Foto: Snimka zaslona
Presudno je imati sveobuhvatni pristup migracijskoj politici, počevši od pravih uzroka migracija, do dijaloga s državama njihovog podrijetla i tranzita oko upravljanja migracijskim tijekovima, rekao je u srijedu u Saboru premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja izvješća o sastanku Europskog vijeća koji se održao 20. i 21. listopada u Bruxellesu, te na kojem se, osim o migracijama, razgovaralo i o trgovinskoj politici, odnosu prema Rusiji i Brexitu.
„Radi produbljivanja dijaloga između vlade i Hrvatskog sabora, posebno o onim temama koje su u fokusu Europske unije, danas želim započeti s praksom redovitog izvještavanja javnosti, pa i zastupnika, o raspravama i zaključcima sastanaka Europskog vijeća“, istaknuo je Plenković na početku svog govora, izrazivši namjeru da se takvo predstavljanje održi nakon svakog susreta Europskog vijeća.
Premijer Slovačke, članice koja trenutno predsjeda Europskom unijom, na sastanku je naglasio prioritete za naredno razdoblje, a to su povratak Schengenu, operacionalizacija Europske granične i obalne straže, te provođenje sustavnih provjera na vanjskim granicama, stoji u predstavljenom izvješću.Istaknuo je uspješno ratificiranje Pariškog sporazuma, pozvao na dodatne napore oko potpisivanja sporazuma CETA-e, te moderniziranja zaštitnih trgovinskih mehanizama.
Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz u uvodnom govoru susreta pozvao je što prije na ukidanje viza ukrajinskim građanima, te na nastavak politike nepriznavanja nezakonitog pripajanja Krima Rusiji. Rusija je bila tema sastanka neformalnijeg karaktera na kojem se razgovaralo o njezinoj ulozi u Siriji i u Ukrajini, te o važnosti principijelnog i jasnog stajališta Europske unije o poštivanju međunarodnog prava, bilateralnih sporazuma, teritorijalnog integriteta, te još uvijek aktualnog restriktivnog režima prema toj državi, rekao je Plenković.
Schulz je pozvao države članice da po pitanju migracija pokažu solidarnost i daju doprinose u ljudstvu i tehnici na vanjskim granicama, te je naglasio važnost stvarne solidarnosti na svim razinama, s ciljem upravljanja migrantskom krizom. Pozvao je i na solidarnost u provedbi pravno obvezujućih odluka o premještaju i preseljenju, te provedbu svih dijelova iz sporazuma između EU-a i Turske.
Hrvatska je pozdravila jačanje kontrola na vanjskim granicama i stupanje na snagu uredbe o Europskoj graničnoj i obalnoj straži koja jednako tretira schengenske i ne-schengenske članice.
“U djelovanju Europske granične i obalne straže sudjelovat će i naši pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova”, naglasio je Plenković u Saboru.
Hrvatska se također zalaže za nalaženje rješenja u suzbijanju korijenskih uzroka migracija, te je ukazala na Tursku kao ključnu državu na takozvanoj istočnoj sredozemnoj ruti, te na važnost provedbe dogovora između nje i EU-a. Hrvatska podržava viznu liberalizaciju prema turskim građanima po ispunjenju mjerila, dodaje se u izvješću.
Svi čelnici Vijeća usuglasili su se da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za uspostavu sigurnosti unutar EU-a, zbog čega je nužna zajednička politika vraćanja.
Neke članice koje u ovom trenutku još uvijek imaju kontrole unutarnjih granica smatraju da još uvijek nije postignuta adekvatna kontrola vanjskih granica koja bi omogućila njihovo ukidanje, dok se druge zalažu za što skoriji puni povratak Schengenu. Činjenica je da će se vjerojatno produžiti kontrole na unutarnjim granicama, stoji u izvješću.
Visoka povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini održala je prezentaciju oko partnerstva s 5 prioritetnih afričkih država (Niger, Nigerija, Mali, Etiopija, Senegal) koja imaju za cilj suzbijanje migracijskih pritisaka i oslovljavanje korijenskih uzroka migracija, te je izrazila spremnost da se koncept geografski proširi i na neke druge države.
Pozvala je sve čelnike da posjete države u Africi i uvjere se da ima prostora za daljnji napredak, te je spomenula jačanje suradnje s Afganistanom, Pakistanom i Bangladešom.
Trgovinska politika
Na Vijeću je održana rasprava i o trgovinskoj politici EU-a u sklopu koje je predsjednik EP-a Schulz naglasio da se na globalizaciju ne gleda kao na svijet mogućnosti, nego prijetnju temeljnim vrijednostima, zaposlenosti, javnim uslugama i socijalnim sustavima, te narušavanju standarda sigurnosti hrane, a da ti strahovi utječu na negativan odnos javnosti prema trgovinskim sporazumima poput TTIP-a i CETA-e. Hrvatska je dala podršku implementaciji tih ugovora, te je istaknula potrebu za boljom komunikacijom s javnosti o suštini tih ugovora, poglavito u svjetlu rastućeg populizma. Podsjetimo, sporazumu CETA usprotivio se regionalni belgijski parlament Valonije.
