U Njemačku je iz Hrvatske 2016. godine doselilo ukupno 55.970 osoba, a istodobno se iz Njemačke odselilo 22.010 hrvatskih državljana, tako da je krajem 2016. u Njemačkoj živjelo 332.605 građana RH, objavio je u utorak Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. Porazne je podatke za portal Direktno.hr komentirao hrvatski demograf Stjepan Šterc.
Šterc kaže kako je navedene podatke dobio prije nekih tjedan dana. Potvrda je to onoga što smo, dodaje, “znali i govorili, a svi su vrtjeli glavom da ‘to nije tako'”.
“Najgore od svega je što nema apsolutno nikakve reakcije, nisam pročitao ni jednu izjavu hrvatskog političara oko toga. To me iznenađuje. Iznenađuje me što ta problematika, koja apsolutno opterećuje hrvatsku budućnost, ne ostavlja nikakvog traga na politički sustav”.
Nema izjave ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, premijera, predsjednika Sabora, bilo kojeg drugog ministra, dakle ništa, ističe Šterc u razgovoru za Direktno.
“Totalni muk i šutnja! To je najgore od svega! Ignoriraju. Na koncu, u sedam točaka nove stabilnosti, HDZ i HNS upravo su tu problematiku stavili na treće mjesto. HDZ-ov je program također to imao na trećem mjestu od pet točaka. Ja sam navodno trebao biti savjetnik premijera, on sve zna o tome, jer smo izravno razgovarali, pisao sam mu program. Ali ono što baš iznenađuje – nema reakcije!”, kazao je demograf Šterc.
Njegov je zaključak, kaže, kako to što nitko ne reagira nije slučajno.
“Je li to možda dobrodošao proces, jer on pokazuje pad nezaposlenosti, porast gospodarske aktivnosti? Gleda se po glavi stanovnika, kojih je sve manje pa su socijalni pokazatelji sve ‘bolji’. Zapravo, ovaj egzodus ili nestanak Hrvatske je prilog stabilizaciji?”, upitao je Šterc.
‘Svi znaju za problem, a nitko ništa’
“To je posljedica svih vlasti! Dvije se godine oni dogovaraju, pregovaraju, udružuju, ne znam ni ja što. U te dvije godine nama je nestalo, vrlo vjerojatno, od 220-250.000 ljudi, ako se uključi u to prirodni pad. Prirodni pad je, na razini od dvije godine, negdje oko 40 tisuća ljudi. Pazite, prirodni pad! Znate što to znači kad vam ih toliko više umre, nego što se rodi! Plus još ovo što imate silinu iseljavanja! I ništa! Ljudi mi šalju izvorne podatke iz tih zemalja – pa je li to problem narediti Državnom zavodu za statistiku i reći – ‘uđi u bazu svih statistika od Njemačke do Irske i vidi koliko su oni registrirali građana iz Hrvatske u svojoj zemlji pa to objavi u nekakvoj statističkoj publikaciji’. Ali, to se ne čini!”, rekao je Šterc.
Njegova je studentica, govori nam Šterc, za potrebe diplomskog rada na tu temu, anketirala oko dvije i pol tisuće mladih u Hrvatskoj, putem Facebooka.
“Pokazalo se, prema odgovorima mladih, da najveći razlog iseljavanja postaje nesigurnost u hrvatsko društvo, a u najnovije vrijeme i blokiranost građana”.
Ranije su razlozi bili nezaposlenost i financijski problemi.
“Blokirate vlastite građane, blokirate njihove živote i oni donose odluku o napuštanju zemlje. Otvaraju račune u drugoj zemlji i počinju novi život. Nevjerojatno je da imamo 20 ministarstava i da nitko nema hrabrosti reći: ‘Ok, sada ću to presjeći!’. U jedan dan su, pazite, riješili na Trgovačkom sudu zaustavljanje ovrha nad Agrokorom, a građani ih ne zanimaju!”, kazao je Šterc.
Šterc: ‘Je li to pražnjenje Hrvatske ciljano, planski?’
“Je li to pražnjenje Hrvatske ciljano, planski? Moram priznati, ni jednu izjavu naših političara o tome nisam čuo. Čak i protestiraju protiv mene, jer ja malo radikalnije u toj priči postavljam stvari”, govori Šterc.
Vjeruje kako je broj iseljenih i do 20 posto veći.
“Ne javljaju se meni samo ‘obični ljudi’. Meni se javljaju i naši znanstvenici, koji su u tim zemljama i oni govore o tome, prilažu neke podatke, posebne neke pokazatelje. Ovo je samo Njemačka, a gdje je Austrija, Irska, skandinavske zemlje, Kanada, Australija, gdje je SAD? Naši kreću u svim smjerovima! Tako da ta brojka, vrlo vjerojatno, prelazi 80 tisuća godišnje i dodajte tome nekih 20 tisuća prirodnog pada, dakle, imate negdje između 90-100.000 nestanka ljudi, što ‘gore’, što prema van iz Hrvatske. Godišnje! Što to nekoga ne zabrine? Pa to je nevjerojatno, čovjek to ne može pojmiti!”, istaknuo je Stjepan Šterc.
Ključni razlog iseljavanja – nesigurnost u hrvatsku budućnost
“Osim nesigurnosti u hrvatsku budućnost, tu su i građani koje je vlastiti državni sustav blokirao, ovršio, zatvorio, da tako kažem, sputao u bilo kakvim aktivnostima. Sada, recimo, imate tih 330.000 puta tri člana obitelji – imate skoro milijun ljudi koji su izvan aktivnosti u državi. Oni se ne mogu baviti nikakvim dodatnim aktivnostima, jer ne mogu realizirati ugovore niti ugovore o djelu niti dodatne poslove da bi, između ostalog, počeli vraćati dugove. Vi ste, u ime jednog sustava koji uzima, kontrolira, blokirali vlastite građane i svezali im ruke. A to inače ne čini apsolutno niti jedna zemlja u Europi. Državna Fina to čini u ime privatnih odnosa, dakle građana i privatne banke”, objašnjava Šterc.
Procjena je, podsjeća, kako je do 2011. godine, kada još nismo bili u Europskoj uniji, ukupno iz BiH i Hrvatske nestalo 600.000 ljudi!
“To su sve praktički Hrvati, jer računamo na hrvatsku populaciju u BiH. A svi će se na to ‘vaditi’, govoriti to je ‘normalni proces’, ‘to se događa’. Ok, to je normalni proces. Imamo li mi europarlamentarne zastupnike? Imamo! Pa zašto ne postave u Europskom parlamentu pitanje tržišta rada? Što je tržište? Tržište je zapravo ponuda i potražnja. Pa onda plati! Dakle, ti dohvaćaš radnu, obrazovanu snagu iz zemalja koje su inače niže gospodarske razine i to besplatno. Kakvo je to tržište? To je uzimanje, to nije nikakvo tržište! I umjesto da mi postavimo pitanje nadoknade za visokoobrazovanu populaciju koja dolazi na tržište rada, mi koji smo populacijski najmanja zemlja od tih svih zemalja iz kojih ljudi iseljavaju, mi ne činimo ništa. Ili smo mi zbog toga ušli u Europsku uniju, da oni popune svoj radni kontejner?”, zaključio je demograf Stjepan Šterc u razgovoru za Direktno.
Izvor: Sloboda.hr/Direktno.hr