Ruski predsjednik Vladimir Putin opozvao je u utorak dekret iz 2012. koji je djelomično podupirao suverenitet Moldavije u rješavanju budućnosti Pridnjestrovlja – separatističke regije koja graniči s Ukrajinom i u kojoj Rusija drži trupe.
Dekret, koji je uključivao komponentu Moldavije, ocrtao je rusku vanjsku politiku prije 11 godina koja je pretpostavljala bliže odnose Moskve s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama.
Naredba kojom se poništava dokument iz 2012. objavljena je na web stranici Kremlja i navodi da je odluka donesena kako bi se “osigurali nacionalni interesi Rusije u vezi s dubokim promjenama koje se događaju u međunarodnim odnosima”.
To je dio niza protuzapadnih poteza koje je Putin najavio u utorak.
Moldavski predsjednik zajedničke kontrolne komisije u sigurnosnoj zoni oko Pridnjestrovlja Alexandru Flenchea rekao je da otkazivanje ne znači da Putin napušta pojam moldavskog suvereniteta.
“Ukaz je politički dokument koji provodi koncept vanjske politike Rusije”, rekao je Flenchea za Publika-TV. “Moldavija i Rusija imaju temeljni politički sporazum koji predviđa međusobno poštivanje teritorijalnog integriteta naših zemalja.”
Kremlj je priopćio da su odnosi Rusije s Moldavijom, koja je prošli tjedan odobrila novog prozapadnog premijera koji je obećao da će nastojati pridružiti se EU, vrlo napeti. Optužio je Moldaviju za provođenje antiruske agende.
Uklještenu između Rumunjske i Ukrajine, Moldaviju, jednu od najsiromašnijih nacija u Europi, od 2020. predvodi predsjednica Maia Sandu uz snažnu potporu SAD-a i Europske unije. Američki predsjednik Joe Biden susreo ju je u utorak u Poljskoj i potvrdio svoju potporu.
Dekretom iz 2012. Rusija se obvezuje na traženje načina za rješavanje separatističkog pitanja “na temelju poštivanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i neutralnog statusa Republike Moldavije u određivanju posebnog statusa Pridnjestrovlja”.
Ruski govornici Pridnjestrovlja odvojili su se od Moldavije 1990. godine, godinu dana prije raspada Sovjetskog Saveza, zbog straha da će se Moldavija spojiti s Rumunjskom, čiji jezik i kulturu uglavnom dijeli.
Kratki rat suočio je novonastalu neovisnu Moldaviju sa separatistima 1992. Ali praktički nije bilo nasilja u proteklih 30 godina, s ruskim “mirotvorcima” koji su još uvijek raspoređeni na malenom komadiću zemlje, koji nema međunarodno priznanje.
Ministarstvo vanjskih poslova Moldavije priopćilo je da će “pažljivo proučiti” dokument.
Iz Rusije neki dan poručili da su odnosi s Moldavijom jako napeti
Kremlj je u ponedjeljak rekao da su odnosi Rusije s Moldavijom veoma napeti i optužio je moldavske vođe da provode proturusku agendu, tjedan dana nakon što je Kišinjev objavio da je spriječio ruski pokušaj državnog udara.
Moldavski parlament je prošlog tjedna izglasao novu prozapadnu vladu nakon što su članovi prethodne masovno podnijeli ostavke nakon više mjeseci političkih i gospodarskih skandala.
Nova vlada pod vodstvom premijera Dorina Receana obećala je provoditi proeuropske politike i pozvala je na demilitarizaciju Pridnjestrovlja, proruske separatističke pokrajine koja graniči s Ukrajinom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je u ponedjeljak rekao da Rusija postupa “odgovorno” u pogledu mirovnih snaga koje je rasporedila u separatističkoj pokrajini i upozorio je Moldaviju da dodatno ne pogoršava situaciju.
“Naši odnosi s Moldavijom su već jako napeti. Vodstvo se uvijek usredotočuje na sve proturusko, zapadaju u proturusku histeriju”, rekao je novinarima Peskov.
Moldavska predsjednica Maia Sandu i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij su ranije ovog mjeseca rekli da obavještajni podaci pokazuju da Rusija planira državni udar kako bi “svrgnula” vlast u Moldaviji i izazvala kaos u bivšoj sovjetskog republici.
Rusija je porekla te tvrdnje, no Moskvu je razljutila mogućnost da se Moldavija, koja je smještena između Ukrajine i članice NATO saveza Rumunjske, pridruži Europskoj uniji.
Izvor: Sloboda.hr/Hina
foto: EPA/DUMITRU DORU