Protivnici GMO-a šire paniku i zastrašuju ljude govoreći da je to “sjeme zla”, a genetičko inženjerstvo jedini je način da se unatoč klimatskim promjenama osigura dovoljno hrane za čovječanstvo do 2050., kad će na svijetu živjeti 9 milijardi ljudi.
Pozivamo svjetske vlade da odbiju kampanju Greenpeacea protiv hrane poboljšane biotehnologijom. Učinite sve što možete kako bi farmeri što prije imali pristup svim sredstvima moderne biologije te na sjemenu koristili biotehnologiju – poručilo je nedavno u Otvorenom pismu 107 dobitnika Nobelove nagrade iz medicine, fizike, kemije, ekonomije i književnosti. Ogorčeni nobelovci upozorili su političare, zelene aktiviste i sve protivnike razvoja biotehnologije da brojne studije pokazuju kako su GM (genetski modificirane) kulture jednako sigurne, ako ne i sigurnije od onih koje se dobivaju drugim metodama proizvodnje. “Ne postoji niti jedan potvrđeni slučaj u kojem je zabilježen negativan zdravstveni ishod među ljudima ili među životinjama povezan s njihovom konzumacijom. Njihov utjecaj opetovano se pokazuje manje štetnim za okoliš te čak blagotvornim za globalnu bioraznolikost”, istaknuli su nobelovci.
Plašenje ljudi
Oni su se posebno osvrnuli na kontroverzne aktivnosti jedne od najpoznatijih svjetskih nevladinih udruga, Greenpeacea, koja “smišljeno plaši ljude” GMO-om (genetski modificirani organizmi). “Greenpeace se žestoko protivi zlatnoj riži, koja bi mogla smanjiti ili čak eliminirati većinu bolesti koje uzrokuje nedostatak vitamina A”, poručuju nobelovci koji smatraju da protivljenje GMO-u, koje je utemeljeno na dogmi i emocijama, mora biti zaustavljeno. “Koliko siromašnih mora umrijeti prije nego što to počnemo smatrati zločinom protiv čovječnosti?” propituju naposljetku nobelovci.
Izuzevši nekoliko žučnih rasprava na društvenim mrežama, ovo otvoreno pismo nobelovaca (objavljeno u Washington Postu) u Hrvatskoj je prošlo nezapaženo. Dijelom je to zbog uzavrelih zbivanja na domaćoj političkoj sceni, a dijelom zbog izrazito negativnog stava hrvatske javnosti prema GMO-u. Podsjetimo, sve ankete javnog mnijenja pokazuju kako se oko 70 posto građana Hrvatske protivi GMO-u. Nadalje, naša zemlja ima jedan od najrestriktivnijih zakona u Europi i prema njemu svi proizvodi u trgovinama koji sadrže GM sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO. Nadalje, u našoj zemlji nije odobren uzgoj nijedne GM kulture, čak ni na ograničenom području.
Humana gesta
No, otvoreno pismo nobelovaca pozdravljaju hrvatski znanstvenici, molekularni biolozi koji dobro razumiju genetičko inženjerstvo (tehnologiju rekombinantne DNK). “Otvoreno pismo nobelovaca je vapaj žednog u pustinji. Humana gesta da se pokuša doprijeti do svijesti ljudi i ukazati na važnost upotrebe GM tehnologije u rješavanju nekih od pitanja koja, poput gladi u svijetu ili nedostataka pojedinog vitamina u prehrani, ne bi smjela ni postojati u 21 stoljeću”, kaže mi molekularni biolog prof. Damjan Franjević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Prof. Nenad Malenica, Franjevićev kolega s PMF-a, naglašava važnost upozorenja uglednih svjetskih znanstvenika na sporno ponašanje Greenpeacea. “Nobelovci svojim znanstvenim autoritetom žele ukazati da Greenpeaceove kampanje protiv genetičkog inženjerstva, u pravilu temeljene na svjesnom pretjerivanju pa i plašenju javnosti, pridonose nepovjerenju prema znanstvenicima i tehnološkom napretku općenito. Također, Greenpeace ohrabruje svoje radikalnije članove i simpatizere na fizičko uništavanje znanstvenih pokusa na poljima usjeva koji upravo imaju za cilj prikupiti podatke važne za pitanja sigurnosti i potencijalnih rizika GMO usjeva”, rekao je Malenica, predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI).
Prof. Dunja Leljak-Levnić s PMF-a pak osvrnula se na slučaj “zlatne riže” koji su nobelovci apostrofirali u pismu. “To je genetički modificirana riža kod koje je aktiviran biosintetski put beta karotena iz kojeg se sintetizira vitamin A u zrnu, dijelu riže koji se koristi u prehrani. Projekt zlatne riže trajao je od 1982. godine, a 2000. godine, kada je uspješno završen, magazin Time je to postignuće popratio tekstom u kojem je istaknuto kako će to otkriće spasiti milijune djece. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da danas između 250.000 i 500.000 azijske djece pati od nedostatka vitamina A, što je u najblažem slučaju uzrok sljepoće u starosti od šest mjeseci do pet godina, dok su u polovini ovog broja ishodi teža oboljenja i smrt. Zbog snažnih anti-GM prosvjeda zlatna riža nikada nije došla do svoje ciljne skupine, tako da i danas, 16 godina kasnije, barem 100.000 djece godišnje umire od posljedica nedostatka vitamina A”, pojasnila je prof. Leljak-Levanić.
