Prvi dan prosinca, prvog zimskog mjeseca, a temperatura zraka se ni tijekom prošle noći i jutra nije spuštala ispod 4°C u Gospiću, 5 u Osijeku, 7 u Zagrebu, 9 u Rijeci, te čak 10 u Splitu i 12 u Dubrovniku. Većina tih vrijednosti bliže su prosječnim najvišim za ovo doba godine, a ne najnižim, kako je ujutro uobičajeno.
Štoviše, ponegdje je temperatura zraka već ujutro bila viša od prosječne najviše dnevne, koja se bilježi uglavnom u rano poslijepodne. Natprosječno toplo bit će i sljedećih dana. I tjedana. Vjerojatno i mjeseci, piše u svojem Meteo kutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Studeni – gotovo bez studeni.
U očekivanju službene analize klimatologa DHMZ-a, već i preliminarni izračuni upućuju na zaključak kako je dojučerašnji studeni bio barem prosječno topao, i u odnosu na „hladnije“ klimatološke vrijednosti iz razdoblja 1961-1990. godina, a i na „toplije“, iz razdoblja 1981-2010. Štoviše, na mnogim meteorološkim postajama zaslužuje ocjenu „topao“, ponegdje čak i „vrlo topao“, kao primjerice na postaji Puntijarka te posebice Zavižan, gdje je čak blizu ocjene „ekstremno topao“, jer je samo studeni 2014. godine bio topliji od ovogodišnjega, a mjerenja postoje od 1953. godine.
Među 10 najtoplijih je i na zagrebačkim postajama, ali ne i primjerice Rijeci i Kninu, unatoč tomu što je dio mjeseca bilo toplo kao nikada do sada. Osim tih, cjelomjesečnih zanimljivosti, mnogi još više pamte one pojedinačne, kao primjerice 27,2°C u Ogulinu – najvišu temperaturu zraka ikada službeno izmjerenu u studenome na toj postaji, a i 20,5°C na Puntijarci, kao i izjednačen rekord od 20,5°C na Pargu.
Dubrovnik – najsuši studeni!
Valja spomenuti i zanimljivosti oborine. Premda će cijeli mjesec najvjerojatnije u većini Hrvatske dobiti ocjene od „ekstremno sušno“ do „normalno“, u Slavonskome Brodu i obližnjim Goricama zabilježene su najveće dnevne količine oborine u studenome. U manje od 24 sata palo je više kiše nego u Dubrovniku tijekom cijelog prošlog mjeseca. Od početka mjerenja, 1961. godine, ovogodišnje, ni 24 cijele litre, najmanja su mjesečna količina izmjerena u studenome. Do sada je rekord bio 36,9 litara, iz 1981. godine.
Snijeg na Zavižanu.
I na Zavižanu je u studenome zabilježen manjak oborine, ali i poneki ekstrem. 22. studenoga ujutro na Zavižanu je prvi snježni pokrivač u sezoni po prvi put bio deblji od pola metra. Štoviše, čak 60 cm. Pri čemu je izjednačen rekord u tako kasnom prvom snijeg, iz 2008. godine. Zaljubljenici u meteorologiju iz udruge „Crometeo“ otkrili su i podatak o rekordno dugom „snježnom postu“ – od 22. travnja do 22. studenoga. Kao nikada do sada.
Jesen 2015.
Studeni je pridonio i natprosječno visokoj srednjoj temperaturi cijele „klimatološke“ jeseni, koja se zbog jednostavnosti svakogodišnjih analiza računa za razdoblje od 1. rujna do 30. studenoga. Preliminarne analize, na temelju obje „klimatologije“, upućuju na ocjene većinom od „normalno“ do „vrlo toplo“, te od „normalno“ do „kišno“, prema nekim pokazateljima ponegdje čak i „vrlo kišno“, posebice zbog listopada.
Siječanj – studeni 2015. U Rijeci rekord!
Dugoročne prognoze, barem za dosadašnji dio 2015. godine, i za pojedine mjesece, i za godine, prilično su se dokazale, što se može zaključiti i analizom prošlih tekstova objavljenih u Meteo kutku i na stranicama DHMZ-a, te iz službenih klimatoloških ocjena.
Osim njih, zanimljiva je i analiza srednje temperature zraka dosadašnjeg dijela godine, koja potvrđuje prognoze i za još jednu natprosječno toplu godinu, ne samo na globalnom nivou, nego i na našem, lokalnom.
Na postaji Split Marjan, gdje mjerenja postoje od 1948. godine, dosadašnji dio godine dijeli 5. mjesto u nizu najtoplijih, u kojem su na vrhu 2011. i 2012. godina, a na već spominjanom Zavižanu, dijeli 4. mjesto – na prvom je isto razdoblje prošle godine.
I u Maksimiru je srednja temperatura zraka prošlogodišnjih prvih 11 mjeseci viša nego ove godine. I još samo 2007. godine. Odmah iza je 2015.
U Rijeci, gdje mjerenja postoje od 1948. godine – čak je izjednačena rekordno visoka vrijednost iz 2014.!
Autor: Zoran Vakula/HRT