U ponedjeljak prvih 50!
Nakon što nam je u prvom desetodnevlju svibnja bilo toplo u ovom dijelu godine kao rijetko kada do sada, barem prema podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a, pri čemu u posljednjih tjedan dana ponegdje čak i kao nikada, primjerice u Splitu – iznadprosječna se toplina nastavlja. Ne samo u novome tjednu.
Naravno, pritom će povremeno biti i hladnijih razdoblja, možda i duljih, ali vrlo je malo vjerojatno da će srednja mjesečna temperatura nekog od mjeseca u nastavku godine biti osjetno niža od višegodišnjeg prosjeka. Dapače! To nužno ne znači da će godina biti rekordno topla kao u većini mjesta prošla (http://klima.hr/ocjene_arhiva.php), iako – po srednjoj godišnjoj temperaturi vjerojatno neće biti ni jako daleko od nje. Ali gotovo posvuda hoće po godišnjoj količini oborine.
GLOBE
No, „50“ iz naslova ne odnosi se na količinu oborine, ni na najvišu temperaturu zraka, već na godišnjicu postojanja Hrvatskog meteorološkog društva (HMD, www.meteohmd.hr), koje je osnovano 11. svibnja 1965. godine. Iako o članstvu u njemu još ne razmišljaju, vjerojatno barem neki njegovi budući članovi od 11. do 13. svibnja nalazit će se na 18. Smotri i natjecanju hrvatskih škola uključenih u međunarodni znanstveno obrazovni program GLOBE (http://globe.pomsk.hr/), koji ove godine obilježava 20 godina postojanja. I u svijetu i u Hrvatskoj! Osim globalnog učenja i opažanja za dobrobit okoliša, jedna od njegovih misija je i poticanje novog naraštaja znanstvenika. Zanimljivo je spomenuti i kako se u Hrvatskoj GLOBE program provodi čak u više od 100 škola, pri čemu smo, prema postotku uključenih škola, među prvima u svijetu!? Redovita učenička mjerenja i opažanja atmosfere, voda, tla i pokrova u neposrednom okolišu škola razmjenjuju se na nivou cijeloga svijeta, a podaci se koriste i za ozbiljnija istraživanja, ne samo na osnovno i srednjoškolskom nivou.
Karlovački meteorološki tehničari.
A među najkvalitetnijih analizama i istraživanja na srednjoškolskom nivou, barem meteoroloških elemenata, rade se u Srednjoj šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu, jedinoj Hrvatskoj u kojoj se obrazuju meteorološki tehničari. Neki od njih, koji ne nastavljaju daljnje školovanje, zapošljavaju se kao motritelji na meteorološkim postajama u DHMZ-u, i njihova mjerenja i motrenja gotovo svakoga sata svakoga dana odlaze u svijet.
„Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo.“
A svjetska iskustva prenosit će se tijekom Zagrebačkom energetskog tjedna, od 11. do 16. svibnja na mnogobrojnim mjestima u Zagrebu. Podrobnije će o njemu biti, između ostaloga, i u HRT-emisiji Eko zona (http://www.hrt.hr/enz/eko-zona/), a u Meteo kutku osobito valja izdvojiti događanja u srijedu, kada će se u prvim razredima srednjim školama Grada Zagreba jedan nastaviti sat govoriti, između ostaloga, i o potrebi borbe protiv globalnog zatopljenja i nužnosti prilagodbe klimatskim promjenama.
Istoga dana, od 10 do 12 sati u Tribini grada Zagreba održat će se i okrugli stol „Smanjenje emisija CO2 primjernom mjera energetske učinkovitosti“, na kojem će predavačice biti meteorologinje – dr. sc. Branka Ivančan Picek i dr. sc. Amela Jeričević, dugogodišnje članice Hrvatskog meteorološkog društva, štoviše – dr. sc. Jeričević i njegova donedavna predsjednica.
