U veljači slijedi novi val poskupljenja, a kruh i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list.
U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda – s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.
U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto. Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić zalaže se za praćenje rasta cijena hrane od primarne proizvodnje preko industrije do maloprodaje s PDV-om i bez PDV-a, kako to rade Francuzi – i zato imaju najnižu stopu inflacije kod hrane od svih EU zemalja. Tamo se na mjesečnoj razini prate tržne cijene, primjerice svinjskih polovica i reprezentativnih proizvoda od svinjskog mesa, iz čega se, kaže Bobetić, lako iščitava i kolike se marže “beru” u trgovini – a svake godine u lipnju svi prikupljeni podaci prezentiraju se i “češljaju” i u parlamentu.
Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto. Gleda li se samo kruh, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7 posto.
Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kava, čaj, kakao 6,5 posto. U odnosu na 2015., mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40 posto.
Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2 posto skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3 posto, a voće za 4 posto, piše Večernji list.
Hrvatski suverenisti pokrenuli interpelaciju Vlade zbog rasta cijena
Klub Hrvatskih suverenista u Saboru pokrenuo je interpelaciju zbog neopravdanog povećanja cijena uoči i nakon ulaska u eurozonu zbog čega bi po njima premijer trebao snositi političku odgovornost.
Interpelacijom žele obvezati ministra gospodarstva da jednom mjesečno izvijesti zastupnike i javnost o svim mjerama vezano za neopravdano poskupljenje i zaokruživanje cijena. Vladu, pak žele obvezati da nakon interpelacije hitno objavi tzv. crne liste onih koji su lovili u mutnome, ali i po kojim se kriterijima sastavljaju liste.
Za sve one za koje Državni inspektorat utvrdi da su neopravdano povećali cijene, Suverenisti predlažu da im se ukinu državne subvencije za 2023. godinu.
Pavliček kaže da već godinu dana upozoravaju kako će doći do drastičnog poskupljenja nakon ulaska u eurozonu, ali su ih vladajući nazivali političkim patuljcima.
Podsjetio je na izjavu premijera Andreja Plenkovića koji je prije dvije godine rekao da će trošak konverzije biti toliko banalan i jednokratan da će kava poskupiti svega dvije lipe te ga je pozvao da pronađe takav ugostiteljski objekt pa će počastit kavom njega i čitavu vladu.
“Prije nepunih mjesec dana bivša savjetnica HNB-a Andrea Pufnik izjavljuje da je vrlo mala vjerojatnost da će trgovci zaokruživati cijene na više. Danas imamo potpuni kaos na tržištu roba i usluga”, rekao je Pavliček, upozorivši da će se to odraziti na standard hrvatskih građana.
Smatra da je najgore što su vladajući prekasno reagirali, odnosno nisu reagirali jer zadnjih šest mjeseci konstanto rastu cijene koje je dio trgovaca i ugostitelja zaokružio uoči dvojnog iskazivanja cijena.
“Euro je politički projekt ove Vlade i premijera Andreja Plenkovića i on mora snositi političku odgovornost”, zaključio je Pavliček, koji smatra da je zbog inflacije trebalo odgoditi uvođenje eura. Problem je, kaže što se zbog inflacije od 13 posto ne može utvrditi je li trošak rasta cijena nastao zbog konverzije, inflacije ili ekstraprofita trgovaca.
Izvor: Sloboda.hr/Hina
foto: HINA /Zvonimir KUHTIĆ/ kuzo