Ima tako tih nekih ljudi, znaju svi bar nekoga, koji se kite akademskim titulama, ali redovito stanu zamuckivati kad ih se pita tko im je bio cimer u domu, s kim su studirali, i znaju li ovoga ili onoga profesora.
Neki od njih su bili izvanredni studenti, pozavršavali su fakultete u zreloj dobi, a da pritom predavaonicu nisu ni vidjeli, ali, nemojmo se lagati, ima i onih koji nikada u životu nisu branili diplomski rad, a predstavljaju se kao diplomirani pravnici, profesori, inženjeri… onako, kako im paše.
Ne samo da se tako predstavljaju, nego je puno njih uspjelo nabaviti lažne diplome i na račun njih zasjesti na dobro plaćena i to mahom mjesta u državnoj službi. Godinama tako s lažnim diplomama obavljaju javne funkcije, a na konto visoke stručne spreme primaju i dodatke na plaću.
Koliko ih ima, teško je reći, ali je jako simptomatično da je samo u zadnjih godinu dana otkriveno 35 lažnih svjedodžbi i diploma tamo gdje ih se najmanje očekivalo- u hrvatskim školama. Kakva je tek onda situacija u drugim ustanovama, možemo samo nagađati.
Ministrica Blanka Divjak je, podsjetimo, naredila školama da provjere vjerodostojnost dokumenata o kvalifikacijama svojih zaposlenika i ostala u šoku kad su stigli rezultati. Među lažnim profesorima bilo je i onih koji su 30 godina radili u školama, neki od njih su i nagrade primali za pedagoški rad. Pritom, valja napomenuti da još uvijek Ministarstvu znanosti i obrazovanja nisu dobili podatke o valjanosti isprava za još 13.744 zaposlenika obrazovnih ustanova.
Vjerojatno su i ove poražavajuće činjenice da nam djecu uče i neki ljudi s lažnim diplomama doprinijeli tome da Ministarstvo u javnu raspravu uputi prijedlog Pravilnika o evidencijama i zbirkama podataka u visokom obrazovanju.
Znači li to da smo na putu da dobijemo javnu evidenciju svih diplomiranih, nešto poput registra hrvatskih branitelja u koji je u jednom periodu mogao pomoću dva klika mišem ući svaki korisnik interneta? Hoćemo li ubuduće moći vidjeti tko je sve, kada i na koju temu diplomirao na, primjerice, Prometnom fakultetu u Zagrebu?
Tko će i pod kojim uvjetima imati pristup tim podacima, pitali smo u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a zanimalo nas je i kada će pravilnik stupiti na snagu.
Savjetovanje je, kažu, otvoreno do 1. ožujka, a intencija im je da se pravilnik koji bi uredio ovu sivu zonu donese već u prvoj polovici ove godine.
Navedeni pravilnik, tumače nam u resornom ministarstvu, temelji se na Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te propisuje koje će sve evidencije Ministarstvo voditi i koje im podatke visoka učilišta trebaju dostaviti za potrebe vođenja propisanih evidencija pa tako i evidenciju diplomiranih studenata, ali i osoba s pojedinim kvalifikacijama stečenima na visokim učilištima.
Na upit hoće li registar diplomiranih biti javno dostupan, odgovaraju nam kako u ovom trenutku ipak nije predviđeno da evidencija diplomiranih studenata bude javna. Ministarstvo će, nastavljaju, osigurati mehanizme da se pristup informacijama omogući onima kojima je ta informacija potrebna, a sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka, tajnosti podataka, informacijske sigurnosti, propisima o pravu na pristup informacijama te sukladno propisima koji reguliraju državnu informacijsku infrastrukturu.
Prevedeno, registar će postojati, ali trebalo bi imati valjan razlog za dobiti podatke pohranjene u njemu. Zanimlijvo je i to da će se s objavom registra diplomiranih otići duboko u povijest.
– Predviđeno je da su visoka učilišta kao stvaratelji javnih isprava i vršitelji obrade podataka iz evidencija dužna u prihvatljivom roku u digitalni oblik pretvoriti podatke o prethodno stečenim diplomama i javnim ispravama u visokom obrazovanju. Oni bi Ministarstvu morali dostaviti digitalizirane podatke za sve diplome i javne isprave u svrhu evidencije diploma i javnih isprava koje su od javnog interesa, odnosno za kohorte diplomiranih koji su još uvijek radno aktivni, a to se odnosi na period od posljednjih 40 godina – kazali su nam u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Svakako, moglo bi se tu naći zanimljivih podataka.Sedam važnih točaka
Evo koji bi se podaci o stečenim kvalifikacijama diplomiranih u zadnjih 40 godina trebali naći u evidenciji diploma i javnih isprava:
– identifikacijski podaci o osobi koja je diplomirala/završila program
– naziv kvalifikacije /stečeni akademski ili stručni naziv ili akademski stupanj
– datum stjecanja kvalifikacije/javne isprave o završetku studija
– jedinstveni broj i datum izdane javne isprave o završetku studija
– čelnik visokog učilišta koji je potpisao izdanu javnu ispravu
– broj izdane javne isprave, mjesto i datum izdavanja
– drugi podaci sukladno posebnim propisima o sadržaju diplome i dopunskih isprava o studiju, odnosno javnih isprava.
Izvor: Sloboda.hr/Slobodnadalmacija.hr