Neugodni osjećaji izazvani tjeskobom ili lošim očekivanjima, pojednostavljena je činjenica takozvanog nocebo efekta. Iako ja uvijek nema načina da se znanstveno objasni ovaj fenomen, priličan je broj potvrđenih rezultata pojave i placebo i nocebo efekata.

„Očekivanje određuje tijek“ – poznata je izreka neurologa i znanstvenog novinara Magnusa Heiera. Ona se u potpunosti uklapa u efekte placeba i noceba, kao vrlo važnih komponenti u procesu nekog medicinskog tretmana. Placebo je poznat još od vremena Galena i Hipokrata te vrlo dobro ilustrira moć ljudske psihe.

–  A misli se kad se kaže placebo, dakle na pripravak, recimo farmaceutski pripravak koji svojim izgledom i po svim svojim aspektima je potpuno identičan nekom drugom pripravku od kojeg se razlikuje samo po tome što u sebi ne sadrži nikakvu biološki aktivnu tvar, kaže prof.dr.sc. Vladimir Trkulja, Katedra za farmakologiju, MEF Zagreb.

Ti su efekti u medicini značajni iz čisto praktičkih razloga.

– Naime kad govorimo o stvarima koje služe za liječenje ili prevenciju bolesti, lijekovima, onda jako želimo, sukladno razvoju znanosti i svemu, biti sigurni da možemo detektirati uzročnu posljedičnost, da je lijek uzrok nečega. To želimo utvrditi sigurno, je l’. I želimo kvantificirati koliko taj učinak iznosi, kaže Trkulja.

– Zapravo se nalazimo u poziciji da probamo razlučiti koliko iznosi učinak lijeka, a koliko otpada na prirodni tijek tvar, stvari, dodaje.

Od 1961. godine placebo ima i svog zločestog brata po imenu nocebo. Opisuje ga se kao placebo efekt, ali u obrnutom smislu.

-To je fenomen da ljudi koji dakle tako primaju terapiju, u pokusu je l’, koja zapravo sadrži, ne sadrži biološku tvar, osim popravka stanja bolesti što smo opisali, mogu doživjeti zapravo nuspojave. I to nuspojave koje nisu pripisive tome da su slabo liječeni pa su simptomi bolesti teži, nego po tipu slične onome što dobiva tretman ili čak i u sličnom postupku. To je dakle kao nekakav negativni placebo, kaže Trkulja.

Učinci i placeba i noceba pojavljuju se manje-više kod svih pacijenata, budući da svatko od njih ima svoja očekivanja što će mu pojedina terapija donijeti. Ti su učinci, isto tako, neizostavan dio kliničkih pokusa u ispitivanju lijekova i itekako se uzimaju u obzir.

– Bez toga u istraživačkom smislu je nemoguće zamisliti egzaktnu preciznu kvantifikaciju tog uzročno-posljedičnog efekta. A u svakodnevnoj medicini je taj hajdemo reći pozitivni transfer, popratni dio cijelog paketa, očekuje se i trebao bi biti zapravo neizostavan. On je ljudima važan, kaže Trkulja.

Osim toga, zanimanje za učinke placeba i noceba dodatno je pojačalo istraživanje nuspojava cijepljenja protiv virusa korone. Prema njemu, čak se dvije trećine osoba koje su primile placebo žalilo na tipične nuspojave cijepljenja – glavobolju i umor.

Izvor: Sloboda.hr/HRT