Kako HDZ s partnerima misli ostvariti sva ova obećanja i koliko bi to stajalo, za Novu TV Mislav Bago pokušao je doznati od predsjednika HDZ-a, Andreja Plenkovića.
PDV planirate smanjiti za 2 postotna poena, imate li kalkulacije koliko bi se to građanima zadržalo u džepu ili bi se sve zaustavilo kod trgovaca koji ne bi smanjivali cijene?
Naša ideja je u drugoj godini mandata smanjiti aktualnu stopu PDV-a, koju je digla s 23 na 25 posto Kukuriku koalicija, početkom 2018. godine. Nakon toga do kraja mandata bi je spustili na 23 posto. To smanjenje od jednog postotnog boda ukupno iznosi 1,6 milijardi kuna.
Hoće li to ići građanima u džepove ili će trgovci to sebi zadržati?
Mi kanimo u Hrvatskoj kreirati novi gospodarski koncept, novo poslovno ozračje, novu pozitivnu atmosferu i pozitivan duh. Želimo isto tako projicirajući političku stabilnost, što je bio ključni apsket mog političkog programa, zato se ovaj program, zove ‘Vjerodostojno’ jer ja želim da ovaj HDZ bude vjerodostojan i s ljudima i s programima. I to je ono što je ključna poruka hrvatskoj javnosti u ovim izborima.
Hoće li vam to onda biti jedna od prvih točaka ako budete u mogućnosti sastavljati vladu, da upravo taj PDV stavite na usvajanje?
Rekli smo da ćemo to napraviti u drugoj godini mandata, idemo s vrlo jasnim kalkulacijama da do 2020. godine imamo gospodarski rast od 5 posto. Ove godine je gospodarski rast 2,5 posto. Došlo je već do smanjena duga, i aktivnost našeg aktualnog ministra financija su donijele određene rezultate. Mi kanimo podići i kreditni rejting koji je dva puta pio smanjen za vrijeme Kukuriku koalicije.
Ali nije rastao ni za vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića…
Za vrijeme SDP-ove Vlade pao je dva puta. Mi želimo doći do kvalitetnog kreditnog rejtinga, a ne biti u špekulativnom kreditnom rejtingu i na taj način će se smanjiti kamatne stope na naš dug. Smanjenje kamatne stope od samo jedan posto, to je već 3 milijarde kuna više u proračunu. Tu su mogućnosti za povećanje sredstava, ali ključna stvar je gospodarski rast.
Navodite i povećanje neoporezivog dijela plaće na 3.750 kuna, smanjivanje najveće stope poreza na dohodak. Postoji li procjena za koji broj radnika bi se plaće povećali i koji iznos je u pitanju, koliko milijardi?
Naša ideja je da onaj neoporezivi dio koji je sada na 2.600 kuna ode na 3.700 kuna. Točne milijarde vam sada ne mogu reći, ali ono što je ključno – mi ćemo ljudima tako ostaviti veću prosječnu neto plaću nego što je ona sada. Smanjivanje poreza na dohodak sa 40 posto na 36 posto najviše stope je usmjereno na 20.000 kuna što je znatno dizanje praga od ovoga danas, omogućavamo ljudima koji razmišljaju o tome ostati u Hrvatskoj ili otići u EU da imaju razlog i poticaj da ostanu tu. To je dio cjelovite porezne reforme koju rade stručnjaci koja će zaokružiti i rasterećenje naših poduzetnika i povećati prihode naših građana u smislu dohotka.
Za koliko radnika će biti viša plaća ako ovo provedete, ako formirate vladu?
To će biti veća plaća skoro za sve, možda jedan manji dio ljudi će imati eventualno za neznatnih 100 kuna manju plaću.
Planirate i povećanje mirovina od pet posto do kraja mandata, znate li za koliko će umirovljenika biti veće mirovine i koji će to iznosi biti?
Mi prije svega želimo usklađivanje mirovina, takozvanu indeksaciju, to je poznati švicarski model koji prati i rast BDP-a i rast cijena i želimo da prosječna mirovina bude otprilike 60 posto prosječne neto plaće. To je nemoguće u ovom trenutku, ali to je smjer u kojem mi želimo ići i na taj način želimo ostvariti poreznu reformu. Ono što smo govorili – prvi mirovinski stup, drugi mirovinski stup, jedan posto onoga što se danas izdvaja za doprinose iz prvog mirovinskog stupa prebaciti u drugi, na račune građana.
Kolike su tu milijarde u pitanju?
Kalkulacije o milijardama dat će vam moji kolege iz gospodarskog tima, međutim ono što je važno – mi to kanimo kompenzirati vrlo jasno gospodarskim rastom koji je bitan i koji sada ima dobar trend.
