Među brojnim europarlamentarcima koji su se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu obratili premijeru Andreju Plenkoviću nakon njegova predstavljanja prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije bila je i Šveđanka Malin Björk.

“Vaše predsjedništvo kaže da se želite usredotočiti na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama. Osobno sam, nakon što pročitala izvješća, obišla područja koja ste spomenuli na sjeveru Bosne i na tom dijelu Hrvatske. Bilo je 10.000 nezakonitih povrataka (‘pushback’) 2018. godine i čak 25.000 lani”, poručila je Björk

Termin pushback označava prisilna vraćanja migranata bez “odgovarajućih administrativnih postupaka”.

“Nakon što sam pročitala izvješća o brutalnosti hrvatske granične policije, moram priznati da su priče ponekad bile još i gore: bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok doista je bila strašna. Civilno društvo pokušava pokazati solidarsnot prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti”, upozorila je europarlamentarka iz Švedske.

Dodala je da se “niti jedna država članica ne bi trebala ponašati tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi”.

“Doista, tome treba stati na kraj. Treba postojati jedan neovisni mehanizam za praćenje stanja i moramo jasno reći da Hrvatska ne može ući u Šengenski prostor ako se ne zaustavi takva situacija”, zaključila je Björk, inače članica Kluba zastupnika Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice.

U obranu premijera i šefa HDZ-a odmah je ustao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ).

“Draga kolegice, zbog čega govorite neistine? Izvješća koja ste spomenuli nisu nikakva izvješća nadležnih ustanova koje se time bave, nego nažalost pokušaj difamiranja hrvatske vlasti i hrvatske države od pojedinih organizacija koje nemaju apsolutno nikakav legitimitet, niti imaju relevantne resurse niti informacije da bi mogle govoriti o takvim stvarima. Hrvatska poštuje sve propise Europske unije, Hrvatska poštuje međunarodno pravo, te vas molim da se doista suzdržimo od širenja ovakvih neprovjerenih informacija u Europskom parlamentu”, poručio je Sokol.

Zastupnica Björk nije mu ostala dužna.

“Ispričavam se, ali ovo je zaista ridikulozno. Vi ste pročitali izvješća, a ja sam to vidjela vlastitim očima. Bila sam tamo vrlo kratko i vidjela sam da je hrvatska granična policija vratila 20 ljudi preko granice. Vidjela sam rane od ugriza pasa, vidjela sam da su ljudi do prsiju moraju stajati u hladnoj vodi prije nego što ih se prisililo da se vrate u BiH. Nemojte govoriti da je to neistina, nego samo recite hoćete li prihvatiti neovisni mehanizam za monitoring i postići to da se poštuju međunarodna prava jer to sada nije slučaj”, odgovorila je Björk.

Prethodno, javila se i predsjednica grupe Zelenih Ska Keller, koja je ustvrdila da se na graničnim područjima uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a kako hrvatska vlada to nije zaustavila, niti istražila.

“To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje”, rekla je Njemica, pa zaključila: “Hrvatske granice su europske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Nećemo okretati glavu od toga”, prenosi Hina.

Plenković: Hrvatska neće dopustiti da postane hotspot

Premijer Plenković odgovorio je kako hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo.

‘To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti'”, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju.

“Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot”, rekao je Plenković i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice , nego da se “hrvatska, europska i buduća granica schengena” štiti sa 6500 policajaca.

Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.