HMD
Od 2013. godine predsjednik HMD-a je meteorolog Alen Sajko, dipl. ing., trenutačno direktor Sektora zrakoplovne meteorologije Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), koja je glavni autoritet pilotima i svima u zraku. Za većinu pak onih „na zemlji“ glavni autoritet za hidrologiju i meteorolologiju, svjetski priznat u ovom dijelu Europe, je Državni hidrometeorološki zavod. I dok je on svakodnevno prisutan u medijima, sve su aktivniji i medijski vidljiviji i članovi različitih meteoroloških udruga, posljednjih desetak godina posebice Crometeo udruge (www.crometeo.hr), koja okuplja ljubitelje meteorologije, vremenskih (ne)prilika, fotografije i ekologije ne samo iz Hrvatske nego i izvan nje. Istodobno, o Hrvatskom meteorološkom društvu relativno se malo zna. Znatno manje od onoga što zaslužuje, iako postoji već 50 godina, i broji mnogobrojne članove koji su svakodnevno aktivni i promiču meteorologiju. Zašto je to tako, može li biti bolje, te kakvi su planovi u razgovoru s Alenom Sajkom, predsjednikom HMD-a.
P: Kolega Sajko, najprije, što je HMD?
O: Formalni i službeni odgovor je da je Hrvatsko meteorološko društvo građanska, neprofitna, strukovna udruga u koju se udružuju građani i pravne osobe iz Hrvatske i inozemstva koje se bave meteorologijom i žele pridonositi promicanju meteorološke znanosti i prakse, te atmosferskih znanosti uopće.
Neformalni, a po meni jasniji, odgovor je da je Hrvatsko meteorološko društvo strukovno udruženje profesionalnih meteorologa.
Društvo je učlanjeno u Hrvatsko prirodoslovno društvo, a jedan je i od suosnivača Europsko meteorološkog društva.
P: Koliko društvo trenutačno ima članova? Jesu li svi meteorolozi?
O: Društvo trenutačno broji 264 člana. Inače, članom društva mogu postati meteorolozi stručnjaci i drugi srodni stručnjaci, ali iznimno i nestručnjaci zaljubljenici u meteorologiju. Društvo je član Europskog meteorološkog društva, koje okuplja 36 nacionalnih meteoroloških društava.
P: Koje su djelatnosti i ciljevi Društva?
U ovome trenutku je glavni cilj Društva novi Zakon o meteorološkoj djelatnosti. To nam je jako važno i siguran sam da ćemo o tome još posebno govoriti. Osim toga, djelatnosti i ciljevi društva su:
Promicati i popularizirati meteorologiju, raditi na stvaranju i razvijanju stručnog javnog mnijenja o bitnim pitanjima atmosferskih znanosti i meteorološke prakse, raditi na promicanju i širenju primjene rezultata meteoroloških istraživanja u svim područjima društvenih i gospodarskih djelatnosti koje ovise o vremenu i klimi, sudjelovati u pripremanju prijedloga za rješavanje problema struke, osoblja, zakonodavstva i drugog; sudjelovati u izradi planova o razvoju meteorološke djelatnosti, u davanju mišljenja i znanstvenih ekspertiza o elaboratima, projektima i drugim dokumentima značajnim u razvoju i primjeni meteorologije,
poticati razvoj sustava obrazovanja i znanstvenog usavršavanja meteorološkog osoblja, poticati unapređenje nastave meteorologije u obrazovanju stručnjaka iz drugih područja.
Radi ostvarivanja svojih ciljeva Društvo izdaje znanstveno–stručni časopis “Hrvatski meteorološki časopis” te prema potrebi druge znanstvene, stručne ili popularne periodične i povremene publikacije ili knjige, surađuje s organizacijama i ustanovama koje se bave meteorologijom, surađuje s meteorološkim društvima i drugim srodnim organizacijama u zemlji i inozemstvu, organizira predavanja, seminare i sl. radi unapređivanja stručne i znanstvene osposobljenosti članova Društva, organizira skupove i konferencije radi izlaganja stručnih i znanstvenih rezultata rada, analize stanja i utvrđivanja politike razvoja meteorološke djelatnosti uopće.
METEOROLOŠKI IZAZOVI IV – Klimatske promjene!
P: U prošlosti je društvo bilo suorganizator različitih značajnih znanstveno-stručnih skupova i proslava. Na čemu se sada radi?
