Foto: dnevnik.hr
Iako je član HDZ-ovog ‘vijeća mudraca’, a s premijerom Plenkovićem pregovara o mogućoj suradnji, demograf dr. sc. Stjepan Šterc potpuno je pesimističan i skeptičan prema ozbiljnosti namjere ove Vlade da se uhvati u koštac sa katastrofalnim demografskim trendovima. Premijer Plenković, ocijenio je Šterc na chatu Barometra Večernjeg lista, problem demografije tretira na razini retorike, nema tu ozbiljne želje i namjere da se nešto doista poduzme. Dokaz je i trpanje najvažnije hrvatske problematike u Ministarstvo socijale što je ‘pro forma’ potez od kojeg neće biti nikakve koristi, a Hrvatsku čeka daljnje izumiranje, eskaliranje svih negativnih trendova i konačno, kolaps svih sustava u državi…
G. Šterc, mediji su nagađali da biste Vi mogli postati ministar demografije, a nakon toga da ćete biti premijerov savjetnik. Razgovarali ste s premijerom, kakav je dogovor?
– Razgovor kao i svaki drugi. Ništa posebno, osim što sam po stoti put naglasio važnost problematike. Ništa nismo dogovorili i mislim da je demografska problematika i opstanak Hrvatske ponovo u drugom planu.
Po čemu ste to zaključili?
– Vrlo jednostavno, postavljanjem prevažne problematike za hrvatsku budućnost u socijalni okvir.
Smatrate da je trebalo osnovati posebno ministarstvo?
– Ili ministarstvo ili posebni ured pri Vladi, jer ovamožda i najvažnija problematika u državitreba imati i takvu organizacijsku razinu, a ne da je postavljaju usput i reda radi.
Je li Vam Plenković nudio mjesto ministra?
– Ne, nema HDZ za to hrabrosti, za osobe koje ne kleče i imaju stav.
Ali ćete mu biti savjetnik?
– Nije konačno dogovoreno, ali ako i bude kakve suradnje, i dalje ću ostati na fakultetu.
Ne želite biti formalni savjetnik ili to ni nije ‘na stolu’?
– Ništa formalno nije niti bilo, kako kažete, ‘na stolu’.
Pa kako, temeljem razgovora s premijerom, procjenjujete njegovo shvaćanje ozbiljnosti situacije? Je li ono samo deklarativno ili doista želi nešto konkretno poduzeti?
– Sve je samo na razini retorike, iako je demografska problematika bila jedna od temeljnih tema programa.
Kako Vam je objasnio odluku da se demografija stavi uz socijalu?
– Kratkoćom vremena u dogovorima i pregovorima.
Što mislite o ministrici Nadi Murganić? Je li vođenje doma za starije dovoljno jaka referenca za čelno mjesto ovako jednog velikog ministarstva?
– Naravno da nije, i kroz to se ponovo pokazuje i dokazuje kako su važne samo stranačke pozicije i preko njih upravljanje državom. Ostali kriteriji ne postoje.
Čini se da ste potpuno skeptični i ne vjerujete u ozbiljnu nakanu Vlade da se sustavno uhvati u koštac s demografskom katastrofom?
– Ne vjerujem im jer predugo sam s njima i predugo upozoravam na ono što će nas dočekati. Osim toga, ja sam im pisao demografski program, držao predavanja na klauzurama, bio u izbornim stožerima i gospoda sve znaju, samo trebaju donositi odluke.
Zašto ne slušaju Vaše prijedloge, u čemu je problem? Zar je nekome u interesu da ostanemo bez mirovina i da sustav potpuno krahira?
– Nakon 25 godina, koliko tupimo o tome, više mi se ništa ne čini slučajnim.
Što bi to značilo?
– To bi značilo kako se namjerno ne želi ući u tu problematiku, iako su svi nastupi premijera i Predsjednice potvrđivali važnost problematike. Izvolite gospodo, Hrvatska nestaje, a vi njome upravljate.
Pa ipak ćete savjetovati premijera? Čemu to ako ne vjerujete da će Vas slušati?