Ali možemo li reći koliko će stotina tisuća umirovljenika imati veće mirovine i kolike? To su se vrlo vjerojatno radile projekcije ili simulacije…
Radile su se simulacije, ali u ovom trenutku ne želim licitirati s milijardama kuna. To su vrlo precizni planovi koji idu za tim da prosječne mirovine budu usklađene ili da idu prema 60 posto prosječne plaće. Mi na mirovine izdvajamo 36 milijardi kuna, 20 milijardi je iz doprinosa, 16 milijardi je iz proračuna. To vam je iznos. Mi na ovaj način želimo ostaviti više novca ljudima u drugom stupu, da to mogu koristiti na kvalitetan način, kompenzirati ovaj jedan posto s gospodarskim rastom, s boljim kreditnim rejtingom i s ukupnom gospodarskom aktivnošću.
Sve je to lijepo i mnogi koji će ovo danas slušati, pogotovo umirovljenici, bit će sretni. Ali vi i dalje niste rekli koliko broj umirovljenika će imati veću mirovinu, i koje su to milijarde kuna koje će država praktički sa sebe prebaciti na te interesne skupine.
Sve što izdvajamo za mirovine ide korisnicima, ljudi koji dobivaju svoje mirovine. To je sasvim jasno, a ja vam samo kažem kako ćemo kompenzirati taj jedan posto koji ide iz prvog u drugi stup i na koji način ćemo gospodarskim rastom kreirati situaciju da usklađivanje mirovina bude puno veće nego što je bilo između 2012. i 2015. i da dođe na razinu onoga što bi kroz određeni vremenski period, ne kažem da će to biti do 2020. godine, došli na ideal od 60 posto neto prosječne plaće.
Postoji li neka nepopularna mjera koju mislite da morate kao predsjednik Vlade, ako budete toj situaciji, sprovesti?
Bit će puno nepopularnih mjera. Mi idemo za tim da povećamo gospodarski rast da sve ono što se tiče, primjerice, reforme državne uprave, da ne govorim otkazima, nego da govorim o tome da javna uprava bude kvalitetan servis građanima.
Zašto je političarima uvijek nezgodno reći – da, bit će i otkaza za one koji su neradnici?
Naše radno zakonodavstvo je vrlo jasno što se toga tiče. Imate model flex sigurnosti koji je nastao u skandinavskim zemljama gdje je konjkutura na tržištu rada takva da je puno lakše naći novi posao, a puno teže na jugu Europe kad ostanete bez posla, naći drugi. Dakle to jedan klasični model.
Kojeg ste modela vi pobornik? Jučer je Božo Petrov rekao da je on i za lakše zapošljavanje i za lakše otpuštanje.
To je otprilike model flex sigurnosti. Mi želimo sigurnost rada, ali isto tako želimo pomoći poslodavcima da lakše zapošljavaju, da ih rasteretimo kada je riječ o davanjima i da im omogućimo kvalitetnije poslovanje, a isto tako i da prosječna plaća, ono što ljudima ostane u novčaniku, bude više. To je ono što je ključ i bit našega programa.
A otpuštanje je zadnja linija?
Ako postoje slučajevi onih koji ne ispunjavaju svoje radne obveze, ako su prekršili zakon, naravno da oni mogu doživjeti otpust i to je ono što je danas bitno. Ono što ja želim reći – mi cijenimo ljude koji rade u državnoj upravi bez obzira o kom segmentu javne uprave, na nacionalnoj ili županijskoj ili lokalnoj razini. Ali da učinkovitost rada javne uprave mora biti puno veća nego što je danas. Da budu uslužni i građanima i poduzetnicima i stranim ulagačima.
Jedno pitanje koje se nameće zadnjih dana, nije samo ekonomsko i političko, branitelji su danas razgovarali sa Zoranom Milanovićem o problematici odnosa sa Srbijom. On im je zapravo poručio da Srbija treba ukinuti sporni zakon ili Hrvatska može donijeti sličan. Kako se vama čini da ideja?
Ma gledajte, Zoran Milanović je bio premijer od 2012. do 2015. Dakle ja sam lobirao kao europski zastupnik za rezoluciju o Srbiju u Europskom parlamentu kako bi Srbija ukinula taj zakon. Što je Srbija napravila? Srbija je proširila regionalnu hibridnu jurisdikciju. To nije univerzalna nadležnost. Dali su ovlasti svojim sucima, svojim državnim odvjetnicima da gone hrvatske državljane za zločine na hrvatskom teritoriju protiv hrvatskih državljana nađi. Mi kao članica EU ne dopuštamo tako nešto.
Znači, samo ne vjerujete Zoranu Milanoviću?
Zoran Milanović na ovoj temi nema nikakvu vjerodostojnost. Niti nam je pomogao, niti se angažirao. Mi smo bili ti koji smo uvrstili u pregovaračka stajališta s EU u poglavlju 23 sve ključne teme koje su rezidualne nakon vremena velikosrpske Miloševićeve agresije na Hrvatsku. I iskoristit ćemo proces pregovora Srbije o pristupanju EU da se ta pitanja riješe, da zaštitimo dignitet hrvatskih branitelja i osiguramo njima pravnu sigurnost.
