Početkom iduće godine vaša štednja u banci ući će u porezne škare, koje će vam svake godine odrezati 12 posto od pripadajućih kamata. Možda se na prvi pogled ne čini puno, ali kada se uzme u obzir i činjenica da su kamatne stope na rekordno niskim razinama, možda je vrijeme da se zapitate postoji li neki bolji način za oplođivanje vašeg teško zarađenog novca.
Prema istraživanju portala MojPosao, 27 posto štediša spremno je zbog uvođenja poreza na kamate napustiti bankovnu štednju i potražiti bolje utočište za svoj novac. Ako ste i vi skloni drugim opcijama, pogledajte što se nudi na hrvatskom financijskom tržištu, uzimajući u obzir sigurnost, visinu prinosa i porezni tretman.
Krenut ćemo od opcija namijenjenih onima koje zanima dugotrajnija štednja za ‘stare dane’, uz visoku sigurnost ulaganja. Neoporezive mogućnosti koje vode u tom smjeru su životno osiguranje i dobrovoljna mirovinska štednja.
SIGURNE OPCIJE ZA BOLJU STAROST
Mješovito životno osiguranje je kombinirani tip ulaganja koji je istovremeno i osiguranje i štednja. Ako doživite ugovoreno trajanje osiguranja, osiguravatelj vam isplaćuje osigurani iznos uvećan za pripisanu dobit. U slučaju smrti vašim nasljednicima je zagarantiran osigurani iznos, uključujući do tada pripisanu dobit. Životno osiguranje se ugovora na rok od nAJmanje 10 godina, a osigurana svota zaštićena je valutnom klauzulom.
Ostvareni prinosi na premiju životnog osiguranja u pravilu su niži nego kod drugih oblika štednje, što je razumljivo s obzirom na to da se u slučaju smrti isplaćuje puna osigurana svota.
Ako prilikom uplate premije nije korištena porezna olakšica, primitak od osiguranja nije oporeziv. Ako je, pak, korištena, tada se na utvrđenu osnovicu plaća porez po stopi od 12 posto plus odgovarajući prirez. Uvjete osiguravajućih kuća za životnog osiguranja možete usporediti ovdje.
Dobrovoljna mirovinska štednja (III mirovinski stup) trenutno je jedini oblik ulaganja koji država aktivno potiče. Ako se odlučite za neki od dobrovoljnih mirovinskih fondova, idealna varijanta je uplata 5.000 kuna godišnje, iznos na koji dobivate državni poticaj od 15 posto, odnosno 750 kuna godišnje.
>>> 3 MILIJARDERA I 250 MILIJUNAŠA: Ovo je popis 50 najbogatijih ljudi u Hrvatskoj!
Ulaganjem prikupljenih sredstava, fond ostvaruje prinose koji se tijekom razdoblja štednje dodaju na vaš račun. Kada se uključe državni poticaji, ostvareni prinosi u mirovinskim fondovima i dosad su bili znatno viši u odnosu na one koji su se mogli dobiti na štednju u bankama, a nakon uvođenja poreza na kamate, razlika bi mogla biti još veća.
Ukupno ušteđeni iznos mirovinske štednje na raspolaganju vam je nakon navršene 50. godine života i to tako da manji dio možete podići u gotovini, a veći dio u obliku mjesečne mirovinske rente. Ovisno o mirovinskom programu, rentna štednja može biti nasljedna, a porezni tretman isti je kao kod životnog osiguranja.
Stambena štednja vezana je uz mogućnost podizanja povoljnog stambenog kredita. Taj oblik štednje bio je znatno atraktivniji dok je uključivao državne poticaje. Međutim, država je do daljnjeg ‘zavrnula pipu’ pa su prinosi na stambenu štednju znatno oslabili. Ipak, još uvijek su neoporezivi, za razliku od onih u bankama.
BIJEG U ZONU VEĆEG RIZIKA
Ako ste spremni preuzeti veći rizik, koji podrazumijeva mogućnost veće zarade, ali i potencijalnih gubitaka, pravi izbor je ulaganje u dionice. Iako je hrvatsko dioničko tržište već godinama na niskim razinama, povremeno se javljaju dobre prilike za zaradu. U posljednjih nekoliko godina to su, primjerice, bile dionice turističkih kompanija.
Nedavno je Reuters najavio bolja vremena za hrvatsko dioničko tržište. Prema očekivanjima analitičara tog medija, od burzi u jugoistočnoj Europi Zagrebačka i Bukureštanska burza imaju najbolje perspektive za rast u narednom razdoblju.
Kao potencijalni ulagač u dionice morate odlučiti hoćete li zauzeti aktivan ili pasivan pristup ulaganju. Za aktivno sudjelovanje na burzi važno je biti dobro upućen u principe investiranja, imati razvijene analitičke sposobnosti, kontinuirano pratiti trendove te pravovremeno donositi odluke. Samostalni ulazak u dioničarske vode preporučuje se samo ako čvrsto vjerujete u svoje sposobnosti i spremni ste odvojiti dovoljno vremena za analizu i upravljanje vlastitim portfeljem.
>>> Rimac: Plaće u mojoj firmi su preko 10.000 kn neto
Ako, pak, više vjerujete profesionalcima, prepustit ćete odluke investicijskom savjetniku tako da sklopite ugovor o upravljanju portfeljem.
U dionice i različite druge vrijednosne papire možete ulagati i posredno kroz investicijske fondove. U tom slučaju, s drugim ulagačima plasirate novac u odabrani fond kojim upravljaju profesionalni fond menadžeri.
Glavni cilj investicijskih savjetnika i fond menadžera je svojim investitorima ostvariti maksimalni prinos, uz prihvatljivi stupanj rizika. Više o ulaganju u investicijske fondove pogledajte ovdje.
Kada je riječ o oporezivanju, ulaganja u dionice podliježu porezu na dividendu (12 posto plus prirez), ali se na zaradu ostvarenu trgovanjem dionicama (kapitalna dobit) kao i na prinos koji ostvari mirovinski fond, ne plaća porez.
Jedna od tradicionalnih mogućnosti očuvanja vrijednosti novca je ulaganje u zlato i druge plemenite metale. U zlato možete ulagati u fizičkom obliku (kovanice, zlatne poluge) ili posredno, kupovinom vrijednosnih papira vezanih uz vrijednost zlata.
Zagovornici ulaganja u zlatno smatraju da je taj plemeniti metal najbolje sredstvo očuvanja vrijednosti kroz duže vrijeme. Ipak, trebate voditi računa da se na zlatu može izgubiti jer njegova cijena na svjetskim tržištima bilježi velike oscilacije.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju ukinuta je carina i PDV na kupnju investicijskog zlata, a ne naplaćuje se ni porez na kapitalnu dobit ostvarenu na ulaganju u zlato. Više o mogućnostima ulaganja u zlato i druge plemenite metale pogledajte ovdje.