“Ukidanjem ili snižavanjem carina CETA bi trebala donijeti opipljive koristi europskim potrošačima i poduzećima, u većini slučajeva odmah nakon stupanja na snagu. Time će se europskim, pa i hrvatskim poduzećima, osobito onim manjima, omogućiti bolje tržišne prilike, a europski izvoznici mogli bi uštedjeti stotine milijuna eura godišnje”, poručio je hrvatski premijer sa saborske govornice, dodavši kako bi Kanada tim sporazumom ukinula carine u vrijednosti od 400 milijuna eura na robu podrijetlom iz Europske unije, a ta bi brojka na kraju prijelaznih razdoblja narasla do 500 milijuna.
Druga tema rasprave o trgovinskoj politici odnosila se na modernizaciju zaštitnih trgovinskih instrumenata, pri čemu se potvrdila podijeljenost Vijeća.
“Naše stajalište je da pravila EU-a moraju biti transparentnija, predvidljivija i dostupna malim i srednjim poduzetnicima, te brža i učinkovitija u odvraćanju partnera od dampinga i drugih nepoštenih praksi”, naglasio je Plenković.
Spomenuo je kako je na sastanku po prvi puta sudjelovala i nova britanska premijerka Theresa May, te da stoga niti tema o Brexitu nije bila zaobiđena. Pregovori o procesu izlaska najvjerojatnije će nastupiti tek nakon ožujka, rekao je Plenković, istaknuvši da je riječ o izrazito kompleksnom pitanju koje nije samo institucionalno, nego ima i značajne financijske posljedice.
“Proračun EU-a se 80 posto financira od strane 10 gospodarski najjačih članica, među kojima je i Velika Britanija, te će zbog toga i njezin izlazak imati financijske posljedice, ne samo na sedmogodišnjoj, nego i na godišnjoj razini”, kazao je Plenković, dodavši kako EU trenutno vrši reviziju sedmogodišnjeg proračuna u razdoblju od 2014. do 2020. godine.
Zastupnici zadovoljni
Ivan Pernar je izrazio zadovoljstvo time što je premijer brifirao zastupnike o tome što se događa u Europskom vijeću, ali da je primijetio kako Hrvatska samo radi ono što nalaže Vijeće, a od toga ima štete kao što su primjerice ekonomske.
”U Rusiji su navodno krivi za krizu u istočnoj Ukrajini. Po meni je to krivo, jer Krim nije silom zauzet, a u istočnoj Ukrajini nema ruske vojske”, rekao je Pernar te nastavio plejade o Libiji, Afganistanu, Washingtonu, nakon čega mu je Petrov isključio mikrofon.
Plenković mu je odgovorio da ga čudi što hrvatski zastupnik može imati takav stav, naročito s obzirom na naše iskustvo s ratom.
”Da se ovakva retorika primjenjivala na RH onda mi danas ne bi imali 56 ooo kvadratnih kilometara i dio našeg teritorija ne bi bio naš teritorij”, rekao je Plenković te podsjetio Pernara da on ne kreira vanjskopolitičku politiku RH nego predsjednica i Vlada.
Gordan Maras iz SDP-a izrazio je zadovoljstvo time što je Plenković informirao Sabor o tome o čemu se razgovara u Europskom vijeću, a zanimalo ga je je li se možda raspravljalo i o energetskoj politici jer je, kazao je, Hrvatska zainteresirana za to područje.
“Sutra je moguće da naša INA postane samo dispečer MOL-a. Bitno je da tu temu nametente Orbanu i zaštitite tu naše interese. Nije nam svjededno hoće li se u hrvatskim rafinerijama prodavati nafta i molim vas da zaštitie radnike u rafineriji, da se ona ne zatvori”, poručio je Maras premijeru.
Plenković mu je odgovorio da je u kontaktu s kolegama u sisačko moslavačkoj županiji i izrazio je zabrinutost radnika u rafineriji. “Hrvatska će Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske i radnika rafinerije Sisak”, rekao je Plenković.
Nikola Grmoja iz Mosta također je ocijenio pozitivnim to što je premijer izvijestio Sabor o zbivanjima u Europskom vijeću te je kazao da se nada da će i prije ratificiranja sporazuma s Kanadom biti upoznati s tim koje su štete a koje koristi za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.
”U odnosima između Hrvatske i Kanade postoje jasni interesi hrvatskih poduzetnika koji žele imati lakši pristup kanadskom tržištu. Od ovakvog sporazuma hrvatski poduzetnici mogu imati samo”, rekao je Plenković.