– Savjeti mogu biti sadržani i u ovakvoj komunikaciji, ako se želi razumjeti i uvažiti značaj savjetnika i njegovih znanstvenih stavova.
Izjavili ste da naši političari razumiju da je demografska problematika temelj gospodarstva, no da ne žele ništa poduzeti. To se odnosi i na Plenkovića? Zašto je tako?
– Naravno da se odnosi na sve. Meni je to potpuno nerazumljivo, ali predugo sam slušao gospodarske eskperte oko HDZ-a i Predsjednice, čija je jedina mantra bila ‘zaposlimo Hrvatsku’, a dok oni to učine, mladi će nas napustiti.
Nedavno ste upozorili da za pet godina, nastavi li se ovako, nećemo imati za mirovine. Možemo li izbjeći taj scenarij? Što Vlada mora poduzeti da se to ne dogodi?
– Ima i gorih stvari od toga, a scenarij se gotovo ne može izbjeći uz ovakve trendove i pokazatelje. Mora se jasno i čvrsto reći kako je to strateško pitanje hrvatskog razvoja i opstanka.
Vlada je demografiju i navela kao jedan od temeljnih ciljeva. No, što konkretno treba napraviti? Navedite nam nekoliko najhitnijih mjera koje bi dale rezultate?
– Izvući demografiju iz socijalnog okvira, priključiti novom uredu iseljeništvo, uvesti sigurnost majki na radnom mjestu, uvesti puni porodiljni, osigurati istu plaću za vrijeme porodiljnog, nezaposlenim majkama dati prosječnu plaću, uvesti institut majke odgojiteljice (ili oca odgojitelja), preusmjeriti kroz programe mlado i obrazovano stanovništvo u izvangradske prostore… No, kada to nije u temelju gospodarskog razvitka, onda se ništa ne može napraviti. Imamo primjera u Irskoj, Izraelu, Islandu, alpskim zemljama, itd…No, za sve ovo je potrebna Vlada koja ima strateški cilj.
Odakle bi namaknuli novac za sve to? Postoje li procjene, koliko bi koštale nužne mjere za spas demografije?
– Strateška pitanja ne mjere se cijenom, jer je u pitanju razvoj i opstanak. Sve skupa bi koštalo 3-4 posto proračuna. Što se može namaknuti preispitivanjem agencija, instituta i institucija, poticaja za poljoprivredu, financiranja programa i projekata koji nisu u interesu RH, brojnih udruga… Pritom želim reći da nisam protiv udruga za zbrinjavanje životinja, npr., jer su osobe koje to čine moji heroji…
Tisuću eura po bebi – efekti?
– Predizborna mjera ad hoc izrečena bez konzultacija sa strukom. Uvijek je dobrodošla, ali nije sustavna.
Kada ste spomenuli da nije slučajno što se ništa ne poduzima glede iseljavanja… Radi li se možda u interesu nekog drugog?
– Izravno se ne radi za nikoga.
Evo primjer Njemačke, kojoj je nasušno potrebno medicinsko osoblje, a naš ministar je zaustavio sva zapošljavanja i stažiranja. Što je to nego poticaj mladima da odu u Njemačku?
– Sve je poticaj mladima za odlazak, i sva ova dogovaranja oko Vlade, trgovanja, postavljanja ljudi bez kriterija, stranačke vojske koje grabe… Sve to mlade udaljava od Hrvatske. A Njemačkoj nedostaje gotovo 900.000 radnika godišnje i naravno da želi privući obrazovano i mlado stanovništvo.
Što tu Hrvatska može učiniti?
– Hrvatska, za početak, treba definirati barem deset strateških koraka koje treba učiniti, staviti ih u ustavni zakon i obvezati sve buduće vlade na postupanje po njima.
Je li, uz ovakvu društvenu i kulturalnu klimu, uopće moguće podići natalitet?
– Na ovakvu sasvim sigurno nije, ali i u takvoj klimi ima onih koji žele djecu, i njih treba poticati.