Biste li zabranili pobačaj?
Stav HDZ-a je jasan – za nas život počinje od začeća, želimo zaštititi dostojanstvo života i naravno da želimo sa svim mjerama koje imamo pomoći onim mladim majkama, ili drugima koji se nađu situaciji, da do toga ne dođe. Zakonska regulativa je pozitivna onakva kakva je.
Nakon izbora će se morati slagati postizborne koalicije, rekli ste da velika koalicija sad nije na dnevnom redu. Što se mora dogoditi da bi ona bila na dnevnom redu?
Ponovno kažem da velika koalicija nije na dnevnom redu. Postoji jedan val špekulacija, vidim ovdje i komentare drugih političara koji govore o nekakvom spoju HDZ-a i SDP-a – to ne dolazi u obzir. Ja sam vrlo jasno rekao – HDZ sa kvalitetnim programom, sa kvalitetnim ljudima ide na pobjedu u ovom trenutku na ovim izborima. Mi ćemo koalicije sklapati s onim strankama koje će biti podudarne i programski i svjetonazorski. To u ovom trenutku nije SDP.
A tko vam se čini da bi se mogao podudarati? Je li to Most, Bandić?
Što se mene tiče, ja sam to ponovio danas, ja ne osjećam nikakvu osobnu odgovornost za nesporazum između HDZ, odnosno bivšeg vodstva HDZ-a i Mosta. Držim otvorena vrata za suradnju s Mostom, držim otvorena vrata i za suradnju sa gradonačelnikom Zagreba gospodinom Milanom Bandićem.
Božo Petrov kaže da ne može Plenković da je on samo ‘nova glava na starom HDZ-u’.
Pa to nije točno. Ja sam danas točno mjesec dana predsjednik HDZ-a. Pogledajte liste HDZ-a, pogledajte program HDZ-a, pogledajte ljude koji su na čelnim mjestima, pogledajte poteze koje radimo, pogledajte kako smo smirili tenzije u društvu, kako više nema Milanovićeve ‘mi ili oni’, kako postoji kultura dijaloga i snošljivosti, kako su se već odvila u krajnjoj liniji i sučeljavanja koja troje mojih prethodnika nije bilo u stanju organizirati u desetak godina. I pogledajte kako HDZ, i ja kao njegov predsjednik, neću dopustiti bilo kakvo ucjene. Ne dolazi u obzir da, hoće li to biti čelnik Mosta ili bilo tko drugi, bira HDZ-u tko će biti HDZ-u kandidat za predsjednika Vlade. Europska je praksa i hrvatska, da najjača stranka koja formira postizbornu koaliciju daje predsjednika Vlade. To je pozicija od koje ja neću odstupiti, a odstupio je gospodin Milanović, a vidjeli ste kako je eksperiment s gospodinom Oreškovićem završio.
Znači nećete pristati na ultimatum Bože Petrova da on bude premijer?
Ničiji ultimatum neću prihvati.
Suradnja s Bandićem bi vam bila prihvatljiva bez obzira na optužnice i istrage koje se vode protiv njega?
Ono što sam ja rekao neki dan, kada se inzistira na tim temama, ja poštujem, kao pravnik, jedno od temeljnih načela našeg kaznenog prava, to je presumpcija nevinosti, dakle ono što je suprotno se treba dokazati. One liste koje prijeđu prag, a budu nama svjetonazorski programski bliske doći će u obzir za suradnju poslije izbora, a tu uključujem i predstavnike nacionalnih manjina.
Jeste li razgovarali s čelnicima SDSS-a?
Ne, u zadnje vrijeme ne, ali imam vrlo otvoren dijalog, s gospodinom Pupovcem sam surađivao i dok je bio promatrač u Europskom parlamentu sjedio u istom odboru za proračun.
I mogao bi biti u vašoj vladi?
Što se tiče mjesta u Vladi, o tome ne bih u o ovom trenutku govorio. Da bismo mogli razgovarati o postizbornoj suradnji – da.
Milijan Brkić?
Milijan Brkić je zamjenik predsjednika HDZ-a i svojevoljno je prihvatio biti na 14. mjesto u svojoj izbornoj jedinici.
A ministar?
O ministrima ćemo govoriti kad dobijemo izbore.
Mjesec dana ste na dužnosti čelnika stranke, jeste li se u tom vremenu čuli s Tomislavom Karamarkom?
Ne.
Ni nemate namjeru?
Ako bude prilike vrlo rado, za sada pravo da vam kažem, nisam imao niti vremena.
Izvor: Sloboda.hr/Dnevnik.hr
Foto: Snimka zaslona