U ime kluba SDP-a Joško Klisović rekao je da su izazovi koji se događaju uvjetovali da se sastanci događaju barem dva puta mjesečno, za razliku od dva puta godišnje koliko su se često događali prije.
“Nemojte doživljavati informiranje Sabora o onome što su drugi rekli u Europskom vijeću. Nas zanima što ste vi govorili u naše ime i kako da mi tome damo svoj doprinos”, rekao je Klisović i nastavio:
”EU se nažalost svakim danom suočava sa sve većim neuspjesima i da je u dubokoj krizi. Pasivnost stoga nije opcija”.
Nismo dovoljno čuli o hrvatskim stavovima o važnim pitanjima kao što je sporazum s Kanadom, migracijama, Brexitu… Koji su prioriteti važni u upravljanju migracijama, pita Klisović.
Na koji će se način Hrvatska uključiti u rješavanje problema migracija, s kojim kapacitetima, Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU? – pita Klisović.
”Više nije dovoljno skrivati se iza formulacija da će se sve riješiti suradnjom sa susjednim zemljama”, napomenuo je.
Osvrćući se na sporazum EU s Kanadom rekao je: ”Mislim da je strah od multinacionalki koji će nas pojesti pretjeran”.
Također pita je li neka od europskih agencija koje su do sada djelovale u Britaniji biti premještene u Hrvatsku i da bi premještanje u Hrvatsku bio uspjeh naše Vlade.
U ime kluba SDSS Milorad Pupovac je rekao je kako je izvještavanje premijera o razgovorima Europskog vijeća, najbolji način da se vrati povjerenje u odnosu naše politike prema politikama Europske unije i da se pojačaju ingerencije Sabora prema europskim institucijama.
Što se tiče pitanja migracija, kaže, da se se od 70-ih godina prošlog stoljeća broj izbjeglica povećao s 8 milijuna na 42 milijuna danas. ”Te brojke pokazuju izrazitu nestabilnost današnjega svijeta”, kazao je. Dobar dio kriznih žarišta iz kojih dolaze te izbjeglice se neposredno tiču EU, dodaje.
Kaže da treba jačati elemente koji će smanjiti razlike u politikama članica u tome koliko solidarno trebaju sudjelovati u nošenju s izbjegličkom krizom. ”Odluka o osnivanju europske granične i obalne straže je značajna odluka”, rekao je Pupovac. Bavimo se pitanjima izbjeglicama iz Sirije, a konflikt ima regionalne dimenzije s globalnim akterima i može se proširiti, napominje i kaže premijeru da bi trebao izvijestiti zastupnike o tome s kojim podacima raspolažemo o toj temi.
”Mir u Europi, neće se moći osigurati ukoliko o tome nećemo voditi računa i ako budemo stiješnjeni između geopolitičkih konfrontacija, ukoliko mi kao Europa, nećemo preuzimati što je moguće aktivniju i vizionarskiju ulogu kada je po srijedi riječ o sigurnosti kontinenta”, zaključio je Pupovac.
U ime kluba HDZ Gordan Jandroković osvrnuo se na izložene teme s dnevnog reda Europskog vijeća. Izrazio je podršku svim temama i zaključcima koji su ondje doneseni.
”Sabor se treba aktivnije uključiti u raspravo o formiranju europskih politika”, rekao je Jandroković te pozvao zastupnike da aktivno sujedluju u raspravi o europskim temama, piše Dnevnik.hr.
Sukob Pusić-Pernar
U ime kluba zastupnika HNS-a HSU-a Vesna Pusić kaže da podržava ovu praksu da se Hrvatski sabor izvještava o sastancima Europskog vijeća. “Ako se radi o europskim temama, radi se i o eklatantno hrvatskim temama, u pravom redu zbog našeg geopolitičkog položaja. Ovo nam daje šansu da o tim temama počnemo razgovarati u hrvatskoj javnosti u hrvatskom kontekstu”, rekla je Pusić.
U replici Vesni Pusić, Ivan Pernar iz Živog zida osvrnuo se na slanje oružja u Siriju. ”Kako Turska može biti kriva za izbjegličku krizu? Tko je izvršio invazije na Irak, Libiju, Afganistan? I na kraju krajeva, gospođo Pusić, ako se ne varam, vi ste ti koji ste slali oružje islamistima u Siriju. To ste zaboravili, a krivite Tursku za tu krizu. Mislim da je to u najmanju ruku dvolično”, rekao je Pernar.
Pusić mu je odmah odgovorila kako bi se prvo trebao upoznati s činjenicama, a tek onda raspravljati. ”Izostanak suradnje Turske s EU uzrokovao je, rezultirao ako hoćete, s izbjegličkom krizom”, rekla je Pusić. ”A što se oružja u Siriju tiče, kolega Pernar, odspavajte si malo. Mislim, to nema veze s mozgom”, zaključila je Pusić.
Izvor: Sloboda.hr/Hina/Direktno