Foto: HRT
Tihomir Dujmović ugostio je u svojoj emisiji Iza zavjese predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović koja je govorila o prve dvije godine svojega mandata.
Odmah na početku emisije predsjednica se osvrnula na razloge svojeg puta u Sjedinjene Američke Države koji je izazvao brojne reakcije u Hrvatskoj.
Svrha putovanja u SAD
Radilo se o radnom posjetu SAD-a, kazala je i objasnila kako je još kao veleposlanica RH 2008. svjedočila tom razdoblju tranzicije između administracije predsjednika Busha i Obame i shvatila koliko je to razdoblje bitno za pozicioniranje države. Nalazimo se u situaciji kada su neke stvari još neizvjesne. Donald Trump prije nije djelovao u politici i ne zna se kakve će biti odrednice njegove vanjske politike, napomenula je. Svrha njezina puta bila je, kaže, iskoristiti sva poznanstva koja je stekla tijekom godina rada u SAD-u i međunarodnoj diplomaciji kako bi pozicionirala Hrvatsku kao lidera, kao nekoga tko će sudjelovati u stvaranju politike. A ne da budemo, kako kaže, reaktivni, da čekamo da netko nešto napravi pa da se onda mi tome prilagođavamo.
Naglasila je da je njezin ured prije puta objavio da odlazi na službeno putovanje. Detalje nisu objavili, kaže jednostavno zato što kad se ide na takav tip razgovora, uvijek se nađe netko tko nije sklon Hrvatskoj i tko vam želi osujetiti plan putovanja i minirati neke od sastanaka ili ideja koje želite izložiti.
Tijekom boravka s njom je bio djelatnik veleposlanstva, kazala je, a na pitanje novinara zašto to nije bio veleposlanik, predsjednica je izjavila da je u to ključno tranzicijsko vrijeme veleposlanik donio odluku da će biti na godišnjem odmoru i sa svojom suprugom bio u Bruxellesu.
Doba moderne diplomacije
Grabar-Kitarović objasnila je da iako se takav način rada nekome možda čini nekonvencionalnim i neobičnim, danas u doba moderne diplomacije 21. stoljeća diplomacija će biti sve više personalna i personalizirana i puno više pitanja će se rješavati u domeni tihe diplomacije nego na nekim crvenim tepisima ili na nekakvim protokolarnim sastancima. Naglasila je dase dolaskom Trumpa otvara sasvim drugi način djelovanja kojem se hitno trebamo prilagoditi.
Održala je, kaže, dvadesetak dogovorenih sastanaka s kongresmenima, političarima, analitičarima, pripradnicima nevladinih udruga, prijateljima Hrvatske, poznanicima koji su politički vrlo utjecajni. Putovala je i u Boston i New Yourk kako bi se našla s nekim od Trumpovih bliskih suradnika. Naglasila je da nije letjela, nego putovala 20 sati.
Kaže kako je shvatila da politika Trumpove administracije neće smatrati prostor jugoistoka Europe i Hrvatsku kao jednu od svojih velikih prioriteta jer ovdje nema rata i nema turbolencije. Fokusirat će se na Siriju, na Irak, Iran, na odnose s Rusijom i zbog toga je nužno, smatra, uporno stavljati naglasak na prostor jugoistoka Europe. Jer ako SAD i EU izgube fokus, postoji velika vjerojatnost da će se i dalje komplicirati odnosi među državama i da će se proces pristupanja članstvu EU i NATO naših susjednih država još više usporiti. Moramo se pozicionirati kao sugovornik, kao susjedna država koja može raditi na stabilnosti i sigurnosti u regiji, smatra.
Razgovarali smo o odrednicama Trumpove vanjske politike, o tome kako Hrvatska u njimna može i mora naći svoje mjesto, o našim stavovima u otvorenim pitanjima u susjedstvu i o odnosima sa susjednim državama i njihove integracije. Naravno fokus je bio i na ukidanje vize za hrvatske državljane, na sklapanju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali i na potencijalima za ulaganja u Hrvatsku, nabrojila je predsjednica.
