Prvi broj novog časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje “Hrvatski jezik”, koji “za sve kojima je stalo do jezične kulture” obrađuje aktualne jezične teme, ali i nedoumice koje se kontinuirano ponavljaju, predstavljen je u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, gdje je postavljena i izložba s izborom hrvatskih pravopisa nastalih u proteklih 375 godina.
Novi znanstveno-popularni časopis “Hrvatski jezik” izlazit će četiri puta godišnje sa znanstveno utemeljenim i aktualnim temama te će uz pristupačan diskurs i cijenu raditi na promicanju jezične kulture u Hrvatskoj, što je i naša zadaća, rekao je Željko Lozić, ravnatelj Instituta i glavni urednik.
Pozvao je jezikoslovce i profesore hrvatskog jezika da im se jave s prilozima ili temama koje bi voljeli čitati, izrazivši nadu da će časopis pridonijeti boljem poznavanju hrvatskog jezika. Poznato je da je pismenost u Hrvatskoj loša na svim razinama, pa bi bilo dobro ponajprije povećati satnicu hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama, a kulturu govorenja, pisanja i čitanja uvesti na visokobrazovne institucije, istaknuo je.
Lana Hudeček, koja je uz Milicu Mihaljević urednica časopisa, ustvrdila je da teme, iako su raznolike, ispunjavaju namjeru uredništva da “na jednostavan, ali pouzdan način” budu dostupne širem broju čitatelja, dok Marina Čubrić, urednica rubrike “Domaća zadaća” očekuje da će časopis mnogima biti zanimljiv s obzirom da je jezik “druga najvažnija stvar, nakon nogometa, a prije politike, o kojoj u Hrvatskoj svatko ima svoje mišljenje”.
Prve stranice časopisa bavit će se nekim aktualnim jezičnim pitanjem, a posebna pozornost posvetit će se funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika te pravopisnim i gramatičkim problemima koji se pojavljuju u pojedinim strukama, terminološkim problemima, jeziku medija, jeziku i nazivlju koje se upotrebljava u školskim udžbenicima i programima. Ovaj put tema su razlike i sličnosti među riječima hidratacija, hidratizacija, hidracija.
Rubrika “Od Mile do Drage” obrađuje antroponimijske teme, osobna imena, prezimena i nadimke, a “U dva klika mišem” teme računalnog informatičkog nazivlja u kojemu se svakodnevno pojavljuju novi nazivi, uglavnom anglizmi, a mnogi od njih ulaze i u opći jezik.
“Domaća zadaća” uključuje sve što je povezano s hrvatskim jezikom u školi i to je jedina rubrika čija urednica nije zaposlenica Instituta, nego profesorica Marina Čubrić iz Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu. Kako se bliži vrijeme mature, u prvom broju ona daje savjete u vezi pisanja školskih eseja, s obzirom da ima dugo iskustvo u sastavljanju ispita i ocjenjivanju školskih eseja na državnoj maturi.
U rubrici “Od A do Ž” govori se o značenju frazema koje čujemo svakodnevno, a često ne znamo ni kako su nastali ni što zapravo znače, primjerice “medvjeđa usluga” i “labuđi pjev”, a u rubrici “Jezik i društvo” govori se o hrvatskome jeziku u društvenome kontekstu s etnolingvističkoga i sociolingvističkoga stajališta. Tu će biti riječi i o jezičnim stereotipima, žargonima, dijalektima, jeziku društvenih mreža.
“Lektorske bilješke” donose odgovore na pitanja i jezične nedoumice lektora, prevoditelja, novinara koji kad naiđu na jezični problem nazovu telefon za jezične savjete Instituta (060 622 226), “Vremeplov” je izbor iz zanimljivih i još uvijek aktualnih tekstova iz povijesti za koji su sada izabrane misli Stjepana Ivšića, urednika časopisa “Hrvatski jezik” koji je izlazio 1938. i 1939., a “Čitaonica” prikazuje nove knjige.
Idućih deset dana u predvorju NSK bit će postavljena prva cjelovita izložba hrvatskih pravopisnih izdanja, od priručnika dubrovačkog dominikanca Rajmunda Džamanjića tiskanog u Veneciji 1639., nastalog zbog poteškoća pri pisanju hrvatskim latiničnim slovima, do Hrvatskog pravopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji, kaže Jozić, zaokružuje šaroliku priču o hrvatskom pravopisanju.
Izloženi su, među ostalim, Hrvatski pravopis iz 1941. priređen na osnovu Minstarstke naredbe o Hrvatskom pravopisu doglavnika Mile Budaka te “Koriensko pisanje” Bratoljuba Klaića iz 1942. te slavni ‘Londonac’ iz 1971. Izložen je i “Telegram” u kojem je na današnji dan 1967. objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Autor: F.Č./tportal
Foto: Wikipedia