Što je Hrvatskoj veći problem – iseljavanje ili niski natalitet?
– Iseljavanje. Natalitet se uvijek može podići ako postoji potencijal, ali ako potencijal iseli, stvar postaje puno složenija.
Kako tumačite nizak natalitet razvijenih zemalja, primjerice, Njemačke ili Švedske, koje nemaju gospodarskih poteškoća pa im je natalitet nikakav? Jesu li uzrok promijenjeni kulturalni obrasci?
– Njemačka je jedno, ali su zato skandinavske zemlje drugo. Svi supodcijenili demografsku problematiku i logiku formiranja radne snage po modelu domicilnog stanovništva. Primjer, sada Danska u udarnim dnevnicima poziva Dance na rađanje, čak kažu za dansku državu i budućnost. Kad bi mi to učinili, proglasili bi nas totalnim nazadnjacima, a Njemačka nosi teret prošlosti koji se jako očitavao u demografskom smislu.
Koliko bi, po Vama, morali čekati na neke realne učinke, sve da nam natalitet naglo i poraste?
– Učinci su slabi samo kod onih koji to čine reda radi. Kad bi odmah donijeli spomenute mjere, učinci bi se vidjeli već za dvije godine u zaustavljanju pada rodnosti, a vjerojatno i u podizanju.
No, koga useliti za prvu ruku, da nam podigne gospodarstvo i spasi mirovine?
– Hrvatska se ne može demografski obnoviti bez svog iseljeništva, ili će se obnoviti imigracijom koja mijenja identitet. Dakle, ili će se stvari planirati racionalno kroz reprodukcijuili će se radna snaga morati rješavati imigracijom. A velike migracije prema EU su nam pokazale što se može dogoditi. Mi smo mala populacija, i razina useljavanja mogla bi mijenjati hrvatski identitet. Zato danas niti jednoj zemlji, neovisno o slobodama i razvijenosti, nije svejedno koliko će i kojih ljudi useliti i zato je to svima strateško pitanje budućnosti.
Čini se da se bojite da mi nismo društvo kadro ikoga integrirati, nego da smo u susretu s imigracijom suđeni na propast?
– Jer smo mala populacija. Mi smo društvo koje demografski stari i nestaje. Smanjuje nam se potencijal i jasno je kako mlađa imigracijska populacija jednostavnije prenosi svoj identitet. Nismo osuđeni na propast ako planiramo i znamo što želimo. Kao druge europske zemlje.
Jesu li demografski problemi nastali zbog dosegnutog civilizacijskog dosega po kojem je dijete trošak, za razliku od nerazvijenih zemalja u kojem je dijete obiteljska radna snaga?
– Živimo li u materijaliziranom svijetu i utječe li to na sebičnost? Naravno, ali zato postoji znanost koja kaže da nema gospodarskog razvoja uz depopulaciju i prirodni pad stanovništva. Tada to nije svjetonazor nego logika opstanka i razvoja.
Kada bi Vaš zadatak bio napraviti strateški i taktički plan migracije ljudi u Hrvatsku, bez iseljenika. Kako bi to izgledalo?
– Imigracijski revitalizacijski model je nužan, hrvatskom ili nekom drugom populacijom. Međutim, osnovna dilema u niti jednoj zemlji nije tako postavljena kao u Hrvatskoj. Imigracija da, i revitalizacija kroz nju isto, ali samo do razine ne ugrožavanja hrvatskog identiteta. Isto kao francuskog, danskog, ili bilo kojeg drugog… Hrvatska iseljenička populacija je sad već brojnija i mlađa nego domicilna i mora biti hrvatski revitalizacijski i svaki drugi prioritet. Kao, uostalom, i kod svih razvijenih iseljeničkih zemalja. Hrvatsko je iseljeništvo naše bogatstvo u svakom pogledu, kojeg jednostavno ne smijemo odvojiti od Hrvatske.
Koja je razina imigracije koja ne ugrožava nacionalni identitet?
– Kao i u svim zemljama, do 15 posto ukupne populacije.