O: Da. Moji prethodnici na mjestu predsjednika Društva: dr. sc. Vesna Jurčec, pokojni dr. sc. Dražen Poje, dr. sc. Nadežda Šinik, mr. sc. Janja Milković, mr. sc. Ivan Čačić, dr. sc. Marjana Gajić-Čapka, dr. sc. Alica Bajić i dr. sc. Amela Jeričević,, kao i njihovi timovi bili su prilično aktivni. U posljednjih desetak godina valja izdvojiti Znanstveni skup Poljoprivreda i gospodarenje vodama, 1994., Znanstveni skup Palagruža–Jadranski dragulj, 1995., Prve hrvatske konferencije o održivom razvoju i upravljanju vodama 1995., Velikog znanstvenog skupa Andrija Mohorovičić u povodu 140. obljetnice rođenja i 50. obljetnice Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je održan u Zagrebu, 1998., Druge hrvatske konferencije o vodama, 1999., Dane planete Zemlje, Dane zaštite ozonskog omotača…. te niz ostalih predavanja, okruglih stolova i radionica. Posljednjih je godina novost i organizacija Znanstveno stručnog skupa Meterološki izazovi, koji su već u tri navrata okupili ponajbolje meteorologe i srodne stručnjake ne samo iz Hrvatske i okolice, nego i svijeta. Trenutačno su u pripremi Meteorološki izazovi IV, s temom: „Klimatske promjene – odgovornosti današnje generacije“. Prijave traju do 24. svibnja, a skup će se održati 24. i 25. studenoga u Zagrebu.
P: Izvrsna tema za ovu godinu. Još jedan skup u nizu svojevrsnih pripremnih za završnicu – po mnogima odlučujuću klimatsku konferenciju u Parizu, u prosincu 2015. godine. Prije njega, početkom listopada, u Hrvatskoj se planira i forum na temu klimatskih promjena u Zagrebu, te sastanak Međunarodnog panela za klimatske promjene u Dubrovniku. Je li i kako Društvo aktivno u osvješćivanju javnosti o klimatskim promjenama i mogućim posljedicama?
O: Društvo je aktivno putem već spomenute konferencije Meteorološki izazovi 4. Mislim da je ovdje važnije napomenuti da su u svim tim aktivnostima izuzetno aktivni najbolji hrvatski stručnjaci za klimatologiju, a gotovo svi oni su članovi Društva.
P: Mnogobrojne aktivnosti, a unatoč njima, za HMD se relativno malo zna. Znatno manje nego za neke druge strukovne udruge primjerice liječnika ili arhitekata. Radite li što na promjeni takvog stanja?
Naravno. Jedna od aktivnosti i ambicija je da se Društvo, po uzoru na neke druge strukovne udruge, primjerice liječničku ili arhitektonsku komoru, nametne kao autoritet koji određuje kriterije i standarde za izdavanje meteoroloških informacija – posebice upozorenja na opasne vremenske pojave pa i vremenskih prognoza, jer posljednjih godina mnoge nestručne osobe nastupaju u medijima i nanose štetu meteorološkoj struci. I to nije problem samo u Hrvatskoj, nego diljem svijeta. Napretkom tehnologije numerički modeli atmosfere sve su pristupačniji pa se mnogi usude prognozirati i što je još gore – izdavati upozorenja, bez da znaju pozitivne i negativne značajke pojedinih modela, ili područja za koja prognoziraju. Nedavno je HINA objavila kako su u Kini zabranili pojedincima i organizacijama objavljivanje neslužbene vremenske prognoze, pod prijetnjom novčane kazne, pa i zatvora, a sve s ciljem sprječavanja stvaranja panike. Hrvatsko meteorološko društvo ima ambiciju, a smatramo da za to ima i sve uvjete, u budućnosti biti nositelj sustava koji će kontrolirati licenciranje meteorološkog osoblja. Samo na taj način će Društvo imati značaj kojeg temeljem stručnog ugleda svoga članstva i zaslužuje.
ZAKON O METEOROLOŠKOJ DJELATNOSTI
P: I kod nas je bilo sličnih slučajeva obmanjivanja javnosti. Kakvo je trenutačno stanje sa zakonom o meteorološkoj djelatnosti? Postojeći je jedan od starijih koji su još uvijek u primjeni, iako je još iz 1978. godine i već dugo ne postojeće države.
O: To je veliki, po meni i najveći problem hrvatske meteorologije u ovome trenutku. Na inzistiranje Društva, Državni hidrometeorološki zavod je pokrenuo proceduru donošenja novog zakona, no nakon prve verzije koja je naišla na vrlo oštre kritike došlo je do guranja problematike pod tepih. Nije mi jasno iz kojih interesa vodstvo Državnog hidrometeorološkog zavoda opstruira donošenje kvalitetnog zakona o meteorološkoj djelatnosti, no on to čini i ja ne mogu ništa drugo nego glasno to reći i obećati da će se Društvo boriti i dalje da kvalitetni zakon koji će određivati tržište meteoroloških informacija dođe na snagu.