Strah od GMO-a
U proteklih 25 godina znanstvenici su genetski modificirali oko 90 biljnih vrsta, a danas u svijetu 28 država uzgaja GM biljke na oko 200 milijuna hektara. Najviše se uzgajaju biotehnološke inačice kukuruza, soje, pamuka, kanole, šećerne repe, lucerke, papaje, buče, rajčice, slatke paprike i krumpira. Kada je 1994. godine u SAD-u odobren prvi GM proizvod, rajčica Flavr Savr, u Hrvatskoj je bio rat i malo koga je zanimala problematika GMO-a. No, zato je krajem devedesetih godina strah u vezi s GMO-om zavladao u Europi, pa je nakon 2000. godine ta “histerija” uvezena i u Hrvatsku. Tako smo se naslušali bedastoća poput one da “osoba koja je alergična na GM soju može umrijeti ako se toga dana poljubi s nekim tko je taj dan jeo sojin lecitin”.
“U našim se medijima moglo čuti i pročitati da je GM tehnologija sjeme zla te da će nam, ako jedemo GM rajčicu, narasti škrge jer se u njoj nalazi gen iz ribe. Međutim takve i slične izjave utjecale su na formiranje današnjeg stava o GM tehnologiji, a najstrašnije je da su se ove i slične izjave mogle čuti čak i iz usta nekih ljudi sa znanstvenim titulama jer su imali ekonomski ili politički interes”, rekao je prof. Ivan Krešimir Svetec s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu.
Najnovija studija
No, genetski modificirane kulture nisu opasne po zdravlje ljudi, pokazale su brojne studije. Posljednju od njih u svibnju ove godine objavile su tri američke akademije: znanosti, inženjerstva i medicine. Ta studija na 400 stranica bila je rezultat rada povjerenstva koje je činilo 20-ak znanstvenika, od kojih gotovo svi iz akademske zajednice, a nijedan iz biotehnoloških kompanija Monsanto i DuPont. Povjerenstvo je analiziralo više od 1000 studija o GMO-u, saslušalo svjedočanstva 80 svjedoka u nizu javnih studija te analiziralo 700 komentara dobivenih u javnosti. Uz zaključak da GMO nije opasan po zdravlje ljudi, povjerenstvo je ukazalo da nema dokaza da biotehnologija povećava prinos usjeva. “Rezultate ovog istraživanja zaista bi trebale pozdraviti obje ‘suprotstavljene strane’, kako protivnici, tako i pobornici GM tehnologije. Međutim, najveću korist od svega bi trebali imati upravo obični građani koji su već godinama bombardirani dezinformacijama i poluinformacijama o ovoj naprednoj i znanstveno utemeljenoj tehnologiji koja definitivno ima čitav niz prednosti i otvara nove mogućnosti rješavanja problema koji stoje pred čovječanstvom”, rekao je Svetec. On smatra kako su protivnici GMO-a dosad imali više uspjeha u obraćanju javnosti nego znanstvenici koji su realno pokušali prikazati GM tehnologiju jer se koriste zastrašivanjem.
“Ako narodu kažete da je GMO otrovan, uzrokuje alergije i rak, cilj je postignut. Javnost je protiv GMO-a i GM tehnologije, a to mišljenje podržavala je politika i velik dio medija. Uloga zagovornika GM tehnologije daleko je teža jer javnosti mora objasniti da neka tvrdnja nije točna, a za razumijevanje GM tehnologije neophodno je poznavati osnove biologije i molekularne genetike. K tome, ljudi koji realno progovaraju o GM tehnologiji izvrgnuti su uvredama i klevetama, i najčešće ih se naziva ‘Monsantovim plaćenicima’. Uostalom, pogledajte komentare na internetu ispod bilo kojeg teksta o GMO-u koji ističe pozitivne strane te tehnologije”, istaknuo je Svetec.
Izlažući se mogućnosti novih uvreda, Globusovi sugovornici pojasnili su zašto podržavaju GM tehnologiju. “Čovjek je oduvijek prilagođavao okolinu svojim potrebama, od domestikacije životinja do selekcije biljnih sorti. Revolucija u biotehnologiji nam je, kao nikada do sada, omogućila da taj postupak radimo s golemom znanstvenom podlogom i da ga temeljimo na vrlo preciznim i ograničenim zahvatima, za razliku od dosadašnjih metoda pokušaja i pogreške, često bez ikakvog znanja što smo točno promijenili i kakve to posljedice ima po organizam i ekosustav”, pojasnio je prof. Kristian Vlahoviček s PMF-a. “GM tehnologija je, kao uostalom i svaka nova tehnologija, poput atomske energije ili nanotehnologije, posljedica golemog znanstvenog napretka čovječanstva. Sve te nove tehnologije omogućuju nam da, kao nikada do sada, živimo u društvu koje je sve manje siromašno, sve zdravije i sve pametnije. Zato ni u jednoj od tih tehnologija ne vidim problem, nego veliku priliku za dodatni boljitak čovječanstva”, dodao je Vlahoviček.