Mediji kao mobing
Ponašanje medija je doživila kao mobing. Bilo je tu afera za aferom, koje nemaju smila, kaže i naglašava kako ima dojam da je mediji žele zaustaviti u njezinu radu. Čini joj se da nekima smeta naciona suverenistička politika koju vodim, kaže. Napadi me mogu samo ojačati, nastavit ću raditi sve što je u mojoj moći i nastavit ću takvu politiku koja jača Hrvatsku, koja jača položaj Hrvatske u međunarodim odnosima i koja je usmjerena rješavanju ključnih egzistencijalnih pitanja, poručila je.
Suradnja s tri vlade
Iako o bivšim vladama ne želi govoriti, predsjednica je naglasila da suradnja nikako nije bila jednostavna. Žao joj je, kaže, što neki nisu prihvatili pruženu ruku za suradnju jer sinergiju i zajednički rad smatra ključnima.
Otkrila je da su najveći izazov bile konzultacije. Bilo je jakih političkih pritisaka sa svih strana pa je trebalo biti čvrst i odgovorno razmišljati o stabilnosti države, a ne o političkim opcijama i preferencijama, kaže. Sretna je što je Hrvatska zadržala dojam stabilnosti u međunarodnoj zajednici, dok smo išli iz jednih izbora u druge, iz jedne vlade u drugu, a da je prijenos ovlasti miran. U tome držim da sam jako puno učinila. Vjerujem da ćemo jednog dana moći više progovoriti o stvarima koje su se događale iza zatvorenih vrata, izjavila je.
Reforme u diplomaciji
Predsjednica smatra da velik dio naših diplomata ne radi svoj posao pa je najavila da će sljedeći tijedan s premijerom započeti promjene i reformirati diplomatsku službu.
Komentirala je i svoju izjavu da neki hrvatski veleposlanici ne promiču hrvatske nacionalne interese. Iako imena nije htjela iznositi, naglasila je slučaj kada je srbijansko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo da se na dan Domovinske zahvalnosti spusti zastava u hrvatskom veleposlanstvu u Srbiji na pola koplja, pa su iz navedenog veleposlanstva poslali upit kako postupiti. Kako kao hrvatski diplomat možete uopće postaviti takvo pitanje, istaknula je.
Optužbe o nepostojećem u Hrvatskoj fašizmu
U Hrvatskoj ustaštva i fašizma nema, odgovorno tvrdim. Ako pogledate i sastav hrvatskoh sabora, nema ni jedne parlamentarne stranke koja zastupa neku fašističku ili ekspanzionističku politiku. Za razliku od toga u srbijianskom parlamentu imamo 21 zastupnika koji tvrde da je zapadna granica Srbije na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag. I zato je čak i njihov predsjednik na jednom skupu u Sarajevu izjavio da je to ozbiljan politički problem. Mi želimo u Srbiji imati političkog partnera s kojim ćemo rješavari otvorena pitanja, a do teških pitanja još nismo ni došli. No Srbija treba promijeniti svoju retoriku jer nikome ne pomaže. Uvijek sam za konstruktivni pristup, neću se vraćati u prošlost, Hrvatska je pobjedila u Domovinskom ratu, Oluja je bila legitimna operacija, Srbija to neće priznati, no možemo ići dalje u svojim odnosima, poručila je Grabar-Kitarović.
Miloševićeva retorika na domjenku SNV-a
Na pitanje kako komentira govore na domjenku SNV-a predsjednica je odgovorila da se slaže s ministrom Stierom koji je to nazvao Miloševićevom retorikom. Mediji su spekulirali da sam otputovala u SAD kako ne bih otišla na domjenak, no ja ne bih ionako otišla jer se on posljednih godina pretvorio u politički miting koji je kontraproduktivan i umjesto da radi na pomirbi i zajedništvo, radi na razdvajanju, rekla je i poručila kako Hrvatskoj ne treba nitko soliti pamet, pogotovo kad ima toliko toga za počistiti doma. Nećemo dopustiti da nas šamaraju, nećemo voditi verbalne ratove, čvrsto ćemo štititi svoje interese.
