Bez obzira na pandemijsku, ali i financijsku krizu, probleme sa softverima odnosno čipovima za proizvodnju novih automobila na svjetskim tržištima, Hrvati su prošle godine rekordno kupovali nova vozila u odnosu na godinu ranije. Naši građani su kupili 25% više novih automobila. O tome treba li uvijek vjerovati brojkama, ali i što građani u prosjeku voze kada je riječ o starosti automobila, za Studio 4 HTV-a govorio je Dimitrije Trbović, član Uprave Zubak Grupe i Predsjednik Uprave NEOSTAR-a.
Trbović se slaže s ocjenom da ne treba uvijek vjerovati brojkama, pa objašnjava i zašto:
– Tržište nominalno u brojkama jest veće, međutim naše tržište ima još jedno obilježje. Mi dio automobila reeksportiramo u neka druga tržišta Europe, tako da ti automobili uopće ne ostaju na hrvatskom tržištu kad pričamo o novim automobilima.
– Mislim da će tek ova godina pokazati stvarnu brojku koliko je tržište automobila jer tržište novih automobila je usko povezano s kupovnom moći, kaže i dodaje kako bi se, kada bi se ušlo u dublju analizu, tržište novih automobila u Hrvatskoj pokazalo manje nego što je bilo.
“Usporavanje kotača”
U 2021. godini tržište automobila bilo je pod velikim udarom zbog nedostatka poluvodiča za automobile, kolokvijalnog naziva čipova. Zbog toga je, kaže, automatski smanjena i proizvodnja automobila u EU.
Bio je to drastičan događaj koji se odrazio na cijelo tržište, ocjenjuje pa objašnjava zašto su rasle cijene rabljenih automobila:
– Dogodilo se to da su tvornice i dalje proizvodile automobile jer proizvodnja ne smije stati. Onda su skladištile te automobile i naknadno ugrađivale poluvodiče u njih. Taj jedan cirkus je obilježio cijelu godinu. Kako se dogodilo smanjivanje broja proizvedenih automobila, tako je krenulo usporavanje kotača. Onaj tko nije mogao kupiti novi automobil, nije mogao prodavati ni svoj rabljeni. Onaj tko nije prodavao rabljeni automobil, nije ga mogao pustiti na tržište za onoga koji kupuje rabljeni automobil. Tako da su generalno rasle i cijene rabljenih automobila.
Rasle su cijene u cijelom svijetu, a taj val je, kaže, krenuo iz SAD-a.
– Prvi udar je bio u Americi. Oni ekstremno reagiraju na ponudu i potražnju. Čim je nestala ponuda novih automobila, potražnja rabljenih je narasla, odmah su rasle i cijene – do 20%, 30% u Americi, dodaje.
“Pomladiti vozni park”
Hrvatski vozni park čine vozila stara u prosjeku 13 godina, kaže.
– To je prastari vozni park i definitivno tu imamo problem. Autoindustrija je kompletno u zadnje dvije godine suočena s vjerojatno najvećom promjenom u zadnjih 100 godina. Tu je zamjena kompletne tehnologije, prelazak s kondicionalnih motora na struju. Mi moramo biti u tom vlaku, zaključuje.
Smatra da je tu i država na neki način pozvana biti odgovorna, jer – kaže – nije dovoljno samo udovoljiti nekim ekološkim uvjetima da bi to bilo izvedivo. Vozni park se, kaže, može pomladiti državnom intervencijom na porezni dio politike.
– Moramo i porezno reagirati. Jako malo novih automobila ostaje u RH i tržište fizičkih osoba je ispod 20 tisuća novih automobila godišnje, dodaje.
Manjak punjača
Smatra da je sada idealna pozicija da se krene poticati prodaja električnih automobila. No tu će biti infrastrukturnih problema, upozorava. Misli da će se ovog ljeta, ako se na autocestama nađu električni automobili turista, na benzinskim postajama na kojima se nalaze punjači nastati kaos zbog nedovoljnog broja punjača.
Iznosi i zanimljiv podatak o rabljenim automobilima.
– Kod rabljenih automobila nemate podatak koji se zove prodajni automobil, nego se zove promjena vlasništva. U Hrvatskoj imate preko 400 tisuća promjena vlasništva u godini, ali automobila do 15 godina je 100 tisuća. Unutar tih 100 tisuća je 60-90 tisuća, ovisno o godinama, unosa automobila iz EU. Ti automobili su mahom svi stari od 7 do 8 godina. Nama se pomlađivanje voznog parka događa najviše iz segmenta rabljenih automobila koje unosimo iz EU. To nije flotna prodaja, to je čista maloprodaja, kaže.
Njegov prijedlog su poticaji na hibridna i električna vozila.
Pogledajte cijeli razgovor:
Izvor: Sloboda.hr/HRT