P: Ako se već nije izdao novi zakon o meteorologiji, objavile su se neke druge publikacije.
O: Da. Osim već spominjanog Hrvatskog meteorološkog časopisa – znanstvene publikacije s međunarodnom recenzijom, koji u promijenjenim oblicima izlazi već skoro 50 godina, Društvo potiče izdavanje znanstvenih i popularnih publikacija i knjiga, među kojima bih izdvojio knjigu znamenitog hrvatskog prirodoslovca i populatora znanosti Otona Kučere: Vrieme – Crtice iz meteorologije, u originalu izdanu još davne 1897. godine.
Društvo je, zajedno s partnerima, izdalo i knjigu „Meteorologija za korisnike“ pod redakcijom prof. dr. Branke Penzar s ukupno 21 suradnikom. Valja izvoditi i mnogobrojne knjige članova Društva. Evo samo nekih, pomalo već i antologijskih: „Mala meteorološka početnica“, „Čudesni svijet oblaka“, „Čarolije snježne pahulje, „Hrvatski vremenari“, „Pučka meteorologija“, „Agrometeorologija“, „Opća i prometna meteorologija I i II“. Svake se godine, na Svjetski meteorološki dan – 23. ožujka – izda i prigodna poštanska omotnica s poštanskim žigom i motom proslave. Tom prilikom uručuju se i posebne nagrade najzaslužnijim meteorološkim motriteljima za dugogodišnji rad i kvalitetu. Nedavno je pokrenut i on-line godišnjak društva, koji prezentira aktivnosti i događanja u protekloj godini.
ŠKOLOVANJE METEOROLOGA
P: Ako se dobro sjećam, Društvo je i jedan od pokretača jedinstvenog školovanja meteoroloških tehničara u Karlovcu?
O: Zahvaljujući članovima Društva, ponajprije mr. Marini Grčić i mr. Janji Milković, u školskoj godini 2000/01. prvi je puta u Hrvatskoj započelo školovanje meteoroloških tehničara u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi u Karlovcu. I ono traje i danas. Riječ je o četverogodišnjem srednjem strukovnom školovanju (jedan razred godišnje) čime je u Hrvatskoj omogućeno redovno obučavanje srednjeg meteorološkog kadra.
P: A nagrađuje li Društvo i dalje te svoje tehničare – motritelje na meteoroloških postajama koje rade po standardima Svjetske meteorološke organizacije?
O: I dalje, naravno. Bez njihovog kvalitetnog rada, čiji se rezultati prosljeđuju u svijet, ne bi bilo ni kvalitetne vremenske prognoze. Od 1991. uvedena su redovna godišnja priznanja najzaslužnijim motriteljima za dugogodišnji rad i kvalitetu u obliku pismenih priznanja i nagrada. Tako se najboljem motritelju dodjeljuje po jedan zlatnik, odnosno srebrnjak, a 6-orici ostalih pretplata na časopis Priroda i popularne knjige iz meteorologije.
P: Osim profesionalnih motritelja još je više onih amaterskih, od kojih su mnogi uključeni u svjetski popularan GLOBE program. I on je u Hrvatskoj zahvaljujući HMD-u?
O: Od samog početka GLOBE programa (http://globe.pomsk.hr/) 1995. godine, Društvo svojom stručnom i organizacijskom pomoći kontinuirano sudjeluje u njegovom širenju i provedbi u školama u Hrvatskoj. Za promoviranje i pomoć GLOBE programu Društvo je dobilo priznanje od Ministarstva prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske. Tome su osobito pridonijeli članovi Društva mr. sc. Janja Milković i mr. sc. Marina Grčić.
P: A osim ozbiljnih tema, kojih je i u meteorologiji napretek, ima li aktivnosti i na nekim opuštenijim?
O: Naravno, mnogi ljubitelji meteorologije su i zabavni ljudi, koji vole druženja. Barem dvaput godišnje Društvo za svoje članove, ali i druge potencijalno zaniteresirane, organizira i stručne izlete, koji se u pravilu sastoje od posjete nekim meteorološkim ili srodnim ustanovama, ali služe i da se bolje upoznaju hrvatske regije i njihove ne samo meteorološke, nego i prirodne i kulturne različitosti. A naravno da je to i dobra prilika za druženje. Društvo usto prijateljski surađuje sa srodnim društvima iz susjednih zemalja, pa su izleti ponekad i međunarodni.
Razgovarao: Zoran Vakula
Izvor: HRT