Srbija se naoružava i hvali naoružavanjem
Predsjednica se osvrnula i na naoružavanje susjedne Srbije. Na nabavu Migova ne gleda kao na utrku naoružanja jer Srbija, kaže, ima pravo naoružavati se i braniti svoj zračni prostor. Nema ništa protiv njihove suradnje s Rusijom, ali njihove vojne vježbe moraju biti transparentne, kao što su i NATO-ve. Voljela bih da nas informiraju što žele postići time i od koga se to brane, rekla je. Naglasila je da Hrvatska nikada nije napala nijedan centirmetar sbijanskoga teritorija i da je uvjerena u sposobnosti hrvatskih oružanih snaga da obrane Hrvatsku od bilo kakvih ugroza. Smatra da sada u vrijeme predsjedničkih izbora, Srbija jednostavno podilazi vlastitoj javnosti i gradi mitove.
O napadima iz Sarajeva
Predsjednica je komentirala i oštre napade koje je doživjela iz Sarajeva čim je spomenula o opasnostima sigurnosnih ugroza koji prijete Hrvatskoj iz nekih dijelova BiH. Stabilnost BiH iznimno je važna za Hrvatsku. Obratila sam se protiv okoštalih struktura koje gaje predrasude prema svima koji bi trebali sudjelovati u rješavanju stabilnosti i unutarnjeg uređenja BiH, rekla je. BiH želi sve najbolje, a posebno će se zalagati, kaže, za konstitutivno pravo hrvatskog naroda koji se danas osjeća ugroženim, stoga im treba pružiti potporu i osnažiti ih.
Ne možemo zanemariti potencijalne opasnosti. Postoji problem radikalizacije određenih struktura društva, tome sam i sama svjedočila, znam da je toga svjesna i sama islamska zajednica u BiH, trude se izolirati radikale, država pokušava riješiti i pitanje odlaska na bojiša, no mislim da nedostaju dugoročni planovi deradikalizacije. Država može i treba tražiti pomoć islamske zajednice u Hrvatskoj koja se tako dobro uspijeva odmaknuti od bilo kakvih radikalnih pokušaja, izjavila je.
RS treba vratiti na zemlju
Realno gledajući, Republika Srpska se ponaša kao zasebni identitet i gotovo kao samostalna država i mislim da ih treba polako vratiti na zemlju, smatra predsjednica. Naglašava kako RS nije nastala 9. sječnja, nego je nastala temeljem Daytonskih ugovora. Cijeli taj datum je ne samo veliki falsifikat nego opet provokacija i jedan veliki mit koji se stvara, smatra i napominje da je Milorad Dodik najavio referendume koji bi mogli destabilizirati dalje BiH.
Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto, i tu su moji napori u međunarodnoj zajednici da se obrati pozornost na BiH. Treba se napraviti nešto dobro, unaprijed spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera, poručila je.
Moderna Hrvatska nastala na temeljima borbe sinova ustaša i partizana
Hrvatska se mora usredotočiti na sadašnjost i budućnost. Prestanimo raspravljati o prošlosti. Moderna Hrvatska nastala je na temeljima borbe i zajedništva sinova i kćeri ustaša i partizana i taj koncept zajedništva što je promicao predsjednik Franjo Tuđman je nešto najvrjednije u njegovoj politici i nešto što treba promicati i dalje. Novi su izazovi pred nama, nemojmo se zavaravati da će mir i stabilnost na ovim prostorima vladati vječno, kazala je Grabar-Kitarović.
Poručila je i da budućnost Hrvatske nije u povijesti i povijesnim razmiricama, nego u mladima koji trebaju osjećati želju za tim da ostanu u Hrvatskoj.
Izvor: Sloboda.hr/HRT