Burzovni mešetar, samoprozvani filantrop i multimilijarder George Soros nikada nije bio potpuno stran hrvatskoj javnosti, ali je u njeno središte došao povodom pokušaja mađarskog premijera Viktora Orbána da prekine njegov višedesetljetni utjecaj na unutarnju i vanjsku, gospodarsku, obrazovnu i imigrantsku politiku države Mađarske na što su se nakostriješile gotovo sve supranacionalne institucije od Europske unije do MMF-a. Slučaj je postao toliko bizaran da je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nakon podrške Orbánu prozvan antisemitom od strane Jeruzalem Posta jer nije stao u obranu mađarskog Židova Sorosa.
Njegova krovna organizacija Otvoreno društvo danas djeluje u više od 70 zemalja svijeta, a sve je počelo još 60-ih godina kada je financirao organizaciju „Studenti za demokratsko društvo“, koja je poznata kao najvažnija radikalna grupa tog desetljeća. Otvoreno društvo je krovna organizacija niza nevladinih organizacija koje se sve redom ističu borbom za jednakosti rasa, spolova, borbom za slobodu govora , protiv siromaštva, za promicanje građanskih vrijednosti, demokracije, protiv rasnih i svih drugih oblika diskriminacija, za prava žena i njihovih reproduktivnih prava te za prava nacionalnih i seksualnih manjina. Kako su svi navedeni ciljevi apstraktni i nemaju isto značenje za sve ljude, kroz ovu analizu autor će pokušati približiti čitatelju za što i protiv čega se točno George Soros bori te koji su mu motivi za tu borbu.
George Soros je rođen u Mađarskoj 1930. godine. Sa 17 godina emigrira u Veliku Britaniju gdje završava studij filozofije, nakon čega radi razne poslove u bankama u Engleskoj i Americi. Postao je poznat po tome što je izložio funtu stres testu kojim je izmanipulirao njen pad, na čemu je zaradio čak milijardu dolara. Danas je George Soros poznat po dvije ključne stvari: da je „težak“ 25 milijardi dolara što ga čini jednim od 30 najbogatijih ljudi na svijetu i da je „kralj“ scene civilnih, neprofitnih udruga i to ne bez razloga jer je do sada donirao 12 milijardi dolara, a u krovnoj organizaciji drži još 25 milijardi.
Njegova neomarksistička krovna organizacija Otvoreno društvo donira isključivo progresivno lijeve-liberalne udruge ili one organizacije koje svojim djelovanjem slabe financijsku moć zapadnih država u njegovu osobnu korist.
1. Organizacije koje optužuju SAD za kršenje građanskih prava i mnogih njenih sloboda. Soros kroz Arapsko-američki institut otežava protuterorističke mjere koje su stupile na snagu nakon terorističkog napada u rujnu 2001. godine. Komisija za zakon o pravu na obranu je utjecala na lokalna politička vodstva u više od 400 američkih gradova na pozivanje na neposluh u provođenju antiterorističkih mjera poznate pod nazivom “The Patriot Act”. Jedna od najvećih organizacija, ACLU, protivi se doslovno svim post 9/11 mjerama nacionalne sigurnosti opisujući ih kao grube i diskriminatorne prema muslimanima. Organizacija sustavno pokreće tužbe protiv američke vlade s ciljem sprječavanja u lobiranju, praćenju i hvatanju terorističkih operativaca konzistentno potičući sliku o američkom društvu kao rasno diskriminatornom. Ovoj organizaciji George Soros donirao je 8.69 milijardi dolara između 1998. i 2008. godine.
2. Organizacije koje opisuju SAD kao rasističku naciju čemu se treba protiviti protumjerama koje potiču rasne i etničke ne bjelačke preferencije. Soroseva Komisija odvjetnika za građanska prava promovira strukturne promjene i postizanje rasne pravde, dok je NAACP još jedno pravno udruženje koje se bori za podržavanje rasnih preferencija na mjestima zaposlenja, kako bi se ispravila nepravda „bjelačke privilegije“, a zalaže se i za odvajanje izbornih jedinica u korist rasnih kriterija.
3. Organizacije koje pozivaju na masovne društvene promjene. Centar za promjenu zajednice se posvetio pronalaženju „progresivnih zvijezda“ sutrašnjice i obuci istih za politička i slična vodstva. Društvo Ruckus je Sorosu zanimljivo jer poziva na nenasilno i direktno djelovanje protiv nepravednih državnih institucija i politika čime opstruira svaku izabranu vladu i kongres u svome radu. Američki institut za socijalnu pravdu agitira za povećanje vladinog trošenja na socijalnu pomoć. Radi se o organizaciji koja je bila prvi inkubator onih koje danas poznajemo kao borce za socijalnu pravdu („Social Justice Warriors“). Demokracija za Ameriku operira akademijom kroz koju je prošlo preko 10.000 boraca za socijalnu pravdu s ciljem povezivanja i udruživanja što pokazuje koliko veliku mrežu operativaca samozvani filantrop ima iza sebe.
4. Soros obilno donira gotovo sve medijske organizacije kako bi od njih napravio bastione progresivne ljevice koje će zastupati radikalne liberalne stavove i tako utjecati na kompletno društvo država. Na primjer, samo u Americi je donirao ABC-u, Centru za javni integritet, Centru za istraživačko novinarstvo, Kolumbijsku školu novinarstva, Free Press, Nezavisni medijski centar, Nacionalno udruženje latinoameričkih novinara, Javni nacionalni radio, NBC, New York Times, Washington Post i mnoge druge.
5. Soros je uspješno infiltrirao i religijske kongregacije sa svojom agendom, pa tako imamo Katoličko udruženje za javno dobro koje promiče da su materijalizam, pohlepa i radikalni individualizam inherentni kapitalizmu. Financirao je i Jima Wallisa, osnivača Evangelističke kršćanske misije koji se nada da će „sve više kršćana gledati svijet kroz marksističke oči“. Najradikalnija je ipak organizacija Katolici za odabir, nominalna katolička skupina koja promiče abortus.
6. Međunarodne organizacije za mir u svijetu poput Amnesty internationala kojima je zapravo glavni cilj prokazati sve američke vojne akcije i akcije njihovih europskih saveznika kao nemoralne i kolonizatorske. Organizacija koja je između ostaloga bila vrlo aktivna u optuživanju Republike Hrvatske za udruženi zločinački pothvat i pokušaje genocida u Domovinskom ratu.
Iz navedenoga je očigledno kako Soros doista jest „kralj“ nevladinih udruga koje promoviraju gotovo sve ideje zaslužne za današnju polaganu kulturološku, moralnu i političku smrt Amerike i Europe.
U sljedećem nastavku, autor će pokušati jednako uvjerljivo ukazati na direktnu Sorosevu upletenost u svjetsku financijsku krizu 2007. godine te pokazati koliko je daleko „filantrop“ Soros spreman ići da bi došao do kapitala kojim financira svoje ideološke zamisli.
Autor: S.V.