Poznati su Vaši stavovi o migracijskoj krizi, da je riječ o namjernoj destabilizaciji Europe, te da su migranti ustvari prognanici s elementima planskog preseljenja zbog kontrole prostora. Možete li to malo pojasniti?
– Tako veliki i brojni pomaci stanovništva jednostavno nisu slučajni. Danas se manje-više sve zna i može snimiti. Emigracijski potencijal Bliskog istoka i sjeverne Afrike je takav, a neuređenost prostora i društva isto, da stanovništvo jednostavno želi preko Mediterana i dovoljan je samo mali poticaj za pokretanje vala. Osim toga, Europa je uzdrmana već u prvom naletu i pokazala slabost, a to će se koristiti ubuduće kao moćno oružje kontrole prostora.
A tko to sve kontrolira i upravlja? Tko želi destabilizirati Europu?
– Kontrolirati i usmjeravati mogu sve velike sile, ali i regionalne, jer je samo stanovništvo u velikom broju svima samo teret. I nije to samo pitanje želje, nego jednostavno europskog načina života koji je postao mjerilo vrijednosti i kojem se, neovisno o kontroli, teži. Sve više postaje pitanje može li se uopće u malom prostoru održati tako brojna i reprodukcijski moćna populacija.
Kako će se migracijska kriza odraziti na Hrvatsku? Hoćemo li ostati samo tranzitna destinacija, ili je moguće da migranti počnu masovnije ostajati kod nas?
– Prvi val je pokazao da ne, međutim, na našem izlazu prema sjeverozapadu su čvrste ograde i žice, i tu bi mogli stati, bez obzira što to ne žele. Za sada.
Može li Europa apsorbirati toliki broj migranata i ostati stabilna? Kakav razvoj događaja predviđate?
– Stvari s velikim migracijama nisu niti malo jednostavne, kako nas uvjeravaju. Europa više sigurno neće propuštati tako jednostavno imigrante. Neće to niti Njemačka, zato jer se pokazalo kako tu imigraciju gotovo nije moguće uklopiti u europski način života. Moglo bi se, kad bi imigranti bili raspoređeni diljem Europe. Mogla bi Europa apsorbirati gotovo i 15 milijuna, ali to se neće dogoditi. Imigracija će od sad i u budućnosti biti stalna prijetnja Europi. Znalo se to i prije, samo što se demografskoj i imigracijskoj problematici posvećivala samo usputna pažnja. Pa i sada se još uvijek više sluša politički nego stručan stav o tome.
Da li je demografsko pitanje uskogrudno nacionalno pitanje, obzirom na globalnu napučenost?
– Nema globalne napučenosti, a demografsko pitanje nije uskogrudno, nije samo nacionalno, nije svjetonazorsko…ono je egzistencijalno.
Smatrate da sve veća populacija, u kombinaciji sa sve većom dezertifikacijom planeta, nije problem?
– Znate li koliko bi Zemlja mogla primiti, pa i u novoj tehnologiji prehraniti ljudi, kad bi bila naseljena kao Nizozemska ili Belgija, npr? Jako, jako puno. A problem će nastati kad krene proces prostorne nivelacije svjetskog stanovništva. Problem koji će se pretvoriti u sukobe.
O tome bi sad mogli posebni chat, možda drugom prilikom Možemo li na kraju rezimirati, što nas u Hrvatskoj čeka? Hoćemo li nastavit izumirati i iseljavati se, ili će ova Vlada ipak počet spašavati situaciju?
– Nastavit ćemo izumirati, negativnosti će se intenzivirati, ugroženi će biti svi sustavi u zemlji. Demografska slika Hrvatska bit će vrlo negativna, a mi ćemo se vrtjeti oko socijalnog pristupa i više brinuti oko zbrinjavanja stranačkih kadrova nego oko merituma. Nisam u ovakvom pristupu optimist zato što se ne slijedi obrazovanje, znanost i spoznaja nego su nam samo dovoljni vojnici stranke selektirani bez kriterija. Osim kriterija poslušnosti.
Izvor: Sloboda.hr/barometar.vecernji.hr