Spomenik Stepanu Banderi u Ivano-Frankivsku na zapadu Ukrajine
U ponedjeljak 2. veljače u Kijevu je održan drugi po redu znanstveni skup Banderovska čitanja, posvećen vođi ukrajinskih nacionalista Stepanu Banderi. Skup je povodom 75. obljetnice osnutka Organizacije ukrajinskih nacionalista (revolucionarne) organizirao Znanstveno-istraživački institut za ukrajinistiku, koji je za tu svrhu osigurao i dvoranu.
Ukrajinski ustaše
Podsjetimo, Stepan Bandera (1909.-1959.) bio je glavni zastupnik radikalnog ukrajinskog nacionalizma u prvoj polovici 20. stoljeća. Isprva aktivan u Organizaciji ukrajinskih nacionalista, najznačajnijoj ukrajinskoj državotvornoj organizaciji, 1940. vodio je najradikalnije pristaše u odcjepljenje i stvaranje nove Organizacije ukrajinskih nacionalista (revolucionarne). Njegovi sljedbenici okupljeni u OUN (r), po njemu nazvani banderovci, proglasili su 1941. nezavisnu ukrajinsku državu, ali – za razliku od Hrvata – u tome nisu dobili potporu Njemačkog Reicha. Slijedilo je ustrojavanje Ukrajinske ustaške vojske (ukr. Українська Повстанська Армія, Ukrajins’ka Povstans’ka Armija, UPA), koja se protiv Sovjeta borila sve do početka 1950-ih. Ukrajinski ustaše su poraženi, Stepana Banderu su ubili agenti KGB-a 1959. godine, no sam Bandera, OUN i UPA ušli su u legendu.
S demokratskim promjenama u SSSR-u i osamostaljenjem Ukrajine 1991. došlo je do rehabilitacije Bandere i u samoj Ukrajini: širom zemlje ulice su nazvane po njemu, a svi veći gradovi na zapadu imaju njegov spomenik. Prema različitim istraživanjima, Stepan Bandera danas je u Ukrajini, posebno među mlađim naraštajima, smatran jednim od najznačajnijih velikana ukrajinske povijesti.
Serhij Kvit, ukrajinski ministar obrazovanja i znanosti
Ne čudi zato što se znanstvenom skupu posvećenom banderovskoj ideologiji obratio i – ministar obrazovanja i znanosti. Serhij Kvit, doktor filozofije i bivši rektor najstarijeg kijevskog sveučilišta (Nacionalno sveučilište „Kijevsko-mohiljanska akademija“), u mladosti je bio aktivist radikalno-nacionalističke organizacije „Trizub“, koja je 2014. činila jezgru novog Desnog sektora. Kvit je jedan od prvih intelektualaca i sveučilišnih profesora koji je podupro Euromajdan, a zbog svojeg utjecaja među studentskom i znanstvenom populacijom imenovan je u veljači 2014., nakon revolucionarnih promjena, ministrom obrazovanja i znanosti. Taj je položaj zadržao i u drugoj Jacenjukovoj vladi nakon izbora u listopadu. Govoreći na konferenciji, ministar je rekao: „Bandera bi trebao biti ne samo simbol. Njegov lik treba znanstveno istražiti. Znanstvene konferencije imaju ne ponavljati staro znanje, nego uvijek otkrivati i nešto novo. Nadam se da će svake godine Banderovska čitanja doprinijeti nekim novostima ukrajinskoj znanosti, i ukrajinskoj politici.“
Moskva – glavni i vječni neprijatelj
Oleh Tjahnibok, predsjednik nacionalističke stranke “Svoboda”
Okupljene je pozdravio Oleh Tjahnibok, predsjednik „Svobode“ – najveće ukrajinske nacionalističke stranke zastupljene u parlamentu. Tjahnibok je naglasio važnost ukrajinskog nacionalizma u kriznim trenutcima ukrajinske povijesti. Za razliku od drugih – kaže – ukrajinski nacionalisti nikad nisu imali iluzija o Moskvi: za njih je ona uvijek bila „glavni i vječni neprijatelj Ukrajine“. Osim Tjahniboka, o važnosti Stepana Bandere i ukrajinskog nacionalizma govorili su i parlamentarni zastupnici „Svobode“ Jurij Sirotjuk, Andrij Iljenko i Irina Farion, kao i bivši potpredsjednik ukrajinske vlade Oleksandr Sič.
O povijesnom značaju Organizacije ukrajinskih nacionalista govorili su trenutni glavar OUN Bohdan Červak i predstavnik OUN (r) Viktor Roh. „Kad je OUN započinjao svoje djelovanje – bilo ih je blizu 30 ljudi. Ali oni su izgradili takvu organizaciju, koja do danas plaši neprijatelja. OUN – to je s jedne strane legenda, a s druge – to je cijela koncepcija borbe za Ukrajinu i izgradnje snažne nacionalne države“, rekao je Roh.
Protiv liberalizma
Konkretnije smjernice za buduće djelovanje ukrajinskog nacionalizma iznijeli su suradnici Znanstveno-ideološkog centra „Dmitro Doncov“. Osnivač centra Petro Ivanšin iznio je stav kako je jedina alternativa modelu moderne liberalne države ona koju predlažu ukrajinski nacionalisti – nacionalistička država. Mladi filozof i suradnik centra Ihor Zahrebeljnij izložio je opasnosti trenutnog geopolitičkog položaja Ukrajine i zauzeo se za stvaranje geopolitičke osovine Kijev-Teheran. Ideološkim problemima modernog društva pozabavio se Jurij Nojevij, urednik časopisa Društvo (ukr. Суспільство, Suspiljstvo), koji glavnim unutarnjim neprijateljem Ukrajine smatra liberalizam.
I, dok se u Hrvatskoj nacionalističke snage rasipaju i odriču svojih ideoloških odrednica, nama bliski ukrajinski nacionalisti podsjećaju na svoje ideološke korijene, razrađuju ih u skladu sa suvremenim okolnostima i rade na njihovu ostvarenju – bez kompromisa. Je li vrijeme da se i hrvatski nacionalizam ispuni sadržajem kakav je nekoć imao?
Autor: Leo Marić