Nakon HSP AS-a i HČSP-a, koji su zajedničku potporu Kolindi Grabar-Kitarović dali i prije prvog kruga predsjedničkih izbora, Grabar-Kitarović dobila je potporu i Hrvatske stranke prava (HSP) Daniela Srba.
Time je HDZ-ova kandidatkinja dobila potporu svih pravaških opcija, što se dogodilo čak ni u teškom ratnom razdoblju.
Predsjednik HSP-a Daniel Srb pozvao je u subotu članove stranke i njihove simpatizere da izađu na drugi krug predsjedničkih izbora i glasuju za predsjedničku kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar-Kitarović
Predsjednik HSP-a je u izjavi novinarima nakon sastanka s Grabar-Kitarović istaknuo da je njegova stranka nezadovoljna dosadašnjom hrvatskom vanjskom politikom, ali i politikom obrane i nacionalne sigurnosti.
“Hrvatska je vanjska politika posljednjih godina bila previše regionalno orijentirana, a pri tome nije došlo do poboljšanja položaja Hrvata u BiH i Vojvodini”, rekao je Srb ističući kako očekuje da će se promijeniti i to i pitanja vezana uz obrambeno-sigurnosni sustav.
>>> Kolindu podupire i HČSP: Hrvatska ne može podnijeti još pet godina Ive Josipovića
“Od Grabar-Kitarović dobili smo uvjeravanja da će se to mijenjati i to je ono što HSP podržava”, istaknuo je predsjednik HSP-a Daniel Srb.
Zahvalivši HSP-u i njegovu predsjedniku na potpori, Grabar-Kitarović je rekla kako joj je cilj ujedinjenje zemlje i prestanak podjela da bi se našla rješenja za sadašnju duboku gospodarsko-socijalnu krizu u zemlji.
S predsjednikom HSP-a Danielom Srbom složila se da je sadašnja hrvatska vanjska politika loša i loše definirana, pogotovo kada se radi o odnosu prema susjednim državama.
“Tu se moramo puno čvršće zalagati za prava Hrvata i inzistirati da ona budu jednaka kao i prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a posebno ću se zalagati za položaj i konstitutivnu jednakopravnost Hrvata u BiH”, poručila kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu Kolinda Grabar-Kitarović.
Na pitanje vezano uz njegov prijedlog da se, nakon povratka Vojislava Šešelja iz Haaga u Srbiju, vojno utvrdi granica prema Srbiji, predsjednik HSP-a odgovorio je kako smatra da Hrvatska vojska, koje sada nakon mirne reintegracije nema u Baranji, treba biti prisutna i u tom području te na određeni način pružiti potporu i sigurnost tamošnjem stanovništvu.
“Imao sam tada, u tom osjetljivom političkom trenutku, od predsjednika Republike očekivanje da će sazvati tijela zadužena za sustav obrane i nacionalne sigurnosti i dati određene zapovijedi kako Šešelj svoje djelovanje ne bi proširio na Hrvatsku”, kazao je Srb pojašnjavajući svoj tadašnji prijedlog.
Grabar-Kitarović je novinarima odgovorila da će, kada postane predsjednica, odmah početi rješavati sva otvorena pitanja sa susjednim državama, uključujući i pitanje granica. Podsjetila je kako je tada osim Šešelja koji je zveckao oružjem i propagirao velikosrpsku retoriku i Srbija održala s ruskom vojskom i zračnim snagama vojne vježbe blizu granice s Hrvatskom.
Na dodatno pitanje hoće li kao predsjednica poslati vojsku na granicu prema Srbiji, odgovorila je da će se vojska raspoređivati kada i kako to bude potrebno.
“U ovom trenutku je s Srbijom potrebno razgovarati i definirati granicu. Mi smo članica NATO-a, a Srbija Partnerstva za mir i nitko od nas ne želi izazivati nikakve incidente, ali prije svega štitit ću hrvatske nacionalne interese”, poručila je kandidatkinja za hrvatsku predsjednicu HDZ-a i koalicijskih partnera Kolinda Grabar-Kitarović.