Zajednica od oko tisuću ljudi uspostavljena je još u prosincu 1990. godine. Četrdeset afrikanerskih obitelji, vođenih od strane Carela Boshoffa, otkupilo je zapušteni gradić, koji je prethodno bio radnički kamp prilikom gadnje brane Vanderkloof na rijeci Gariep. Izgrađen na 8.000 hektara privatnog zemljišta uz rijeku Oranje u regiji Karoo, gradić Orania danas ima škole, muzej, čak i svoju vlastitu valutu. Što je najzanimljivije, svi stanovnici su Afrikaneri – potomci bijelih doseljenika iz Nizozemske i Njemačke podrijetla, koji inače čine oko 7 posto populacije u Južnoj Africi.
U zajednici nema nebijelaca. Predstavnici zajednice kažu kako svi koji se dosele u grad dođu na razgovor sa predstavnicima grada koji bi shvatili kako grad funkcionira. Osnovni cilj im je očuvanje afrikanerskog jezika i kulture, iako se nadaju da će njihov primjer biti odskočna daska za postizanje nezavisne države za Afrikanere.
Za sada južnoafričke vlasti se ne diraju u Oraniju, pošto je zaštićena ustavom koji garantira pravo na samoodređenje. Ustav priznaje pravo na samoodređenje svakoj zajednici koja dijeli zajednički jezik i kulturno nasljeđe na određenom području unutar Republike. Život u Oraniji pruža i dodatne pogodnosti; stanovnici kažu kako su sigurni od kriminala koji doslovno guta Južnu Afriku, te čak ne moraju niti zaključavati kuće ili automobile preko noći. To je drastičan kontrast na ostatak Južne Afrike gdje su provale u kuće i krađe automobila uobičajena pojava usred bijela dana.
Piše: F.Č./Pandora
Foto: AFP