Nenad Malenica istaknuo je kako podržava genetičko inženjerstvo jer smatra da to “može biti jedno od rješenja, a u nekim slučajevima i jedino rješenje, za globalni problem osiguravanja dovoljne količine hrane do 2050. godine kad bi na našem planetu moglo živjeti devet milijardi ljudi”. “GM tehnologija je samo moderniji alat iz arsenala kojim prilagođavamo biljke i životinje našim potrebama još od napuštanja lovačko-sakupljačkog načina života. Ona nije zamjena za klasično oplemenjivanje križanjem ili zračenjem, nego samo omogućava da se neki problemi rješavaju neusporedivo brže i preciznije. Ne zagovaram uzgoj GM kultura u Hrvatskoj danas jer nam je vjerojatnije ekonomski isplativije proizvoditi certificiranu zdravu hranu koju europsko tržište želi. Međutim, zalažem se da se dobro upoznamo s tehnologijom, razumijemo njene prednosti i manjkavosti te da bez straha posegnemo za njom kao za rješenjem u budućnosti ako bude potrebno”, ustvrdio je Malenica.
Mutacije
Dunja Leljak Levanić osvrnula se pak na novu i revolucionarnu tehnologiju genetičke modifikacije CRISPR-Cas9.
“To je dosad najsigurnija tehnologija genetičke modifikacije. U kombinaciji s novim jednostavnim tehnikama sekvenciranja genoma svaka primjena CRISPR-Cas9 modifikacije može biti analizirana, što uklanja mogućnost neželjenih i nekontroliranih događaja na razini genoma. Nadalje, tehnologija CRISPR razvila se u smjeru da postane potpuno neovisna o ugradnji stranog gena (transgena) u genom. Promjene koje u ovom slučaju ta tehnika donosi su sitna ciljana umetanja i uklanjanja, koje se ne razlikuju ni po čemu od mutacija koje se svakodnevno događaju u prirodi i na kojima se temeljilo klasično oplemenjivanje”, pojasnila je Dunja Leljak Levanić. Ona je istaknula kako je histerija nastala oko GMO-a opasna za suvremeni svijet.
“Uskoro će nam trebati usjevi koji će većim prinosima moći zadovoljiti potrebe mnogo većeg broja stanovnika, i to unatoč klimatskim promjenama koje uzrokuju sve češće suše i poplave. Vrlo je jasno da je danas obveza znanosti osigurati tehnologije, uključujući genetičku biotehnologiju, ali ne ograničavajući se na njih, koje će dati rješenja na mjestima na kojima su ona najpotrebnija. Kako bi se zaustavila ta histerija, vrlo je važno informirati javnost, od malih proizvođača do krajnjih korisnika. Također je važno osvijestiti činjenicu da genetički modificirana hrana u sredinama u kojima dolazi na tržište prolazi vrlo detaljna testiranja, dok niti jedna druga hrana ne prolazi ni približnu razinu kontrole”, naglasila je Dunja Leljak Levanić.
Razbijanje dogmi
Slično misli i Kristian Vlahoviček. “Baš kao što su to učinili i nobelovci, u javnosti je potrebno sve više razbijati dogme koje donose nove tehnologije. Bojimo se i zaziremo najviše od onoga što ne poznajemo, pa je stoga neophodno da stalno podižemo razinu opće obrazovanosti u društvu, koje će onda sve uspješnije moći ovom problemu pristupati racionalno i ne toliko emocionalno”, naglasio je Vlahoviček.
Nenad Malenica pak ističe kako zabrinutost u javnosti treba shvatiti ozbiljno: “Bez obzira što na temelju svih dostupnih podataka mi znanstvenici znamo da nema mjesta panici, ona ukazuje da smo na komunikacijskom planu zakazali. Globalno, raste jedan antiznanstveni mentalitet, a GM panika je samo dio tog negativnog trenda. Mi ne samo da trebamo objasniti što jest, a što nije istina o genetičkom inženjerstvu, nego i svojom otvorenošću i spremnošću na debatu uvjeriti javnost da smo good guys, a ne plaćenici multinacionalki. Genetičko inženjerstvo nije čudotvorna tehnologija i nije savršena, ali je tehnologija koja nam omogućuje da dobijemo poželjna svojstva biljaka i životinja te liječimo bolesti koje starim tehnologijama nikako ne bismo mogli.”
Izvor: Jutarnji.hr