Vijeće Europe ustrajno poziva članice Europske unije na ratificiranje Konvencije o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. U Hrvatskoj su mišljenja politike i civilnog društva podijeljena, što se moglo ponovno vidjeti i jučer u višesatnoj raspravi na saborskom odboru za ljudska prava.
Sanja Sarnavka, predstavnica Zaklade Solidarna, kazala je u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” kako moli sve one koji pričaju o rodnoj ideologiji da pokažu u tekstu Konvencije gdje se to pojavljuje. Naprosto mislim da je civilizacijski važno potpisati Istanbulsku konvenciju, kao što ju je potpisalo već 17 država, i kao što ju je velikom većinom izglasao Europski parlament. Sve ove rasprave čine mi se strašno loše i negativne za naše društvo jer nas vraćaju unatrag, dodala je.
Odgovarajući na pitanje po čemu se značenje roda i spola u Istanbulskoj konvenciji razlikuje od onoga što je već implementirano u hrvatskim zakonima Željka Markić iz udruge “U ime obitelji” kazala je kako želi citirati profesoricu Obiteljskog prava Korać Graovac s Pravnog fakulteta koja je kazala – budući da je Istanbulska konvencija obvezujuća i da je ovo prvi put da se uvodi pojam roda, teško će biti procijeniti tko i kako će tumačiti što sve podrazumijeva termin stereotipne rodne uloge te u skladu s tim tumačenjem oblikovati obrazovni sustav. Udruga “U ime obitelji” napravila je analizu prema kojoj se vidi da je cilj Istanbulske konvencije da se spriječi nasilje, kažnjava nasilnike, osigura zaštita žrtvama. Ne smatram da je civilizacijsko dostignuće potpisati međunarodnu konvenciju koju očito veliki broj država još nije ratificirao. Nisu je ratificirali jer je sve više izlazilo na vidjelo da se ne radi samo o zaštiti žena i djece od nasilja, već se radi i o nekim drugim elementima kao što je rodna ideologija koja se onda mora uvoditi u obrazovni sustav i sportske udruge. Tu je i nadzor nad tim kako određena država sve to provodi unutar svog zakonodavstva. A tu je i obavezno financiranje udruga, kazala je Markić uz napomenu da će u srijedu analizu dostaviti svim saborskim zastupnicima.
Svih 49 mjera o kojima Istanbulska konvencija govori – sprečavanje nasilja i zaštita žena i djece od nasilja – jesu civilizacijsko dostignuće. Svi se oko toga slažemo, a sve te mjere su i u zakonima, strategijama i mjerama Republike Hrvatske, kazala je Markić.
Poanta je u tome ako svih tih 49 mjera trebaju štititi žene i djecu i ako postoje u hrvatskom zakonodavstvu postavlja se pitanje zašto bi mi ratificirali međunarodnu obvezujuću konvenciju, upitala je Željka Markić. Na to je Sarnavka kazala da bi se mogli upitati i zašto smo ratificirali Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju o pravima djece.
Već od 2008. godine imate taj rodni identitet i zabranu diskriminacije na temelju rodnog identiteta u Zakonu o suzbijanju diskriminacija. S druge strane, u svakom hrvatskom zakonu imate i napomenu – izrazi koji se koriste u ovom zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako i na muški i na ženski rod. Dakle, mi taj pojam roda imamo i ne postoji nikakva opasnost od Istanbulske konvencije, istaknula je Sarnavka.
Vidjeli smo da su udruge i društva sociologa i 42 psihologa i psihologinja rekli da je to znanstveni pojam koji je nužan u analizi onoga što se događa u svijetu ako analiziramo žene i muškarce kroz povijest. Npr. ako odemu u Nizozemsku ili pak u Saudijsku Arabiju jako će različito biti tumačeno što znači biti žena, kazala je Sanja Sarnavka.
Također, ako je zaista opasna ta Istanbulska konvencija zašto onda danas kada su se sastali vođe regije nisu na prvu točku stavljali užasne posljedice ratifikacije konvencije u BiH, u Srbiji. U BiH je konvencija ratificirana 2012. godine, dodaje.
Potom je Markić uzvratila i kazala da njena Udruga ne smatra konvenciju opasnošću, već da ne vide nijedan razlog za konvenciju. Ako je naš zajednički cilj zaštititi žene i djecu, prevenirati nasilje, kažnjavati nasilnike i ako to već postoji u hrvatskim zakonima zašto bismo ratificirali konvenciju. Zbog čega bi jedna suverena država pristala na pritiske koje radi Europska komisija i ratificirala konvenciju koja za državu postaje obvezujuća te pristala na kontrolno tijelo, upitala je Markić.
Državna tajnica Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike kazala je danas da nije poslala u proceduru zakon jer nema financijske pokazatelje. A ova konvencija je jedna od rijetkih koja je tražila financijske iskaze i sva ministarstva su bila za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Svi su napisali da ima dostatno sredstava u proračunu, a najviše je trebalo ojačati MUP i Ministarstvo pravosuđa. Jedina rezerva je bila na članak 30., a to je plaćanje odštete žrtvama. Naš zakon nije u suglasju s time, a mi u radnoj skupini smo se složili da je to najmanji od svih problema, izjavila je Sarnavka.
U raspravi s Markić kazala je da se kontrolno tijelo neće uplitati u naše stvari.
Hrvatska prekršajno rješava nasilje, a po Istanbulskoj konvenciji policija istog trena može odstraniti nasilnika, a ne seliti ženu iz kuće, izjavila je Sarnavka.
Markić je opet spomenula da je u hrvatskim zakonima sadržano sve o zaštiti žena i djece, sprečavanje nasilja itd. te spomenula pojam rodne ideologije, a Sarnavka se ubacila da toga pojma ondje nema.