Josip Hübl priča o zadnjim danima NDH i o egzodusu Hrvata i drugih naroda na Bleiburško polje od kuda su trebali dalje u svijet.
Josip Hübl se rodio 17. ožujka 1911. godine u Ivanić Gradu u obitelji mara Eduarda i majke Marije, domaćice. Završio je učiteljsku školu 1931., a učiteljski ispit položio 1938. godine. Od 1934. do 1941. godine učitelj je u Podravskoj Selnici. U lipnju 1941. godine premješten je kod Gradskog školskog nadzomištva u Zagreb u svojstvu školskog izvjestitelja. Vjenčao se 9. svibnja 1942. godine s profesoricom Državne II. ženske realne gimnazije u Zagrebu Dragicom Fraisman.
U braku im se 15. studenoga 1943. rodila kćer Marijana (1). Odmah po uspostavi Nezavisne Države Hrvatske prijavljuje se u Ustašku vojnicu te je od 16. svibnja 1941. pričuvni ustaški nadporučnik i zapovjednik 7. satnije 1. ustaške pukovnije (2). Razrješen je dužnosti 10. listopada 1941 (3). U srpnju 1941. imenovan je pričuvnim ustaškim satnikom (4).
Od listopada 1941. zapovjednik je V ustaške bojne s kojom se bori na Kordunu i Petrovoj gori. Od 27. prosinca 1941. zapovjednik je i grupe Vrgin Most (5) U siječnju 1942. i formalno prelazi u Ustašku vojnicu kao djelatni časnik. Do 5. siječnja 1943. zapovjednik je Zagrebačke posadne bojne, a potom je imenovan zapovjednikom Pripremne ustaške bojne u Drnišu. Na dužnost nije stupio pošto je 22. veljače udijeljen u IV stajaći djelatni zdrug u Gospiću (6) Za vrijeme boravka u Gospiću bio je prvo zapovjednik XXXIV bojne, a od 26. ožujka IX. novačke bojne. U lipnju 1943. udijeljen je u Hrvatsko oružništvo, a u srpnju upućen u Italiju na tenkovski tečaj s kojeg se vraća sredinom listopada (7). Do 2. mjna 1944. na raspolaganju je zapovjedništvu Ustaške vojnice, a potom je udijeljen na službu u Zagrebački posadni zdrug, te je imenovan zapovjednikom Moslavačke ustaške posadne bojne u Ivanić Gradu (8). Izvan reda u veljači 1945. godine imenovanje djelatnim ustaškim bojnikom (9) i nosilac je Ratnog spomen znaka s grbom.
U svibnju 1945. godine braća Hübl se povlače prema Austriji. Prema navodima u elaboratu bivše Službe državne sigurnosti SR Hrvatske “Rekonstrukcija Ustaške nadzorne službe ustaškog aparata i ustaškog pokreta na području sadašnje općine Ivanić Grad”, pisanom 1962. godine, Josip je zajedno s bratom Dragutinom emigrirao u Argentinu (10). Poslije sloma NDH cijela obitelj Hübl proglašena je ratnim zločincima, i to otac Eduard i majka Marija kao “ustaški nastrojeni” i roditelji ustaških časnika, a Eduard i zato jer “kao urar nije htio popravljati satove partizanima”. Dragutin Hübl zato jer “surađivao je s okupatorom, pridonosio je mnogo dobrom zdravstvenom stanju konja u sklopu P(oglavnikovog) T(jelesnog) S(druga)”. Josip je optužen kao ustaški časnik za “suradnju s okupatorom” (11).
Intervjuirao Michael Palaich 17. ožujka 1989. Buenos Aires, Argentina
Literatura:
1 Hrvatski državni arhiv (dalje HDA), Ministarstvo narodne prosvjete NDH, Prs. 11561,11562. 7
2 HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-34, 135.
3 Zapovied stožera Ustaške vojnice br 441 10. listopada 1941. (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50, 216).
4 Službeni viestnik Ustaške vojnice br. III. ožujka 1942., str. 35.
5 Zapovied složera U.v br 67 (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50,77).
6 Zapovied zapovjedništva U.v. br. 25/1943. (HDA. Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-50, 394)
7 Vjestnik Ministarstva oružanih snaga NDH (MINORS) br. 28/7. srpanj 1943., str. 1052; HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-63, 368., Glavno zapovjedništvo oružaništva, J.S. 1071 1943.
8 Stališna zapovied br. 37 zapovjedništva Ustaške vojnice (HDA, Zbirka izvornih dokumenata NDH, III-49, 93) ”
9 Vjestnik MINORS-a br. 11/15. ožujak 1945., str. 684
10 HDA, Zbirka dokumenata Službe državne sigurnosti, 013.0.27.
11 HDA, Zemaljska komisija za utvrdivanje zločina okupatora i njihovih pomagača (ZKRZ), Zh 21716, 21717, 21718, 21719.
Izvor: Sloboda.hr/Kamenjar