić je kazao kako predsjednik mora biti ideološki nesvrstan.

– Ne znam zašto se suprotstavljaju te dvije manifestacije. Kao predsjednica sudjelujem jedino u Koloni sjećanja, obzirom da preporuke Venecijanske komisije traže od državnih dužnosnika da se ne miješaju u građanske inicijative. Kao predsjednica svih hrvatskih državljana vodim računa da ne povrijedim ničije osjećaje, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović.

– Kao predstavnik građanskog društva moram konstatirati jedan paradoks u Hrvatskoj: imamo preko 50.000 udruga, a mi građanskog društva nemamo. A zašto nemamo? Zato jer je u 2016. godini 1,7 milijardi kuna isplaćeno iz državnog i lokalnog proračuna upravo tim udrugama i mi smo cijelo građansko društvo ispolitizirali. Mi moramo maknuti politiku iz građanskog društva van, rekao je Dejan Kovač.

– Ja sam ideološko biće, imam neke vrijednosti, kao što ljudi imaju vjeru i religiju i to me određuje kao čovjeka. Ovo je ideološko pitanje i politika je ideologija. Njemački biskupi su prije tri dana donijeli zaključak koji će mnoge šokirati, a to je da je homoseksualnost potpuno prirodna pojava i da nije bolest. To je stajalište vječno nepovjerljivih i konzervativnih Nijemaca. Što više da kažem, rekao je Zoran Milanović.

– Bila sam u Povorci ponosa, bila bih i u Hodu za život što se tiče nekih njihovih programskih vrijednosti, ali ne svih, kada mi ne bi bili sporni organizatori i ljudi s kojima su oni politički povezani. Između ostalog to su gospodin Hasanbegović, Zekanović, upravo oni koji slove kao politički podupiratelji Miroslava Škore, rekla je Dalija Orešković.

Što za vas znači Franjo Tuđman, a što Tito?

Za Ivana Pernara Tuđman je osoba koja je pokrenula hrvatsku državu, ali je kasnije “s kompanjonima iz HDZ-a upropastio”. Miroslav Škoro je kazao kako će Franjo Tuđman “velikim slovima ostati zapisan u povijesti hrvatskoga naroda”. Nedjeljku Babiću “kao Zagrcu iz Klanjca s jedne strane je Tuđman, a s druge Tito”. Za Antu Đapića Tuđman je “osoba par excellence”, a Tito je odgovaran za zločin nad hrvatskim narodom i apsolutno negativna osoba.

– Uspostavila sam Velered dr. Franje Tuđmana za odlikovanje svih onih državljana koji su odgovorni za promicanje zajedništva, a ne podjele. Tito je odigrao pozitivnu ulogu u antifašizmu, no kasnije je postao simbol jednog totalitarnog režima, kazala je Kolinda Grabar-Kitarović. “I Tito i Tuđman su pobijedili u ratu. U miru imali su dobrih stvari, ali i loših. To je to”, kazao je Mislav Kolakušić. Dejan Kovač poručio je kako nije povjesničar, nego otac dvoje djece i želi se baviti hrvatskom budućnošću.

– Ja sam jedini kandidat koji je bio na Pantovčaku osim gospođe Kitarović. Ova gospoda, njih Pantovčak ne zanima. Ja sam tamo napravio inspekciju. Dočekao me Franjo Tuđman, i to s oštećenim podestom. Tako gospođa Kitarović i HDZ brinu o “ocu domovine”. Tamo nedostaje bista Milana Bandića, stavit ću njega pored svih tih velikana, kazao je Dario Juričan.

Za Zorana Milanovića četiri su čovjeka u 20. stoljeću bila presudna za Hrvatsku – Radić, Broz, Tuđman i Krleža. Za Daliju Orešković i Tuđman i Tito su imali pozitivne i negativne stvari, a za metež u današnjoj Hrvatskoj krivi su politički karteli – i crveni i plavi. Katarina Peović rekla je kako je Tuđman “bio čovjek koji je kršio ljudska prava, vodio zločinačku politiku u BiH, a odgovoran je za pljačku u privatizaciji”.

Volume 90%Press shift question mark to access a list of keyboard shortcutsKeyboard ShortcutsPlay/PauseSPACEIncrease Volume↑Decrease Volume↓Seek Forward→Seek Backward←Captions On/OffcFullscreen/Exit FullscreenfMute/UnmutemSeek %0-9 facebook twitter Email Linkhttp://vijesti.hrt.hr/567130/sve-je-spremno-za-suceljavanje-predsjednickih-kandidata-htv1-u-2105?jwsource=clCopiedLive00:0000:0015:57